UVODNA RIJEČ

Nada je san budnih

Piše: Igor Knežević

     Nada u bolje sutra nešto je što većinu ljudi ne napu­šta tijekom cijelog života. Bez obzira na godine, u ljudskoj je naravi vjerovati kako će postati slavni ili bogati ili uspješni u poslu, imati dostojna primanja, dobiti na lotu, moći priuštiti sebi i djeci ljetovanje i slično. Dakako, kako čovjek stari, mijenjaju mu se želje i nade u nešto, ali u pravilu i onaj najsiromašniji čovjek uvijek ima nadu da će mu biti bolje. Nada je zapravo jedina ispravna, jer čo­vjeka stalno održava pozitivnim, jer bi u suprotnom život u negativnosti i nezadovoljstvu bio poguban za zdravlje i život čovjeka. Nada i pozitivno razmišljanje uspješan su evolucijski alat, iako naravno često nemaju nikakve veze s realnošću.

     Manje uživamo u onome što smo postigli, nego u onome čemu se nadamo, kazao je jednom prilikom veliki francu­ski mislilac Jean Jacques Rousseau. No, ne gledaju ljudi ružičasto samo u budućnost, već često i u prošlost, kada neke negativne događaje minimaliziraju ili ih pokušavaju zaboraviti, a prisjećaju se samo lijepih trenutaka i stvari. Realnost života je da uvijek može biti gore nego što je bilo, ali i bolje. No, da bi bilo bolje, ljudi se uglavnom moraju dobro potruditi i zaslužiti svoju sreću. A za to su potrebne promjene. I zato su se stari probudili. Barem većina njih.

     U slučaju hrvatskih umirovljenika, od kojih njih većina živi ispod linije siromaštva, promjene nikako da se dogode. Ali zato uvijek postoji nada. Tako su malu nadu umirovlje­nicima donijeli nedavno održani lokalni izbori, u kojima su se pojavile neke nove, mlade snage, koje su u nekoliko hrvatskih gradova i općina obećale da će riješiti probleme korupcije, pogodovanja, lošeg standarda starijih osoba, nedostatka kapaciteta u domovima za starije.

     Ali, zato je tu nada. Ne treba biti preoptimističan i očekivati čuda i da će sve što su novoizabrani političari obećali biti napravljeno. Niti da će se to moći ostvariti u nekom brzom roku, ako se uopće ostvari. Kada bi nove mlade političke snage ispunile i trećinu svojih obećanja, to bi svakako bio pomak ka uređenijoj državi i posljedično bi bilo više novca na raspolaganju za najpotrebitije. Većina umirovljenika glasala je za ove promjene na izborima, što je svakako pohvalno, ali i rizično. Jer ako se biraju jedni te isti koji održavaju trenutnu situaciju, kako im onda može biti bolje. No, ne zaboravimo, može im biti i gore nakon ovih izbora. No, upravo zbog nade, umirovljenicima je već sada bolje i tako će biti bar neko vrijeme, pa se rizik zasad isplatio, a možda i potraje, tko zna. Nadajmo se!

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

 

   

BESPLATNO DOPUNSKO ZDRAVSTVENO

Bez ispadanja iz vrtuljka

 

     Konačno su dobre vijesti stigle za si­romašnije umirovljenike, ma koliko oni bili nezadovoljni učinjenim, jer su očekivali više. Naime, izmjene Zako­na o dobrovoljnom zdravstvenom osi­guranju stavljene su u hitnu saborsku proceduru, što znači da će se umirov­ljenicima konačno povećati prihodovni cenzus za besplatno dopunsko zdrav­stveno osiguranje. Nepravda koja traje dugih 16 godina, jer toliko je prošlo bez izmjena cenzusa, tako bi konačno treba­la biti ispravljena.

    Dokaz da je Vlada ozbiljno shvatila zahtjeve umirovljeničkih udruga Sindi­kata i Matice umirovljenika za što brže rješavanje problema cenzusa je činjeni­ca da se izmjene zakona donose po hit­nom postupku, što se radi u iznimnim slučajevima, kada to zahtijevaju osobito opravdani razlozi. Vlada je shvatila da što prije mora ispraviti nepravdu koju je nanijela stotinama tisuća umirovljenika u proteklo desetljeće i pol.

Mehanizam usklađivanja

     Cenzus za člana domaćinstva u star­tu raste sa 1.516 kuna na 1.563 kune, a cenzus za samca sa 1.936 kuna na 2.000 kuna. U prijedlog zakona na inicijativu umirovljeničkih udruga ugrađen je i mehanizam usklađivanja po stopi uskla­đivanja mirovina. Time bi se spriječilo novo ispadanje umirovljenika iz susta­va besplatnog dopunskog osiguranja zbog usklađivanja mirovina.

     Prema procjenama SUH-a i MUH-a, ovim podizanjem cenzusa najmanje oko 10 tisuća umirovljenika se vraća u sustav besplatnog dopunskog osigura­nja, i tako će se ispraviti nepravda pre­ma tim umirovljenicima koji su unatrag godinu dana usklađivanjima i porastom mirovina ispali iz „vrtuljka prava".

     Ova je izmjena uspjela zahvaljuju­ći trima mini prosvjedima SUH-a pod prozorima Vlade, kao i lobiranju SUH-a i MUH-a prema ministru financija i pre­mijeru, potpomognutom od strane zastupnika Kazimira Varde, šefa Kluba Stranke MB365.

Hreljini neuspjeli zahtjevi

     Vladina odluka o povećanju cenzusa nije se svidjela predsjedniku Hrvatske stranke umirovljenika, Silvanu Hrelji, koji je tražio da se promijeni mehani­zam određivanja prihodovnog cenzusa na način da se on poveća na godišnjoj razini za 50 posto od prosječnog rasta plaća.

     Na temelju toga HSU je izračunao da cenzus za člana obitelji treba izno­siti 1.830 kuna, a za samca 2.340 kuna, no ni prikupljanje 52 tisuće potpisa građana nije uspjelo natjerati Vladu da prihvati te zahtjeve iz opozicijskog HSU-a. Zbog toga je Hrelja najavio kako će organizirati prosvjed ispred zgrade Vlade na Markovu trgu te da će prikupiti još barem 150 tisuća potpisa za tu inicijativu.

     Šteta, jer je bilo za očekivati da će jedina parlamentarna umirovljenička stranka pozdraviti svako poboljšanje prava umirovljenika, a sama potruditi izboriti se s vremenom za veći cenzus. Također ostaje pitanje zašto se HSU nije potrudio izmijeniti cenzus 2013.-2015. kad su bili na vlasti i imali mjesto zamje­nika ministra rada i mirovinskog susta­va. Tada, međutim, nisu prihvaćali takvu inicijativu Sindikata umirovljenika, a sada je populistički zastupaju.

Dobivena bitka, ne i rat

     Iako se prihvaćanje zahtjeva SUH-a i MUH-a od strane Vlade mora smatrati uspjehom, ostaje činjenica da je riječ o kompromisnom rješenju, jer primjerice cenzus za samca od 2.000 kuna je dale­ko manji nego što je iznosio njihov po­četni zahtjev da se cenzus podigne na razinu hrvatske linije siromaštva koja je u 2019. godini iznosila 2.485 kuna za samca. Umirovljeničke udruge i dalje stoje na tom zahtjevu i na takvom će povećanju ustrajati u svojim daljnjim pregovorima s Vladom.

Zanimljiv je podatak da je u 2018. godini broj korisnika polica dopunskog zdravstvenog osiguranja na teret države iznosio oko 743 tisuće, da bi se u 2019. godini taj broj uvelike smanjio, na samo 666.777. To je dokaz da je država uspje­la uštedjeti ogromnu količinu novca nepovisivanjem prihodovnog cenzusa kroz 16 godina. Valja spomenuti da će novim izmjenama Zakona o dobrovolj­nom zdravstvenog osiguranju pravo na besplatnu policu imati i osobe kojima je priznat status žrtve seksualnog nasilja u Domovinskom ratu.

I demografske mjere

     Također, u cilju revitalizacije, odno­sno demografskog oporavka Hrvatske, pravo na besplatnu policu zdravstve­nog osiguranja imat će i roditelji s troje ili više djece ne starije od 18 godina. Pre­ma podatcima Ministarstva zdravstva u Hrvatskoj ima oko 100 tisuća roditelja koji bi ostvarili to pravo.

     Troškovi za premiju dopunskog zdravstvenog osiguranja za te roditelje iznosili bi prema procjeni dodatnih oko 65 milijuna kuna godišnje koje bi tre­balo osigurati u državnom proračunu, uz napomenu da neki od roditelja već ostvaruju pravo na dopunsko zdrav­stveno osiguranje na teret države po drugim osnovama.

     Kad se troškovima tih roditelja pri­broje i troškovi zbog povećanja pri- hodovnog cenzusa, ukupno će za provođenje izmijenjenog Zakona biti potrebno osigurati 225 milijuna kuna iz sredstava državnog proračuna, a analize i procjene pokazuju da će ove zakonske promjene obuhvatiti dodatnih oko 275 tisuća osiguranika koji će ostvarivati pravo na dopunsko zdravstveno osigu­ranje na teret državnog proračuna.

Igor Knežević