UVODNA RIJEČ

Povratak u doba nestašica

Piše: Igor Knežević

     Svi umirovljenici još se sjećaju vremena socijalizma kada su zbog nestašice goriva jedan dan smjeli voziti samo automobile s parnim, a drugi dan s neparnim brojem tablica. Ili kad u trgovinama nije bilo banana, toalet papira i mnogih drugih proizvoda, što je često bila posljedica zamrzavanja cijena. Takav slučaj je danas u Kini, gdje su unatoč visokom rastu cijene ugljena, komunističke vlasti odlučile to­talno zamrznuti cijene struje za građane, te je posljedično došlo do nestašice i redukcija struje u dvije trećine kineskih provincija.

     Čeka li i nas scenarij tapkanja u mraku i paljenja svijeća ili hodanja po kući s dekama preko leđa jer nam ne radi grijanje? Možda se neki sjećaju i kad su kao djeca satima s roditeljima igrali,,gore-dolje", kako bi se ugrijali. Ovakav kineski scenarij vrlo vjerojatno nećemo doživjeti. Ali posljedice povećanja cijena za one najugroženije - umirovljenike, bit će slične. HEP naime predlaže povećanje cijene struje za 58 posto, a opskrbljivači plinom najavljuju da će od 1. travnja podići cijene od 59 do 86 posto, iako Vlada za sada uporno odbija tako visoke postotke rasta. Mnoge će taj cjenovni udar dodatno osiromašiti, zbog čega se od vlasti očekuje da mjerama ublaži najavljujuća poskupljenja struje i plina i njihove posljedice.

      Cijene većine proizvoda, pa tako i hrane na koju umirovljenici troše najveći dio svog budžeta, su i ovako zbog poskupljenja energenata u svijetu otišle jako gore, a poskupljenjem računa za struju i plin samo se stavlja „točka na i". Većina umirovljenika neće se moći ni grijati ni hladiti, ali ni hraniti. Usklađivanje mirovina ne prati dovoljno ni rast cijena, niti rast plaća, pa nam samo ostaje nada da će Vlada pronaći mehanizme kojima će ograničiti ovaj rast cijena.

     Ministar gospodarstva najavljuje smanjivanje PDV-a na energente kao jednu od mjera za spas. Eto, gle čuda, sada se PDV može smanjivati kad su svi ugroženi, a kad 700 tisuća umirovljenika živi godinama ispod linije siromaštva od 2.927 kuna, to nije razlog da im se umanje računi ili povećaju mirovine. Iako su najbrojnija dobna skupina, starije osobe nisu toliko zanimljive vladajućima, što su, ruku na srce, i sami dijelom krivi, jer se unatoč velikom glasačkom potencijalu, nikad nisu uspjeli ujediniti za vlastitu dobrobit. Dakako, to ne amnestira ni Vladu.

     Nerealno je očekivati da će Vlada uspjeti značajnije spriječiti rast svih cijena, tako da će se umirovljenici i ostali siromasi morati poslužiti starim dobrim trikovima - vlastita redukcija struje i zavrtanje ventila na radijatorima, posjećivanje susjeda koji imaju upaljeno grijanje, vožnja u krug u sredstvima javnog prijevoza, hodanje po trgovinama i šoping centrima, dakako samo razgledavajući i grijući se, jer nemaju novca za kupnju.

      „Ponekad mislimo kako siromaštvo znači samo biti gladan, gol i beskućnik. Najveće siromaštvo je kad si nepoželjan, nevoljen i nikog nije briga za tebe", mudra je misao Majke Tereze, koja se nažalost često ocrtava u našem društvu, jer su mnogi umirovljenici i starije osobe ostavljeni na milost i nemilost moderne otuđenosti čovjeka, kada često ni prvog susjeda nije briga kako ti je, a kamoli državu. Ne čudi stoga što su mnogi umirovljenici primorani dodatno raditi, bilo na crno ili ne, kopati po kontejnerima tražeći boce. Ne čudi ni činjenica da oko 40 posto svih samoubojstava u Hrvatskoj počine osobe starije od 65 godina. Njih, očito, nije za to briga...

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

 

   

BESPLATNO DOPUNSKO ZDRAVSTVENO

Bez ispadanja iz vrtuljka

 

     Konačno su dobre vijesti stigle za si­romašnije umirovljenike, ma koliko oni bili nezadovoljni učinjenim, jer su očekivali više. Naime, izmjene Zako­na o dobrovoljnom zdravstvenom osi­guranju stavljene su u hitnu saborsku proceduru, što znači da će se umirov­ljenicima konačno povećati prihodovni cenzus za besplatno dopunsko zdrav­stveno osiguranje. Nepravda koja traje dugih 16 godina, jer toliko je prošlo bez izmjena cenzusa, tako bi konačno treba­la biti ispravljena.

    Dokaz da je Vlada ozbiljno shvatila zahtjeve umirovljeničkih udruga Sindi­kata i Matice umirovljenika za što brže rješavanje problema cenzusa je činjeni­ca da se izmjene zakona donose po hit­nom postupku, što se radi u iznimnim slučajevima, kada to zahtijevaju osobito opravdani razlozi. Vlada je shvatila da što prije mora ispraviti nepravdu koju je nanijela stotinama tisuća umirovljenika u proteklo desetljeće i pol.

Mehanizam usklađivanja

     Cenzus za člana domaćinstva u star­tu raste sa 1.516 kuna na 1.563 kune, a cenzus za samca sa 1.936 kuna na 2.000 kuna. U prijedlog zakona na inicijativu umirovljeničkih udruga ugrađen je i mehanizam usklađivanja po stopi uskla­đivanja mirovina. Time bi se spriječilo novo ispadanje umirovljenika iz susta­va besplatnog dopunskog osiguranja zbog usklađivanja mirovina.

     Prema procjenama SUH-a i MUH-a, ovim podizanjem cenzusa najmanje oko 10 tisuća umirovljenika se vraća u sustav besplatnog dopunskog osigura­nja, i tako će se ispraviti nepravda pre­ma tim umirovljenicima koji su unatrag godinu dana usklađivanjima i porastom mirovina ispali iz „vrtuljka prava".

     Ova je izmjena uspjela zahvaljuju­ći trima mini prosvjedima SUH-a pod prozorima Vlade, kao i lobiranju SUH-a i MUH-a prema ministru financija i pre­mijeru, potpomognutom od strane zastupnika Kazimira Varde, šefa Kluba Stranke MB365.

Hreljini neuspjeli zahtjevi

     Vladina odluka o povećanju cenzusa nije se svidjela predsjedniku Hrvatske stranke umirovljenika, Silvanu Hrelji, koji je tražio da se promijeni mehani­zam određivanja prihodovnog cenzusa na način da se on poveća na godišnjoj razini za 50 posto od prosječnog rasta plaća.

     Na temelju toga HSU je izračunao da cenzus za člana obitelji treba izno­siti 1.830 kuna, a za samca 2.340 kuna, no ni prikupljanje 52 tisuće potpisa građana nije uspjelo natjerati Vladu da prihvati te zahtjeve iz opozicijskog HSU-a. Zbog toga je Hrelja najavio kako će organizirati prosvjed ispred zgrade Vlade na Markovu trgu te da će prikupiti još barem 150 tisuća potpisa za tu inicijativu.

     Šteta, jer je bilo za očekivati da će jedina parlamentarna umirovljenička stranka pozdraviti svako poboljšanje prava umirovljenika, a sama potruditi izboriti se s vremenom za veći cenzus. Također ostaje pitanje zašto se HSU nije potrudio izmijeniti cenzus 2013.-2015. kad su bili na vlasti i imali mjesto zamje­nika ministra rada i mirovinskog susta­va. Tada, međutim, nisu prihvaćali takvu inicijativu Sindikata umirovljenika, a sada je populistički zastupaju.

Dobivena bitka, ne i rat

     Iako se prihvaćanje zahtjeva SUH-a i MUH-a od strane Vlade mora smatrati uspjehom, ostaje činjenica da je riječ o kompromisnom rješenju, jer primjerice cenzus za samca od 2.000 kuna je dale­ko manji nego što je iznosio njihov po­četni zahtjev da se cenzus podigne na razinu hrvatske linije siromaštva koja je u 2019. godini iznosila 2.485 kuna za samca. Umirovljeničke udruge i dalje stoje na tom zahtjevu i na takvom će povećanju ustrajati u svojim daljnjim pregovorima s Vladom.

Zanimljiv je podatak da je u 2018. godini broj korisnika polica dopunskog zdravstvenog osiguranja na teret države iznosio oko 743 tisuće, da bi se u 2019. godini taj broj uvelike smanjio, na samo 666.777. To je dokaz da je država uspje­la uštedjeti ogromnu količinu novca nepovisivanjem prihodovnog cenzusa kroz 16 godina. Valja spomenuti da će novim izmjenama Zakona o dobrovolj­nom zdravstvenog osiguranju pravo na besplatnu policu imati i osobe kojima je priznat status žrtve seksualnog nasilja u Domovinskom ratu.

I demografske mjere

     Također, u cilju revitalizacije, odno­sno demografskog oporavka Hrvatske, pravo na besplatnu policu zdravstve­nog osiguranja imat će i roditelji s troje ili više djece ne starije od 18 godina. Pre­ma podatcima Ministarstva zdravstva u Hrvatskoj ima oko 100 tisuća roditelja koji bi ostvarili to pravo.

     Troškovi za premiju dopunskog zdravstvenog osiguranja za te roditelje iznosili bi prema procjeni dodatnih oko 65 milijuna kuna godišnje koje bi tre­balo osigurati u državnom proračunu, uz napomenu da neki od roditelja već ostvaruju pravo na dopunsko zdrav­stveno osiguranje na teret države po drugim osnovama.

     Kad se troškovima tih roditelja pri­broje i troškovi zbog povećanja pri- hodovnog cenzusa, ukupno će za provođenje izmijenjenog Zakona biti potrebno osigurati 225 milijuna kuna iz sredstava državnog proračuna, a analize i procjene pokazuju da će ove zakonske promjene obuhvatiti dodatnih oko 275 tisuća osiguranika koji će ostvarivati pravo na dopunsko zdravstveno osigu­ranje na teret državnog proračuna.

Igor Knežević