UVODNA RIJEČ

Nemam za kilo breskvi

Piše: Igor Knežević

     Telefonski pozivi razočaranih umirovljenika svakodnevica su rada u Sindikatu umirovljenika Hrvatske. Jedan takav poziv zaprimili smo od umirovljenice Jasne J. koja nas je nazvala nedugo nakon posljednjeg usklađivanja mirovina i požalila nam se da prima samo 1.700 kuna. „Možete li ikako ove u Vladi nagovoriti da nam povise mirovine, znate, ja jedva preživljavam", krenula je gospođa staloženo.

     No, nakon par minuta nije više mogla suspregnuti suze te nam je u plaču kazala: „Godinu dana nisam kupila kilogram breskvi, jednostavno si ih ne mogu priuštiti. Kako je moguće da bivši saborski zastupnici imaju povećanje mirovine od 200 kuna, a ja 40 kuna. Možete li se vi u SUH-u izboriti da nama siromaš­nima ipak daju veće povišice, a ovima smanje", upitala nas je. Odgovorili smo joj da je naš cilj povećanje mirovina u visini 100 posto povoljnijeg indeksa rasta plaća ili cijena, ali i da redovito upozoravamo da se trebaju uvesti dodatne „povišice" za one najsiromašnije. Tu je i ozbiljan problem pada udjela prosječne mirovine u prosječnoj plaći, koji je sada na sramotnih 35,99 posto.

     Obećali smo da ćemo zatražiti i da se kao socijalna mjera prilikom usklađivanja za one koji primaju do 2.000 kuna miro­vine, a takvih je 414 tisuća prema ZOMO-u, uvede 120 posto povoljnijeg indeksa, a one do 4.000 kuna, a takvih je 550 tisuća, za 110 posto.

     Time bi se ne samo zaustavio pad udjela mirovina u plaći, već bi on nakon desetljeća konstantnog pada počeo rasti, s ciljem da za desetak godina barem dođe na 40 posto, što je i dalje mizerno, ako se usporedi s drugim zemljama EU ili okruženja, primjerice Slovenijom i Srbijom gdje je udjel oko 50 posto.

Ideja o povećanim osnovicama usklađivanja za one s nižim mirovinama nisu neutemeljene i neizvedive kako to često do­nositelji odluka u Hrvatskoj prezentiraju u javnosti pozivajući se na zakone. Slični modeli„nagrađivanja siromašnijih" već postoje u Italiji, Latviji, Portugalu, Češkoj, te su ugrađeni kao opcija u zakone, a primjerice u Austriji, Bugarskoj i Španjolskoj se već nekoliko posljednjih godina uz redovito usklađivanje isplaćuju dodatne „povišice" siromašnijim umirovljenicima.

     U doba kada se forsira privatizacija mirovinskog sustava, možemo biti sretni što smo sačuvali prvi mirovinski stup, kao i javno zdravstvo, no nikako se ne mirimo s činjenicom da više od 730 tisuća umirovljenika živi ispod granice linije siromaštva.„Ako društvo nije u mogućnosti pomoći mnogobrojnim siromasima, neće biti kadro ni spasiti malobrojne bogataše", kazao je jednom prilikom J.F. Kennedy. I doista, gomilanje siromaha nikad nije donijelo dobroga društvu, a kad-tad je dovelo i do političkih promjena. Nezadovoljstvo hrvatskih siromaha je ogromno i samo se nakuplja i nakuplja. Dok jednom ne pukne...

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

NIŠTA BEZ REVIZIJE

Lažni branitelji i kako ih otkriti

 

     Prema posljednjim dostupnim po­datcima u Hrvatskoj je bilo ukupno 120.585 korisnika braniteljskih miro­vina svih vrsta koji godišnje potroše blizu 6,5 milijardi proračunskih kuna. Velik je to iznos, koji opterećuje državni proračun i mirovinski fond. Dakako, svaka čast svima koji su branili ovu zemlju, poginuli ili ostali invalidi.      Oni i njihove obitelji zaslužuju pri­mati mirovinu. No, nažalost, sve češće smo svjedoci slučajeva gdje su lažni branitelji oštetili državni proračun i tu je sve jasnija potreba, za što se Sindikat umirovljenika zalaže već godinama, a to je da se obavi hitna revizija svih braniteljskih mirovina. I ne samo njih.

     Varaju svi, od„običnog" čovjeka pa do političara. Tako je poznat prošlogodišnji slučaj lažiranja statusa vojnog invalida od strane dugogodišnjeg gradonačelnika Imotskog iz redova HDZ-a, Ante Đuzela. Njega se tereti da je u rujnu 1999. podnio zahtjev za ostvarivanje statusa hrvatskog ratnog vojnog invalida na temelju čak 12 krivotvorenih liječničkih nalaza. U pravo­moćnoj presudi suda se navodi da je tako oštetio državni proračun za 97 tisuća kuna.

Uzmi od države

     Đuzel se branio da je zagubljena dokumentacija, a zanimljivo je i da je za dokazivanje ranjavanja u ratu kao svje­doka pozvao i sadašnjeg ministra obra­ne Krstičevića, no ministar je na suđenju utvrdio da se ne sjeća Đuzelova ranjavanja. Kao vojni invalid Đuzel se našao i na listi Ministarstva branitelja za dodjelu "stam­benih kredita za članove obitelji smrtno stradalih, zatočenih ili nestalih branitelja te ratnih vojnih invalida'; no na kraju je sam zatražio micanje s te liste nakon što ga je Nezavisna lista mladih za Imotski i Imotsku krajinu optužila za niz koruptivnih radnji i povlastica koje si je priskrbio kao gradonačelnik.

     Varati znaju i drugi, pa je tako Barbara Hartman, lažna braniteljska udovica, primila čak 1,3 milijuna kuna za smrt davno bivšeg supruga. Prema tužiteljima, Hartman je 1994. godine u križevačkom Uredu za obranu lažno predočila da je nakon razvoda braka 1982. godine nastavila živjeti u izvanbračnoj zajednici s bivšim suprugom, hrvatskim braniteljem Franjom Hartmanom, koji je poginuo u ratu 1991. godine. Temeljem toga, dobila je pravo na njegovu mirovinu.

     U dobivanju mirovine joj je pomogla šefica križevačkog Odjela za branitelje Šte- fica Jagušić. Hartman je nepravomoćno osuđena na godinu dana uvjetnog zatvora, naloženo joj je i da nezakonito stečeni novac vrati, a istom presudom zbog nesavjesnog rada u službi na devet mjeseci uvjetnog zatvora osuđena je i Jagušić.

     Okrivljenice su uložile žalbu, a Župa­nijski sud u Zagrebu je ukinuo presudu i koprivničkom sudu naredio ponovno suđenje, obrazloživši da nije riječ o ka­znenom djelu ratnog profiterstva, pa će se na novom suđenju Hartman suditi za puno blaže kazneno djelo - prijevaru.

Američki poučak

     Najsvježiji primjer prijevare dolazi s područja Dubrovnika. Policija nije navela ime 47-godišnjakinje koja je osumnjiče­na da je nezakonito isposlovala obiteljsku braniteljsku mirovinu za sebe i sina. Tereti ju se za davanje lažnog iskaza, krivotvore­nje isprava i prijevaru. Sumnjiči se da je, s ciljem stjecanja protupravne imovinske koristi za sebe i svog 28-godišnjeg sina, prilikom podnošenja zahtjeva za prizna­vanje prava na obiteljsku invalidninu kao članu obitelji smrtno stradalog hrvatskog branitelja, dala lažan iskaz o svom bračnom statusu, čime je dovela u zabludu djelatnike Hrvatskog zavoda za mirovinsko osigu­ranje i djelatnike Ureda državne uprave u Dubrovačko-neretvanskoj županiji koji su joj priznali pravo na obiteljsku invalid­ninu i mirovinu kao sukorisnicima, stoji u policijskom priopćenju.

    Također ju se sumnjiči da je od trenutka podnošenja zahtjeva, odnosno od 2012. godine, kontinuirano dostavljala krivotvo­rene potvrde o redovnom školovanju svog sina u SAD-u. Temeljem svega navedenog, njoj i sinu isplaćen je iznos od 1.147.240 kuna. Osumnjičeni se nalaze u SAD-u te su trenutno nedostupni policiji pa je za njima raspisana potraga.

     Zdravko Boras, ministar unutarnjih poslova Zapadnohercegovačke županije Federacije BiH, osuđen je u na splitskom Općinskom sudu nepravomoćno uvjetnom kaznom od godinu dana zatvora i morat

 

će u roku od šest mjeseci uplatiti u državni proračun 95.491 kunu, za koliko je oštetio Hrvatsku, jer je uzimao ratnu invalidsku mirovinu iz Hrvatske od veljače 2015. do kraja travnja 2016. godine, iako na nju nije imao pravo jer je istodobno bio zaposlen kao ministar u MUP-u Zapadnohercego­vačke županije. On je rekao:„Časni sude, ja sam časnik HV-a i HVO-a, odlikovan zbog zasluga u obrani Hrvatske. Smatram da nisam oštetio državni proračun Hrvatske, to je moja država."

Kao da rat još traje

     Ovakvi primjeri sigurno nisu usamljeni i sporadični, pa stvarni broj lažnih branitelj­skih mirovina može dosegnuti i nekoliko stotina, ako ne i više od tisuću slučajeva. Koja je točna brojka se ne zna, zbog toga i jest potrebno provesti reviziju svih po­stojećih braniteljskih mirovina. Krajnje je vrijeme odvojiti žito od kukolja, jer broj branitelja koji odlaze u mirovinu sve je veći. Tako je samo u proteklih godinu dana njihov broj porastao za 5.109 i taj broj će sve brže rasti. A njihove mirovine također rastu, za RVI su porasle sa 5.535 na 5.783 kuna, za oko 250 kuna. A koliko su vama porasle radničke mirovine?

      „Znate kako su neki postali invali­di, heroji? Tako da su pijani išli pišat' u minsko polje, gdje su ostali bez nogu, a danas dobivaju po 50.000 kn mirovine! To su naši "junaci". Još jednom pozivam sve branitelje, normalne časne ljude, koji nisu ruke zaprljali krađom, da se ograde od horde povampirenih ratnih profitera, potkovanih dobrim mirovinama i hrpom nekretnina, koji misle da su radili državu po svojoj mjeri" - na Facebooku je napi­sao branitelj Dubravko Črnjak. Svaka čast! Branitelji se bude.

Igor Knežević