UVODNA RIJEČ

Nemam za kilo breskvi

Piše: Igor Knežević

     Telefonski pozivi razočaranih umirovljenika svakodnevica su rada u Sindikatu umirovljenika Hrvatske. Jedan takav poziv zaprimili smo od umirovljenice Jasne J. koja nas je nazvala nedugo nakon posljednjeg usklađivanja mirovina i požalila nam se da prima samo 1.700 kuna. „Možete li ikako ove u Vladi nagovoriti da nam povise mirovine, znate, ja jedva preživljavam", krenula je gospođa staloženo.

     No, nakon par minuta nije više mogla suspregnuti suze te nam je u plaču kazala: „Godinu dana nisam kupila kilogram breskvi, jednostavno si ih ne mogu priuštiti. Kako je moguće da bivši saborski zastupnici imaju povećanje mirovine od 200 kuna, a ja 40 kuna. Možete li se vi u SUH-u izboriti da nama siromaš­nima ipak daju veće povišice, a ovima smanje", upitala nas je. Odgovorili smo joj da je naš cilj povećanje mirovina u visini 100 posto povoljnijeg indeksa rasta plaća ili cijena, ali i da redovito upozoravamo da se trebaju uvesti dodatne „povišice" za one najsiromašnije. Tu je i ozbiljan problem pada udjela prosječne mirovine u prosječnoj plaći, koji je sada na sramotnih 35,99 posto.

     Obećali smo da ćemo zatražiti i da se kao socijalna mjera prilikom usklađivanja za one koji primaju do 2.000 kuna miro­vine, a takvih je 414 tisuća prema ZOMO-u, uvede 120 posto povoljnijeg indeksa, a one do 4.000 kuna, a takvih je 550 tisuća, za 110 posto.

     Time bi se ne samo zaustavio pad udjela mirovina u plaći, već bi on nakon desetljeća konstantnog pada počeo rasti, s ciljem da za desetak godina barem dođe na 40 posto, što je i dalje mizerno, ako se usporedi s drugim zemljama EU ili okruženja, primjerice Slovenijom i Srbijom gdje je udjel oko 50 posto.

Ideja o povećanim osnovicama usklađivanja za one s nižim mirovinama nisu neutemeljene i neizvedive kako to često do­nositelji odluka u Hrvatskoj prezentiraju u javnosti pozivajući se na zakone. Slični modeli„nagrađivanja siromašnijih" već postoje u Italiji, Latviji, Portugalu, Češkoj, te su ugrađeni kao opcija u zakone, a primjerice u Austriji, Bugarskoj i Španjolskoj se već nekoliko posljednjih godina uz redovito usklađivanje isplaćuju dodatne „povišice" siromašnijim umirovljenicima.

     U doba kada se forsira privatizacija mirovinskog sustava, možemo biti sretni što smo sačuvali prvi mirovinski stup, kao i javno zdravstvo, no nikako se ne mirimo s činjenicom da više od 730 tisuća umirovljenika živi ispod granice linije siromaštva.„Ako društvo nije u mogućnosti pomoći mnogobrojnim siromasima, neće biti kadro ni spasiti malobrojne bogataše", kazao je jednom prilikom J.F. Kennedy. I doista, gomilanje siromaha nikad nije donijelo dobroga društvu, a kad-tad je dovelo i do političkih promjena. Nezadovoljstvo hrvatskih siromaha je ogromno i samo se nakuplja i nakuplja. Dok jednom ne pukne...

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

 

KAZNENA DJELA NAD STARIMA

Stariji kao laka meta

 

     U posljednje vrijeme bilježi se sve više slučajeva zanemarivanja starijih osoba, ali i njihovog fizič­kog, psihičkog i ekonomskog zlostav­ljanja. Nažalost, osobe starije od 65 godina laka su meta predatorima, koji nerijetko budu i članovi njihovih obite­lji ili rodbine. Ministarstvo unutarnjih poslova vodi statistiku kaznenih djela u kategoriji osoba starijih od 60 godi­na. Prema preliminarnim podacima u 2019. godini je kaznenim djelima ošte­ćeno ukupno 39.847 osoba od čega je 9.312 oštećenih osoba starijih od 60 godina, odnosno 23,4 posto.

     Problem kaznenih djela nad stari­jim osobama prepoznala je i država pa je od 1. siječnja 2018. u Zakon o zaštiti od nasilja u obitelji prvi put uvedena, kao zaštićena, osoba starije životne dobi. Tako je točno određeno da su osobe starije životne dobi oni od 65 godina te su određene veće kazne za djela počinjena prema njima, u odno­su na ostatak populacije.

     Tijekom 2019. zabilježeno je 6.273 kaznena djela protiv imovine na štetu starijih od 60 godina, što je na razini godine ranije kad je bilo 6.316 takvih kaznenih djela. Najviše je teških krađa (3.027 slučajeva), krađa (2.357), prije­vara (403), oštećenja tuđe stvari (234) i razbojstava (92).

     Nažalost, starije osobe slabije su informatički pismene pa ne čudi poda­tak da su prošle godine 653 osobe sta­rije od 60 godina oštećene kaznenim djelom računalne prijevare. Za uspo­redbu, godinu ranije bilo je 419 raču­nalnih prijevara, pa je vidljiv ogroman skok u prošloj godini.

Porast nasilja u obitelji

     Zabilježeno je i 264 slučaja kazne­nih djela protiv života i tijela, od čega 101 teška tjelesna ozljeda, 129 tjele­snih ozljeda, 10 teških ubojstava i 7 ubojstava i 10 slučajeva nepružanja pomoći.

     Kaznenim djelima protiv osobne slobode oštećeno je 908 osoba starijih od 60 godina, od čega kaznenim dje­lom prijetnje njih 873. Godinu ranije prijavljeno je 710 slučajeva prijetnji pa je i ovdje vidljiv rast ove vrste kazne­nog djela.

     Na naš upit MUP-u da nam dosta­vi podatke prema spolu o kaznenim djelima protiv braka, obitelji i djece na štetu starijih osoba, dobili smo od­govor da ne raspolažu tim podacima, tako da nažalost, iako su većina ošte­ćenih ovim kaznenim djelima žene, ne znamo njihov točan broj po kategori­jama. Kaznenim djelima protiv braka, obitelji i djece oštećene su 222 osobe starije od 60 godina (108 u 2018. go­dini), odnosno 218 osoba je oštećeno kaznenim djelima nasilja u obitelji, a četiri osobe kaznenim djelom ostavlja­nja u teškom položaju bliske osobe.

     Osim kaznenih djela nasilja u obi­telji, MUP nam je ustupio i podatke za prekršajna djela nasilničkog ponašanja u obitelji. Tako je 2018. godine eviden­tirano ukupno 11.270 žrtava prekršaj­nog djela nasilja u obitelji, od kojih su 10,6 posto (odnosno 1.200 žrtava) osobe starije od 65 godina. U 2019. godini od ukupnog broja žrtava nasi­lja u obitelji (njih 10.533) 10,8 posto su osobe starije životne dobi, odnosno njih 1.138.

A gdje je ekonomsko nasilje?

     No, ono što MUP nažalost ne vodi, su statistike o ekonomskom nasilju nad starijima. Tu prije svega mislimo na ugovore o doživotnom i dosmrtom uzdržavanju, koji su često oruđe nasilnim članovima obitelji, vlasnici­ma domova i drugim „skrbnicima" koji postaju nasilni prema osobama starije životne dobi.

     U javnosti najpoznatiji slučaj ta­kvog nasilja dogodio se u Lici, gdje je starija osoba nakon potpisa ugovora o doživotnom uzdržavanju bila izložena teškom obliku nasilja tako što su je ve­zali za radijator, ne bi joj ostavljali drva za ogrjev kako bi se smrzla. Činili su sve da ta osoba ne preživi kako bi dobili zemlju i druge vrijedne stvari koje su bile navedene u ugovoru.

     Iako, vidimo iz ovog primjera, ugo­vori o doživotnom uzdržavanju mogu biti okidač za nasilje, ugovori o do­smrtnom uzdržavanju još su gori jer osoba čim potpiše ugovor, odmah, a ne nakon smrti, prepušta svoje ne­kretnine davatelju uzdržavanja. Zbog toga je SUH i pokrenuo inicijativu za izmjene i dopune Zakona o obveznim odnosima, kojima bi se ukinuo institut ugovora o dosmrtnom uzdržavanju.

     Pravnici u Pravnom savjetovalištu Sindikata umirovljenika Hrvatske sto­ga redovito upozoravaju starije osobe da ne potpisuju ugovore o dosmrtnom uzdržavanju, a onima koji potpisuju ugovore o doživotnom uzdržavanju poručuju da prije potpisivanja se do­bro upoznaju sa sadržajem teksta.

„Dan kao san"

     Iz MUP-a su nam potvrdili kako vode sustavnu brigu o građanima treće životne dobi kroz širi spektar preventivnih mjera - od interaktivnih edukacija, javnih manifestacija, me­dijskih nastupa, publikacija, predstava i savjetovanja - uz glumce, pjevače, zabavljače i javne osobe, nastoje osna­žiti i senzibilizirati starije osobe da ne postanu žrtve raznih oblika prijevara i zlouporaba.

     Jedan takav preventivni projekt jest „Dan kao san - Prijevare građana tre­će životne dobi", koji već šest godina provodi Služba prevencije Ravnatelj­stva policije. Projekt je usmjeren na podizanje svijesti starijih osoba i oso­ba s invaliditetom kako ne bi postale žrtve primarno imovinskog, a potom i drugih oblika kriminaliteta. Upravo iz tog razloga kroz ovakve aktivnosti na­stoje podići svijest starijim osobama o samim karakteristikama počinitelja, odnosno da se nerijetko radi o simpa­tičnim i komunikativnim osobama koje lako zadobivaju povjerenje usamljenih starijih osoba.

     Za kraj smo od MUP-a zatražili i in­formaciju u koju kategoriju kaznenog djela će smjestiti smrt šest osoba u domu za starije u Andraševcu. Odgovo­rili su nam kako su uhićene dvije oso­be (vlasnici) zbog sumnje u počinjenje teškog kaznenog djela protiv opće sigurnosti, a u svezi kaznenog djela dovođenja u opasnost života i imovine općeopasnom radnjom ili sredstvom.

Igor Knežević