UVODNA RIJEČ
Nada je san budnih
Piše: Igor Knežević
Nada u bolje sutra nešto je što većinu ljudi ne napušta tijekom cijelog života. Bez obzira na godine, u ljudskoj je naravi vjerovati kako će postati slavni ili bogati ili uspješni u poslu, imati dostojna primanja, dobiti na lotu, moći priuštiti sebi i djeci ljetovanje i slično. Dakako, kako čovjek stari, mijenjaju mu se želje i nade u nešto, ali u pravilu i onaj najsiromašniji čovjek uvijek ima nadu da će mu biti bolje. Nada je zapravo jedina ispravna, jer čovjeka stalno održava pozitivnim, jer bi u suprotnom život u negativnosti i nezadovoljstvu bio poguban za zdravlje i život čovjeka. Nada i pozitivno razmišljanje uspješan su evolucijski alat, iako naravno često nemaju nikakve veze s realnošću.
Manje uživamo u onome što smo postigli, nego u onome čemu se nadamo, kazao je jednom prilikom veliki francuski mislilac Jean Jacques Rousseau. No, ne gledaju ljudi ružičasto samo u budućnost, već često i u prošlost, kada neke negativne događaje minimaliziraju ili ih pokušavaju zaboraviti, a prisjećaju se samo lijepih trenutaka i stvari. Realnost života je da uvijek može biti gore nego što je bilo, ali i bolje. No, da bi bilo bolje, ljudi se uglavnom moraju dobro potruditi i zaslužiti svoju sreću. A za to su potrebne promjene. I zato su se stari probudili. Barem većina njih.
U slučaju hrvatskih umirovljenika, od kojih njih većina živi ispod linije siromaštva, promjene nikako da se dogode. Ali zato uvijek postoji nada. Tako su malu nadu umirovljenicima donijeli nedavno održani lokalni izbori, u kojima su se pojavile neke nove, mlade snage, koje su u nekoliko hrvatskih gradova i općina obećale da će riješiti probleme korupcije, pogodovanja, lošeg standarda starijih osoba, nedostatka kapaciteta u domovima za starije.
Ali, zato je tu nada. Ne treba biti preoptimističan i očekivati čuda i da će sve što su novoizabrani političari obećali biti napravljeno. Niti da će se to moći ostvariti u nekom brzom roku, ako se uopće ostvari. Kada bi nove mlade političke snage ispunile i trećinu svojih obećanja, to bi svakako bio pomak ka uređenijoj državi i posljedično bi bilo više novca na raspolaganju za najpotrebitije. Većina umirovljenika glasala je za ove promjene na izborima, što je svakako pohvalno, ali i rizično. Jer ako se biraju jedni te isti koji održavaju trenutnu situaciju, kako im onda može biti bolje. No, ne zaboravimo, može im biti i gore nakon ovih izbora. No, upravo zbog nade, umirovljenicima je već sada bolje i tako će biti bar neko vrijeme, pa se rizik zasad isplatio, a možda i potraje, tko zna. Nadajmo se!
Web stranice naših podružnica
PREMIJER PLENKOVIĆ POTVRDIO DA JE POSTIGNUT DOGOVOR
Cenzus za dopunsko konačno bi trebao narasti
Na samom početku sjednice Vlade RH 11. prosinca 2019. godine premijer Andrej Plenković pohvalio se da je pitanje cenzusa za besplatno dopunsko zdravstveno osiguranje pred rješavanjem. Naime, Plenković je održao sastanak s predsjednicom Sindikata umirovljenika Hrvatske Jasnom Petrović i predsjednicom Matice umirovljenika Višnjom Fortunom, s kojima je postignut načelni dogovor te bi se nakon 15 godina trebao povisiti cenzus.
“Zajednički smo razmotrili problematiku cenzusa za oslobođenje plaćanja premije dopunskog zdravstvenog osiguranja. Naime, zahvaljujući mirovinskoj reformi mirovine rastu, pa jedan broj naših sugrađana kako im mirovina raste tako idu iznad praga koji je bitan da im zdravstveno dopunsko bude besplatno”, kazao je Plenković.
Za samca cenzus iznosi 1.939 kuna, a on bi se uskoro trebao povisiti na 2.000 kuna, dok bi se kasnije dodatno usklađivao. Glavni cilj Sindikata umirovljenika i Matice je da se cenzus poveća na visinu hrvatske granice siromaštva od 2.485 kuna.
„Tu moramo naći jedno održivo rješenje koje će ići za tim da umirovljenici budu zadovoljni. Zahvaljujem i Matici i Sindikatu na sugestijama. Nadležna ministarstva, mislim tu i na zdravstvo i na financije i na rad, pripremit će prijedlog kako bismo išli s promjenama zakona da adresiraju ovaj problem”, ustvrdio je Plenković.
