UVODNA RIJEČ

Nemam za kilo breskvi

Piše: Igor Knežević

     Telefonski pozivi razočaranih umirovljenika svakodnevica su rada u Sindikatu umirovljenika Hrvatske. Jedan takav poziv zaprimili smo od umirovljenice Jasne J. koja nas je nazvala nedugo nakon posljednjeg usklađivanja mirovina i požalila nam se da prima samo 1.700 kuna. „Možete li ikako ove u Vladi nagovoriti da nam povise mirovine, znate, ja jedva preživljavam", krenula je gospođa staloženo.

     No, nakon par minuta nije više mogla suspregnuti suze te nam je u plaču kazala: „Godinu dana nisam kupila kilogram breskvi, jednostavno si ih ne mogu priuštiti. Kako je moguće da bivši saborski zastupnici imaju povećanje mirovine od 200 kuna, a ja 40 kuna. Možete li se vi u SUH-u izboriti da nama siromaš­nima ipak daju veće povišice, a ovima smanje", upitala nas je. Odgovorili smo joj da je naš cilj povećanje mirovina u visini 100 posto povoljnijeg indeksa rasta plaća ili cijena, ali i da redovito upozoravamo da se trebaju uvesti dodatne „povišice" za one najsiromašnije. Tu je i ozbiljan problem pada udjela prosječne mirovine u prosječnoj plaći, koji je sada na sramotnih 35,99 posto.

     Obećali smo da ćemo zatražiti i da se kao socijalna mjera prilikom usklađivanja za one koji primaju do 2.000 kuna miro­vine, a takvih je 414 tisuća prema ZOMO-u, uvede 120 posto povoljnijeg indeksa, a one do 4.000 kuna, a takvih je 550 tisuća, za 110 posto.

     Time bi se ne samo zaustavio pad udjela mirovina u plaći, već bi on nakon desetljeća konstantnog pada počeo rasti, s ciljem da za desetak godina barem dođe na 40 posto, što je i dalje mizerno, ako se usporedi s drugim zemljama EU ili okruženja, primjerice Slovenijom i Srbijom gdje je udjel oko 50 posto.

Ideja o povećanim osnovicama usklađivanja za one s nižim mirovinama nisu neutemeljene i neizvedive kako to često do­nositelji odluka u Hrvatskoj prezentiraju u javnosti pozivajući se na zakone. Slični modeli„nagrađivanja siromašnijih" već postoje u Italiji, Latviji, Portugalu, Češkoj, te su ugrađeni kao opcija u zakone, a primjerice u Austriji, Bugarskoj i Španjolskoj se već nekoliko posljednjih godina uz redovito usklađivanje isplaćuju dodatne „povišice" siromašnijim umirovljenicima.

     U doba kada se forsira privatizacija mirovinskog sustava, možemo biti sretni što smo sačuvali prvi mirovinski stup, kao i javno zdravstvo, no nikako se ne mirimo s činjenicom da više od 730 tisuća umirovljenika živi ispod granice linije siromaštva.„Ako društvo nije u mogućnosti pomoći mnogobrojnim siromasima, neće biti kadro ni spasiti malobrojne bogataše", kazao je jednom prilikom J.F. Kennedy. I doista, gomilanje siromaha nikad nije donijelo dobroga društvu, a kad-tad je dovelo i do političkih promjena. Nezadovoljstvo hrvatskih siromaha je ogromno i samo se nakuplja i nakuplja. Dok jednom ne pukne...

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 


PREMIJER PLENKOVIĆ POTVRDIO DA JE POSTIGNUT DOGOVOR

Cenzus za dopunsko konačno bi trebao narasti

     Na samom početku sjednice Vlade RH 11. prosinca 2019. godine premijer Andrej Plenković pohvalio se da je pitanje cenzusa za besplatno dopunsko zdravstveno osiguranje pred rješavanjem. Naime, Plenković je održao sastanak s predsjednicom Sindikata umirovljenika Hrvatske Jasnom Petrović i predsjednicom Matice umirovljenika Višnjom Fortunom, s kojima je postignut načelni dogovor te bi se nakon 15 godina trebao povisiti cenzus.

     “Zajednički smo razmotrili problematiku cenzusa za oslobođenje plaćanja premije dopunskog zdravstvenog osiguranja. Naime,    zahvaljujući mirovinskoj reformi mirovine rastu, pa jedan broj naših sugrađana kako im mirovina raste tako idu iznad praga koji je bitan da im zdravstveno dopunsko bude besplatno”, kazao je Plenković.

     Za samca cenzus iznosi 1.939 kuna, a on bi se uskoro trebao povisiti na 2.000 kuna, dok bi se kasnije dodatno usklađivao. Glavni cilj Sindikata umirovljenika i Matice je da se cenzus poveća na visinu hrvatske granice siromaštva od 2.485 kuna.

     „Tu moramo naći jedno održivo rješenje koje će ići za tim da umirovljenici budu zadovoljni. Zahvaljujem i Matici i Sindikatu na sugestijama. Nadležna ministarstva, mislim tu i na zdravstvo i na financije i na rad, pripremit će prijedlog kako bismo išli s promjenama zakona da adresiraju ovaj problem”, ustvrdio je Plenković.