UVODNA RIJEČ
Nemam za kilo breskvi
Piše: Igor Knežević
Telefonski pozivi razočaranih umirovljenika svakodnevica su rada u Sindikatu umirovljenika Hrvatske. Jedan takav poziv zaprimili smo od umirovljenice Jasne J. koja nas je nazvala nedugo nakon posljednjeg usklađivanja mirovina i požalila nam se da prima samo 1.700 kuna. „Možete li ikako ove u Vladi nagovoriti da nam povise mirovine, znate, ja jedva preživljavam", krenula je gospođa staloženo.
No, nakon par minuta nije više mogla suspregnuti suze te nam je u plaču kazala: „Godinu dana nisam kupila kilogram breskvi, jednostavno si ih ne mogu priuštiti. Kako je moguće da bivši saborski zastupnici imaju povećanje mirovine od 200 kuna, a ja 40 kuna. Možete li se vi u SUH-u izboriti da nama siromašnima ipak daju veće povišice, a ovima smanje", upitala nas je. Odgovorili smo joj da je naš cilj povećanje mirovina u visini 100 posto povoljnijeg indeksa rasta plaća ili cijena, ali i da redovito upozoravamo da se trebaju uvesti dodatne „povišice" za one najsiromašnije. Tu je i ozbiljan problem pada udjela prosječne mirovine u prosječnoj plaći, koji je sada na sramotnih 35,99 posto.
Obećali smo da ćemo zatražiti i da se kao socijalna mjera prilikom usklađivanja za one koji primaju do 2.000 kuna mirovine, a takvih je 414 tisuća prema ZOMO-u, uvede 120 posto povoljnijeg indeksa, a one do 4.000 kuna, a takvih je 550 tisuća, za 110 posto.
Time bi se ne samo zaustavio pad udjela mirovina u plaći, već bi on nakon desetljeća konstantnog pada počeo rasti, s ciljem da za desetak godina barem dođe na 40 posto, što je i dalje mizerno, ako se usporedi s drugim zemljama EU ili okruženja, primjerice Slovenijom i Srbijom gdje je udjel oko 50 posto.
Ideja o povećanim osnovicama usklađivanja za one s nižim mirovinama nisu neutemeljene i neizvedive kako to često donositelji odluka u Hrvatskoj prezentiraju u javnosti pozivajući se na zakone. Slični modeli„nagrađivanja siromašnijih" već postoje u Italiji, Latviji, Portugalu, Češkoj, te su ugrađeni kao opcija u zakone, a primjerice u Austriji, Bugarskoj i Španjolskoj se već nekoliko posljednjih godina uz redovito usklađivanje isplaćuju dodatne „povišice" siromašnijim umirovljenicima.
U doba kada se forsira privatizacija mirovinskog sustava, možemo biti sretni što smo sačuvali prvi mirovinski stup, kao i javno zdravstvo, no nikako se ne mirimo s činjenicom da više od 730 tisuća umirovljenika živi ispod granice linije siromaštva.„Ako društvo nije u mogućnosti pomoći mnogobrojnim siromasima, neće biti kadro ni spasiti malobrojne bogataše", kazao je jednom prilikom J.F. Kennedy. I doista, gomilanje siromaha nikad nije donijelo dobroga društvu, a kad-tad je dovelo i do političkih promjena. Nezadovoljstvo hrvatskih siromaha je ogromno i samo se nakuplja i nakuplja. Dok jednom ne pukne...
Web stranice naših podružnica
ŽENE PODREĐENE MUŠKARCIMA
Obilježen Europski dan jednakih plaća
Europski dan jednakih plaća koji simbolično upozorava na trenutak od kojeg žene "rade besplatno" zbog manjih plaća u odnosu na muškarce obilježen je 4. studenoga 2019. Tim je povodom Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova u Teatru &TD organizirala tiskovnu konferenciju, nakon koje je izvedena kazališna predstava „Novac je imenica muškog roda".
Obilježavanje Dana jednakih plaća organizirano je u sklopu EU projekta „Jednaka prava - jednake plaće - jednake mirovine" kojeg je nositeljica Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova, a jedan od partnera je i Sindikat umirovljenika Hrvatske.
Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova Višnja Ljubičić se u uvodu tiskovne konferencije osvrnula na statističke pokazatelje neravnopravnosti žena i muškaraca na tržištu rada, koji posljedično dovode do jaza u plaćama i mirovinama. Iznijela je podatak da žene u Europskoj uniji zarađuju 16,2 posto manje od muškaraca.
U Hrvatskoj je jaz između plaća žena i muškaraca nešto niži nego u EU, iznosi oko 13 posto, odnosno prosječna neto plaća žena iznosi 5.746 kuna, a muškaraca 6.668 kuna. No, dok se u Europskoj uniji jaz u plaćama proteklih godina smanjivao, u Hrvatskoj raste.
Pravobraniteljica je navela i višestruke uzroke nejednakih plaća, od činjenice da žene češće rade u nepunom radnom vremenu, da rade u slabije plaćenim sektorima, da se pri napredovanju suočavaju s tzv. staklenim stropom te da češće moraju preuzimati odgovornost za obiteljske i kućanske obveze.
Na iste probleme ukazala je i ministrica znanosti i obrazovanja Blaženka Divjak, koja je poručila kako treba pokušati balansirati interes za studije koji su bolje plaćeni, primjerice STEM studije, gdje ima više studenata od studentica te je istaknula nužnost razvijanja javne svijesti da muškarci i žene moraju na jednaki način pristupiti raspodjeli poslova u kući.
Jaz u mirovinama duplo veći
Jaz u mirovinama izravno je povezan s postojećim jazom u plaćama, no on je gotovo duplo veći i prema posljednjim podacima iznosi čak 24,9 posto. Osim segregacije na tržištu rada, jaz u mirovinama ukazuje na posljedice većeg postotka žena zaposlenih na određeno, zapošljavanja putem agencija, rada na nepuno radno vrijeme, prekida u radnom odnosu te manjeg broja godina radnog staža zbog neplaćenog rada koji obavljaju kao majke i njegovateljice u svojim obiteljima.
Ljubičić je objasnila kako je razlika u mirovinama u korelaciji s brojem podignute djece tijekom života te da je jaz veći kod udanih žena i majki, za razliku od neudanih žena ili onih koje nemaju djecu.
Državna tajnica u Ministarstvu za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku Marija Pletikosa upozorila je da jaz u plaćama i mirovinama dovodi do nižeg životnog standarda i više stope rizika od siromaštva i socijalne isključenosti žena, posebno onih starije dobi i u samačkim domaćinstvima.
Stručni suradnik u Sindikatu umirovljenika Hrvatske Igor Knežević iznio je nevjerojatan podatak da se o rodnom jazu u mirovinama u Europskoj uniji tek nedavno počela posvećivati pozornost. Točnije, tek od 2011. se u EU počinju ozbiljnije voditi statistike o rodnom jazu u mirovinama, a za mnoge je bio šok kad se 2013. godine po prvi put izračunalo kako rodni jaz u mirovinama iznosi čak 41 posto. Danas on iznosi oko 37 posto.
Zabrinjavajuće je, istaknuo je Knežević, što u Hrvatskoj nijedna institucija, ni Državni zavod za statistiku, ni Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje, ne vode statistike o kretanju rodnog jaza u mirovinama za umirovljenike starije od 65 godina, sukladno EU metodologiji.
Otkaz zbog trudnoće
Nakon tiskovne konferencije pred prepunom dvoranom Teatra &TD održana je predstava koja se temelji na realnim ekonomskim pokazateljima i koja progovara o rodnoj neravnopravnosti na tržištu rada. Tekst je napisala Petra Radin, a režiju je potpisao Mario Kovač, dok su glumili Petra Težak, Petra Radin i Mario Kovač.
U predstavi su kroz crni humor prikazani problemi s kojima se suočava zaposlena majka malog djeteta (Petra Težak). Dok njezinom mužu (Mario Kovač) „cvjetaju ruže" na poslu gdje napreduje, ona zbog prevelikih kućanskih obaveza i brige oko malog djeteta na kraju dobije otkaz na poslu. Uz to ima i majku (Petra Radin) koja joj stalno prigovara da nije dovoljno dobra žena i majka.
Predstava u zadnjem dijelu poprima ozbiljan karakter, usred predstave svjetla reflektora usmjerila su se na publiku iz koje su ustale mlade žene koje su čitale stvarna iskustva žena koje su zbog majčinstva dobile otkaz i doživjele nazadovanje na poslu. Vrhunac predstave dogodio se na kraju kada je glumica Petra Težak izašla na binu sa svojim malim djetetom, koje je glumilo u cijeloj predstavi te otkrila kako je u stvarnom životu zbog trudnoće i sama dobila otkaz u jednom zagrebačkom kazalištu.