UVODNA RIJEČ

Nemam za kilo breskvi

Piše: Igor Knežević

     Telefonski pozivi razočaranih umirovljenika svakodnevica su rada u Sindikatu umirovljenika Hrvatske. Jedan takav poziv zaprimili smo od umirovljenice Jasne J. koja nas je nazvala nedugo nakon posljednjeg usklađivanja mirovina i požalila nam se da prima samo 1.700 kuna. „Možete li ikako ove u Vladi nagovoriti da nam povise mirovine, znate, ja jedva preživljavam", krenula je gospođa staloženo.

     No, nakon par minuta nije više mogla suspregnuti suze te nam je u plaču kazala: „Godinu dana nisam kupila kilogram breskvi, jednostavno si ih ne mogu priuštiti. Kako je moguće da bivši saborski zastupnici imaju povećanje mirovine od 200 kuna, a ja 40 kuna. Možete li se vi u SUH-u izboriti da nama siromaš­nima ipak daju veće povišice, a ovima smanje", upitala nas je. Odgovorili smo joj da je naš cilj povećanje mirovina u visini 100 posto povoljnijeg indeksa rasta plaća ili cijena, ali i da redovito upozoravamo da se trebaju uvesti dodatne „povišice" za one najsiromašnije. Tu je i ozbiljan problem pada udjela prosječne mirovine u prosječnoj plaći, koji je sada na sramotnih 35,99 posto.

     Obećali smo da ćemo zatražiti i da se kao socijalna mjera prilikom usklađivanja za one koji primaju do 2.000 kuna miro­vine, a takvih je 414 tisuća prema ZOMO-u, uvede 120 posto povoljnijeg indeksa, a one do 4.000 kuna, a takvih je 550 tisuća, za 110 posto.

     Time bi se ne samo zaustavio pad udjela mirovina u plaći, već bi on nakon desetljeća konstantnog pada počeo rasti, s ciljem da za desetak godina barem dođe na 40 posto, što je i dalje mizerno, ako se usporedi s drugim zemljama EU ili okruženja, primjerice Slovenijom i Srbijom gdje je udjel oko 50 posto.

Ideja o povećanim osnovicama usklađivanja za one s nižim mirovinama nisu neutemeljene i neizvedive kako to često do­nositelji odluka u Hrvatskoj prezentiraju u javnosti pozivajući se na zakone. Slični modeli„nagrađivanja siromašnijih" već postoje u Italiji, Latviji, Portugalu, Češkoj, te su ugrađeni kao opcija u zakone, a primjerice u Austriji, Bugarskoj i Španjolskoj se već nekoliko posljednjih godina uz redovito usklađivanje isplaćuju dodatne „povišice" siromašnijim umirovljenicima.

     U doba kada se forsira privatizacija mirovinskog sustava, možemo biti sretni što smo sačuvali prvi mirovinski stup, kao i javno zdravstvo, no nikako se ne mirimo s činjenicom da više od 730 tisuća umirovljenika živi ispod granice linije siromaštva.„Ako društvo nije u mogućnosti pomoći mnogobrojnim siromasima, neće biti kadro ni spasiti malobrojne bogataše", kazao je jednom prilikom J.F. Kennedy. I doista, gomilanje siromaha nikad nije donijelo dobroga društvu, a kad-tad je dovelo i do političkih promjena. Nezadovoljstvo hrvatskih siromaha je ogromno i samo se nakuplja i nakuplja. Dok jednom ne pukne...

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

 

HRANA KAO LIJEK

Promjena prehrane u borbi protiv bolesti

 

     U medicinskom svijetu pojavljuje se jedna nova znanost - nutra- ceuticals, koja proučava ljekovite učinke hrane. U tijeku su brojna istra­živanja za koja znanstvenici vjeruju da će nam omogućiti prilagoditi prehranu individualnim potrebama i osigurati da konzumiramo sve potrebne hranjive sastojke.

      Hrana kao lijek je privlačna ideja. Ako podešavamo našu prehranu kako bi kontrolirali tjelesnu težinu ili posti­gli maksimalnu korist u treninzima i sportskim natjecanjima, zašto ne po­kušati iskoristiti tu prehranu u liječenju ili sprječavanju bolesti? Na primjer, ženi kojoj je u obiteljskoj povijesti bio izrazi­to prisutan rak dojke, mogli bi biti "pro­pisani" proizvodi od soje i ribe bogate omega-3 masnim kiselinama, zato jer se smatra da i jedno i drugo smanjuje rizik od raka dojke.

    Muškarac koji je izložen povećanom riziku raka prostate može povećati kon­zumiranje proizvoda od rajčica, koje su bogate likopenom, za kojeg se vjeruje da smanjuje rizik od te vrste raka. Povr­će općenito može smanjiti taj rizik.,

Nova era medicine

     Linda Van Horn, profesorica pre­ventivne medicine na sveučilištu North Western u Chicagu kaže: "Još tijekom ove generacije bit ćemo u mogućnosti kreirati individualnu prehranu, temelje­nu na profilu osobnih rizika. Stojimo na početku potpuno nove ere u medicini."

Japanke koje se hrane tradicional­nom japanskom prehranom, koja je bogata omega-3 masnoćama i proi­zvodima od soje, imaju relativno malu učestalost raka dojke. Međutim, kad se Japanke presele u Ameriku i prebace na zapadnjačku hranu, učestalost raka dojke u njih se izjednači s onom Ame­rikanki već nakon jedne generacije. U Centru za rak, u Los Angelesu, u tijeku su opsežna ispitivanja na velikom broju žena koje su preživjele rak dojke.

     One u svojoj prehrani koriste veće količine ribljeg ulja, soje, zelenog lisna­tog povrća, prokulice, karfiola i mrkve. Cilj je vidjeti da li te namirnice mogu spriječiti ponovno javljanje raka dojke. Već nakon tri mjeseca takve prehrane, istraživači su našli značajne promjene u sastavu masnog tkiva u dojkama (gdje žive stanice raka). Oni smatraju da ova činjenica može pozitivno ukazivati da hrana zaista može poboljšati zdravlje i smanjiti rizik obolijevanja.

Drukčiji pogled

     Dok nekoliko stručnjaka smatra da ljekoviti učinci određenih vrsta hra­ne dolaze do izražaja kad se ta hrana konzumira u svojem prirodnom obliku, neki drugi tvrde, ako je uočeno da odre­đena hrana posjeduje moć svladavanja neke bolesti, da se onda njen koncen­trat mora formirati u obliku tablete.

Liječnica Barbara Howard, direkto­rica Medlantic istraživačkog instituta, kaže: "Ako smo našli da neki sastavni dio u nekom voću ili povrću smanju­je učestalost metastaza tumora, onda je djelotvorniji način da ga se uzima poput nekog lijeka, u obliku tablete, kapsule, sirupa, itd. Međutim, služ­beno odobrenje za primjenu lijeka uzme dosta vremena, dok je hrana na dohvat ruke, u prvoj trgovini na uglu ulice".

     Znanstvenici vjeruju da postoje snažni kemijski spojevi u borovnicama, rajčicama, slatkom krumpiru, kelju, soji, zelenom čaju, ribljem ulju, čokoladi, crnom vinu, soku od brusnice, jogurtu, koji mogu pomoći u prevenciji bolesti kao što su, na primjer, rak, srčana obo­ljenja, zdravstveni problemi poveza­ni s visokom starošću itd. Neka starija istraživanja ukazuju da te namirnice mogu također sniziti razine kolesterola, smanjiti povišeni krvni tlak, neutralizi­rati agense koji pridonose pojavi raka, olakšati menopauzalne simptome i po­boljšati imunološke sposobnosti orga­nizma.

     Biljna hrana sadrži kategoriju spo­jeva poznatih pod nazivom fitokemijski spojevi, koji jačaju obrambene snage organizma i vjerojatno smanju­ju rizik od raka, srčanih bolesti, makularne degeneracije u oku, itd. Takvi se spojevi nalaze u tamno zelenom, žu­tom i crvenom povrću i voću (rajčica, borovnica, itd.).

     Premda će konačne zdravstvene do­kaze za još neka nerazjašnjena pitanja trebati još neko vrijeme pričekati, ipak već danas se zna da će dokazi opravdati ono što su naši roditelji stalno govorili: Jedi voće i povrće!

dr. Ivo Belan