UVODNA RIJEČ

Nada je san budnih

Piše: Igor Knežević

     Nada u bolje sutra nešto je što većinu ljudi ne napu­šta tijekom cijelog života. Bez obzira na godine, u ljudskoj je naravi vjerovati kako će postati slavni ili bogati ili uspješni u poslu, imati dostojna primanja, dobiti na lotu, moći priuštiti sebi i djeci ljetovanje i slično. Dakako, kako čovjek stari, mijenjaju mu se želje i nade u nešto, ali u pravilu i onaj najsiromašniji čovjek uvijek ima nadu da će mu biti bolje. Nada je zapravo jedina ispravna, jer čo­vjeka stalno održava pozitivnim, jer bi u suprotnom život u negativnosti i nezadovoljstvu bio poguban za zdravlje i život čovjeka. Nada i pozitivno razmišljanje uspješan su evolucijski alat, iako naravno često nemaju nikakve veze s realnošću.

     Manje uživamo u onome što smo postigli, nego u onome čemu se nadamo, kazao je jednom prilikom veliki francu­ski mislilac Jean Jacques Rousseau. No, ne gledaju ljudi ružičasto samo u budućnost, već često i u prošlost, kada neke negativne događaje minimaliziraju ili ih pokušavaju zaboraviti, a prisjećaju se samo lijepih trenutaka i stvari. Realnost života je da uvijek može biti gore nego što je bilo, ali i bolje. No, da bi bilo bolje, ljudi se uglavnom moraju dobro potruditi i zaslužiti svoju sreću. A za to su potrebne promjene. I zato su se stari probudili. Barem većina njih.

     U slučaju hrvatskih umirovljenika, od kojih njih većina živi ispod linije siromaštva, promjene nikako da se dogode. Ali zato uvijek postoji nada. Tako su malu nadu umirovlje­nicima donijeli nedavno održani lokalni izbori, u kojima su se pojavile neke nove, mlade snage, koje su u nekoliko hrvatskih gradova i općina obećale da će riješiti probleme korupcije, pogodovanja, lošeg standarda starijih osoba, nedostatka kapaciteta u domovima za starije.

     Ali, zato je tu nada. Ne treba biti preoptimističan i očekivati čuda i da će sve što su novoizabrani političari obećali biti napravljeno. Niti da će se to moći ostvariti u nekom brzom roku, ako se uopće ostvari. Kada bi nove mlade političke snage ispunile i trećinu svojih obećanja, to bi svakako bio pomak ka uređenijoj državi i posljedično bi bilo više novca na raspolaganju za najpotrebitije. Većina umirovljenika glasala je za ove promjene na izborima, što je svakako pohvalno, ali i rizično. Jer ako se biraju jedni te isti koji održavaju trenutnu situaciju, kako im onda može biti bolje. No, ne zaboravimo, može im biti i gore nakon ovih izbora. No, upravo zbog nade, umirovljenicima je već sada bolje i tako će biti bar neko vrijeme, pa se rizik zasad isplatio, a možda i potraje, tko zna. Nadajmo se!

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

 

 

ZAJEDNIČKA INCIJATIVA SUH-A I MUH-A VLA

Povećanje prihodovnog cenzusa na 2.000 kuna?

 

     Matica umirovljenika Hrvatske i Sindikat umirovljenika Hr­vatske obraćaju Vam se sa inicijativom da hitno povećate prihodovni cenzus za besplatno dopunsko zdravstveno osiguranje. Naime, cenzus nije mijenjan već 15 godina, od 2004. godine, i danas iznosi 1.939 kuna za samca, a 1.516 za člana zajed­ničkog domaćinstva, što je čak 22 posto ispod hrvatske granice siromaštva. Redovitim usklađivanjem mirovina unatrag godine dana pravo na besplatno dopunsko osiguranje izgubilo je čak deset tisuća umirovljenika te tu povlasticu sada uživa samo

163.0        umirovljenika, a taj broj će nastaviti padati. Iako su u pro­teklih 15 godina plaće porasle za oko 35 posto, a mirovine 28 posto, cenzus je ostao isti.

     Posljedica takve politike previđanja najsiromašnijih, uzroku­je dvostruku štetu društvu - siromašni umirovljenici kad jednom izgube pravo na besplatno dopunsko zdravstveno osiguranje ne mogu si priuštiti plaćati policu, te tako više ne odlaze liječniku na vrijeme, što uzrokuje njihov veći pobol. Podsjećamo da 55 posto svih umirovljenika ima mirovine niže od hrvatske linije siro­maštva (2.485 kn) te da ih 98 posto ima mirovine niže od pro­sječne plaće!

     Nadalje, prema izvješću Europske komisije Hrvatska je na osmom mjestu u EU-u po najvećoj stopi smrtnosti koju je mo­guće izbjeći pravodobnim medicinskim intervencijama. Upravo zbog toga je važna što veća pokrivenost starije popu­lacije dopunskim zdravstvenim osiguranjem, kako bi se prevenirali troškovi liječenja i osiguralo pravodobno dijagnosticiranje i liječenje najugroženijeg dijela starije populacije.

     Sindikat umirovljenika Hrvatske i Matica umirovlje­nika Hrvatske drže najuputnijim utvrditi novi cenzus u visini hrvatske linije siromaštva koju jednom godiš­nje utvrđuje i objavljuje Državni zavod za statistiku, a za ovu godinu iznosi 2.485 kuna.

     Međutim, kako je riječ o promjeni koja bi mogla predstavljati preveliki teret za proračun, predlažemo da se sa 2020. godinom novi cenzus utvrdi u iznosu od 2.000,00 kuna, što bi u prvoj godini iznosilo rela­tivno niskih 160 milijuna kuna, što bi bilo realistično s obzirom da nepravodobno liječenje sve većeg broja umirovljenika uzrokuje veće štete. Držimo da je naje­fikasnije preventivno ulaganje u zdravlje čovjeka, a ta­kvo je načelo ovdje zaobiđeno.

     Uredbom Vlade RH bi se preporučilo utvrditi i to da se tako utvrđeni cenzus dva puta godišnje uskla­đuje u visini usklađivanja mirovina, te bi se time održala ravnoteža dosegnutog broja siromašnih umi­rovljenika u sustavu dopunskog zdravstvenog osigu­ranja na teret proračuna, a time i spriječio porast smrt­nosti zbog nepravodobne medicinske intervencije - potpisale su predsjednica SUH-a Jasna A. Petrović i predsjednica MUH-a Višnja Fortuna.