UVODNA RIJEČ

Nemam za kilo breskvi

Piše: Igor Knežević

     Telefonski pozivi razočaranih umirovljenika svakodnevica su rada u Sindikatu umirovljenika Hrvatske. Jedan takav poziv zaprimili smo od umirovljenice Jasne J. koja nas je nazvala nedugo nakon posljednjeg usklađivanja mirovina i požalila nam se da prima samo 1.700 kuna. „Možete li ikako ove u Vladi nagovoriti da nam povise mirovine, znate, ja jedva preživljavam", krenula je gospođa staloženo.

     No, nakon par minuta nije više mogla suspregnuti suze te nam je u plaču kazala: „Godinu dana nisam kupila kilogram breskvi, jednostavno si ih ne mogu priuštiti. Kako je moguće da bivši saborski zastupnici imaju povećanje mirovine od 200 kuna, a ja 40 kuna. Možete li se vi u SUH-u izboriti da nama siromaš­nima ipak daju veće povišice, a ovima smanje", upitala nas je. Odgovorili smo joj da je naš cilj povećanje mirovina u visini 100 posto povoljnijeg indeksa rasta plaća ili cijena, ali i da redovito upozoravamo da se trebaju uvesti dodatne „povišice" za one najsiromašnije. Tu je i ozbiljan problem pada udjela prosječne mirovine u prosječnoj plaći, koji je sada na sramotnih 35,99 posto.

     Obećali smo da ćemo zatražiti i da se kao socijalna mjera prilikom usklađivanja za one koji primaju do 2.000 kuna miro­vine, a takvih je 414 tisuća prema ZOMO-u, uvede 120 posto povoljnijeg indeksa, a one do 4.000 kuna, a takvih je 550 tisuća, za 110 posto.

     Time bi se ne samo zaustavio pad udjela mirovina u plaći, već bi on nakon desetljeća konstantnog pada počeo rasti, s ciljem da za desetak godina barem dođe na 40 posto, što je i dalje mizerno, ako se usporedi s drugim zemljama EU ili okruženja, primjerice Slovenijom i Srbijom gdje je udjel oko 50 posto.

Ideja o povećanim osnovicama usklađivanja za one s nižim mirovinama nisu neutemeljene i neizvedive kako to često do­nositelji odluka u Hrvatskoj prezentiraju u javnosti pozivajući se na zakone. Slični modeli„nagrađivanja siromašnijih" već postoje u Italiji, Latviji, Portugalu, Češkoj, te su ugrađeni kao opcija u zakone, a primjerice u Austriji, Bugarskoj i Španjolskoj se već nekoliko posljednjih godina uz redovito usklađivanje isplaćuju dodatne „povišice" siromašnijim umirovljenicima.

     U doba kada se forsira privatizacija mirovinskog sustava, možemo biti sretni što smo sačuvali prvi mirovinski stup, kao i javno zdravstvo, no nikako se ne mirimo s činjenicom da više od 730 tisuća umirovljenika živi ispod granice linije siromaštva.„Ako društvo nije u mogućnosti pomoći mnogobrojnim siromasima, neće biti kadro ni spasiti malobrojne bogataše", kazao je jednom prilikom J.F. Kennedy. I doista, gomilanje siromaha nikad nije donijelo dobroga društvu, a kad-tad je dovelo i do političkih promjena. Nezadovoljstvo hrvatskih siromaha je ogromno i samo se nakuplja i nakuplja. Dok jednom ne pukne...

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

 

PROSVJEDNA AKCIJA PRED VLADOM

POVEĆANJE CENZUSA ZA DOPUNSKO ZDRAVSTVENO OSIGURANJE

Fućkanjem do dogovora?

 

          Treći četvrtak zaredom, 7. studenoga 2019.godine, predstavnici Sindikata umirovljenika Hrvatske okupili su se pred zgradom Vlade RH, gdje su, fućkali u zviždaljke i potom uručili treće otvoreno pismo kojim su zatražili povećanje prihodovnog cenzusa za ostvarivanje besplatnog dopunskog zdravstvenog osiguranja.

          Podsjetimo, cenzus se nije mijenjao već 15 godina i samo unatrag godine dana desetak tisuća umirovljenika izgubilo je pravo na besplatno dopunsko zdravstveno osiguranje. Čim prihodi samcu premaše iznos od 1.939 kuna, ili članu domaćinstva 1.516 kuna – gube pravo na besplatno dopunsko.

          Tako povišice koje umirovljenici dobiju usklađivanjem mirovina, zapravo postaju gubitak, jer u pravilu budu manje od 70 kuna koliko mjesečno košta dopunsko zdravstveno osiguranje. Ipak, današnji prosvjed bi mogao uroditi plodom, jer su neki dogovori već postignuti.

          Predsjednice Matice i Sindikata umirovljenika, Višnja Fortuna i Jasna Petrović, su, zahvaljujući prosvjedu i potpori Kluba BM 365, uspjele obaviti razgovor s ministrom financija Zdravkom Marićem, a inicijativu je podržao i ministar rada i mirovinskog sustava Josip Aladrović. Prethodno su inicijativu predstavile i saborskom Odboru za zdravstvo i socijalnu politiku, ali su je samo ‘primili na znanje’. Ipak, nakon trećeg prosvjeda, Matica i SUH su se približili pozitivnom ishodu.

          Vladi je predloženo da se cenzus za samca podigne na 2.000 kuna, ali tako da se dva puta godišnje povećava prigodom usklađivanja mirovina. Za nadati se da će se od početka iduće godine prihodovni cenzus i povećati.

 

Zajednička incijativa SUH-a i MUH-a Vladi RH

 

    Poštovani,

 

          Matica umirovljenika Hrvatske i Sindikat umirovljenika Hrvatske obraćaju Vam se sa inicijativom da hitno povećate prihodovni cenzus za besplatno dopunsko zdravstveno osiguranje. Naime, cenzus nije mijenjan već 15 godina, od 2004. godine, i danas iznosi 1.939 kuna za samca, a 1.516 za člana zajedničkog domaćinstva, što je čak 22 posto ispod hrvatske granice siromaštva. Redovitim usklađivanjem mirovina unatrag godine dana pravo na besplatno dopunsko osiguranje izgubilo je čak deset tisuća umirovljenika te tu povlasticu sada uživa samo 163.000 umirovljenika, a taj broj će nastaviti padati. Iako su u proteklih 15 godina plaće porasle za oko 35 posto, a mirovine 28 posto, cenzus je ostao isti.

                Posljedica takve politike previđanja najsiromašnijih, uzrokuje dvostruku štetu društvu – siromašni umirovljenici kad jednom izgube pravo na besplatno dopunsko zdravstveno osiguranje ne mogu si priuštiti plaćati policu, te tako više ne odlaze liječniku na vrijeme, što uzrokuje njihov veći pobol. Podsjećamo da 55 posto svih umirovljenika ima mirovine niže od hrvatske linije siromaštva (2.485 kn) te da ih 98 posto ima mirovine niže od prosječne plaće!

                Nadalje, prema izvješću Europske komisije Hrvatska je na osmom mjestu u EU-u po najvećoj stopi smrtnosti koju je moguće izbjeći pravodobnim medicinskim intervencijama. Upravo zbog toga je važna što veća pokrivenost starije populacije dopunskim zdravstvenim osiguranjem, kako bi se prevenirali troškovi liječenja i osiguralo pravodobno dijagnosticiranje i liječenje najugroženijeg dijela starije populacije.

               Sindikat umirovljenika Hrvatske i Matica umirovljenika Hrvatske drže najuputnijim utvrditi novi cenzus u visini hrvatske linije siromaštva koju jednom godišnje utvrđuje i objavljuje Državni zavod za statistiku, a za ovu godinu iznosi 2.485 kuna.

               Međutim, kako je riječ o promjeni koja bi mogla predstavljati preveliki teret za proračun, predlažemo da se sa 2020. godinom novi cenzus utvrdi u iznosu od 2.000,00 kuna, što bi u prvoj godini iznosilo relativno niskih 160 milijuna kuna, što bi bilo realistično s obzirom da nepravodobno liječenje sve većeg broja umirovljenika uzrokuje veće štete. Držimo da je najefikasnije preventivno ulaganje u zdravlje čovjeka a takvo je načelo ovdje zaobiđeno.

               Uredbom Vlade RH bi se preporučilo utvrditi i to da će se tako utvrđeni cenzus dva puta godišnje usklađuje u visini usklađivanja mirovina, te bi se time obdržala ravnoteža dosegnutog broja siromašnih umirovljenika u sustavu dopunskog zdravstvenog osiguranja na teret proračuna, a time i spriječio porast smrtnosti zbog nepravodobne medicinske intervencije.

 

 

U očekivanju hitnog i promišljenog djelovanja, s poštovanjem,

 

 

 

Matica umirovljenika Hrvatske                                      Sindikat umirovljenika Hrvatske

Višnja Fortuna, predsjednica                                               Jasna A. Petrović, predsjednica