UVODNA RIJEČ

Nemam za kilo breskvi

Piše: Igor Knežević

     Telefonski pozivi razočaranih umirovljenika svakodnevica su rada u Sindikatu umirovljenika Hrvatske. Jedan takav poziv zaprimili smo od umirovljenice Jasne J. koja nas je nazvala nedugo nakon posljednjeg usklađivanja mirovina i požalila nam se da prima samo 1.700 kuna. „Možete li ikako ove u Vladi nagovoriti da nam povise mirovine, znate, ja jedva preživljavam", krenula je gospođa staloženo.

     No, nakon par minuta nije više mogla suspregnuti suze te nam je u plaču kazala: „Godinu dana nisam kupila kilogram breskvi, jednostavno si ih ne mogu priuštiti. Kako je moguće da bivši saborski zastupnici imaju povećanje mirovine od 200 kuna, a ja 40 kuna. Možete li se vi u SUH-u izboriti da nama siromaš­nima ipak daju veće povišice, a ovima smanje", upitala nas je. Odgovorili smo joj da je naš cilj povećanje mirovina u visini 100 posto povoljnijeg indeksa rasta plaća ili cijena, ali i da redovito upozoravamo da se trebaju uvesti dodatne „povišice" za one najsiromašnije. Tu je i ozbiljan problem pada udjela prosječne mirovine u prosječnoj plaći, koji je sada na sramotnih 35,99 posto.

     Obećali smo da ćemo zatražiti i da se kao socijalna mjera prilikom usklađivanja za one koji primaju do 2.000 kuna miro­vine, a takvih je 414 tisuća prema ZOMO-u, uvede 120 posto povoljnijeg indeksa, a one do 4.000 kuna, a takvih je 550 tisuća, za 110 posto.

     Time bi se ne samo zaustavio pad udjela mirovina u plaći, već bi on nakon desetljeća konstantnog pada počeo rasti, s ciljem da za desetak godina barem dođe na 40 posto, što je i dalje mizerno, ako se usporedi s drugim zemljama EU ili okruženja, primjerice Slovenijom i Srbijom gdje je udjel oko 50 posto.

Ideja o povećanim osnovicama usklađivanja za one s nižim mirovinama nisu neutemeljene i neizvedive kako to često do­nositelji odluka u Hrvatskoj prezentiraju u javnosti pozivajući se na zakone. Slični modeli„nagrađivanja siromašnijih" već postoje u Italiji, Latviji, Portugalu, Češkoj, te su ugrađeni kao opcija u zakone, a primjerice u Austriji, Bugarskoj i Španjolskoj se već nekoliko posljednjih godina uz redovito usklađivanje isplaćuju dodatne „povišice" siromašnijim umirovljenicima.

     U doba kada se forsira privatizacija mirovinskog sustava, možemo biti sretni što smo sačuvali prvi mirovinski stup, kao i javno zdravstvo, no nikako se ne mirimo s činjenicom da više od 730 tisuća umirovljenika živi ispod granice linije siromaštva.„Ako društvo nije u mogućnosti pomoći mnogobrojnim siromasima, neće biti kadro ni spasiti malobrojne bogataše", kazao je jednom prilikom J.F. Kennedy. I doista, gomilanje siromaha nikad nije donijelo dobroga društvu, a kad-tad je dovelo i do političkih promjena. Nezadovoljstvo hrvatskih siromaha je ogromno i samo se nakuplja i nakuplja. Dok jednom ne pukne...

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

 

  

7. SPORTSKI SUSRETI SUH-A GRADA ZAGREBA

Sljedeće godine - u Oporovcu!

 

     Iako je prognoza dan ranije obećavala sunce pa se planiralo 7. Sportske su­srete održati na otvorenom, kiša koja je započela 5. listopada 2019. sve je na­tjecatelje ipak zadržala u školskoj dvora­ni OŠ Vjenceslava Novaka.

Nakon postrojavanja ekipa prisutni­ma se obratila predsjednica SUH-a Ja­sna Petrović, a igre je otvorila predsjed­nica Povjereništva SUH Zagreb, Biserka Budigam. Kao i svih godina do sada, do­maćini su se trudili da igre prođu u što boljoj atmosferi te da pomognu gdje je god bilo potrebno, a treba istaknuti i suce koji su također odradili dobar dio posla.

     Dvanaest sindikalnih podružnica grada Zagreba uputilo je po osam natje­catelja da odmjere snage u igrama koje su mogli zaigrati svi. Bilo je ekipa koje su s manjim brojem natjecatelja sudjelova­le na igrama, poput Kraša i Centra, čiji natjecatelji su se pridružili svima koji su taj dan željeli provesti družeći se sa čla­novima drugih zagrebačkih podružnica, što je i cilj jednog ovakvog okupljanja.

     Sudionici su se natjecali u pucanju palicom na gol, bacanju diska u koš, nabacivanju obruča na štap, pikadu i nošenju alke na dršci metle. Iako je cilj održavanja ovih susreta zajedničko dru­ženje, mnogi su željeli pobijediti i trudili su se kako bi postigli što bolji rezultat za svoju ekipu.

     Međutim, kako su samo tri ekipe mogle dobiti medalje, ovaj put su sre­će imale ekipa Gornje Dubrave čiji su natjecatelji osvojili brončanu medalju, zatim ekipa Studentskog grada koja je osvojila srebro, dok je zlato pripalo ekipi iz Oporovca. Stoga će baš u Oporovcu sljedeće godine biti održani 8. Sportski susreti.

     Nakon završetka igara, svi su se iz dvorane uputili prema Mjesnom odbo­ru Studentski grad, gdje su ih na ulazu dočekivale domaćice s pozdravom do­brodošlice na svim jezicima. Poslije tra­dicionalnog bogatog graha za sve su­dionike, domaćice i uzvanike, uslijedilo je proglašenje pobjednika i dodjela za­hvalnica svim sudionicima ovih susreta.

Snježana Živčić