UVODNA RIJEČ

Nada je san budnih

Piše: Igor Knežević

     Nada u bolje sutra nešto je što većinu ljudi ne napu­šta tijekom cijelog života. Bez obzira na godine, u ljudskoj je naravi vjerovati kako će postati slavni ili bogati ili uspješni u poslu, imati dostojna primanja, dobiti na lotu, moći priuštiti sebi i djeci ljetovanje i slično. Dakako, kako čovjek stari, mijenjaju mu se želje i nade u nešto, ali u pravilu i onaj najsiromašniji čovjek uvijek ima nadu da će mu biti bolje. Nada je zapravo jedina ispravna, jer čo­vjeka stalno održava pozitivnim, jer bi u suprotnom život u negativnosti i nezadovoljstvu bio poguban za zdravlje i život čovjeka. Nada i pozitivno razmišljanje uspješan su evolucijski alat, iako naravno često nemaju nikakve veze s realnošću.

     Manje uživamo u onome što smo postigli, nego u onome čemu se nadamo, kazao je jednom prilikom veliki francu­ski mislilac Jean Jacques Rousseau. No, ne gledaju ljudi ružičasto samo u budućnost, već često i u prošlost, kada neke negativne događaje minimaliziraju ili ih pokušavaju zaboraviti, a prisjećaju se samo lijepih trenutaka i stvari. Realnost života je da uvijek može biti gore nego što je bilo, ali i bolje. No, da bi bilo bolje, ljudi se uglavnom moraju dobro potruditi i zaslužiti svoju sreću. A za to su potrebne promjene. I zato su se stari probudili. Barem većina njih.

     U slučaju hrvatskih umirovljenika, od kojih njih većina živi ispod linije siromaštva, promjene nikako da se dogode. Ali zato uvijek postoji nada. Tako su malu nadu umirovlje­nicima donijeli nedavno održani lokalni izbori, u kojima su se pojavile neke nove, mlade snage, koje su u nekoliko hrvatskih gradova i općina obećale da će riješiti probleme korupcije, pogodovanja, lošeg standarda starijih osoba, nedostatka kapaciteta u domovima za starije.

     Ali, zato je tu nada. Ne treba biti preoptimističan i očekivati čuda i da će sve što su novoizabrani političari obećali biti napravljeno. Niti da će se to moći ostvariti u nekom brzom roku, ako se uopće ostvari. Kada bi nove mlade političke snage ispunile i trećinu svojih obećanja, to bi svakako bio pomak ka uređenijoj državi i posljedično bi bilo više novca na raspolaganju za najpotrebitije. Većina umirovljenika glasala je za ove promjene na izborima, što je svakako pohvalno, ali i rizično. Jer ako se biraju jedni te isti koji održavaju trenutnu situaciju, kako im onda može biti bolje. No, ne zaboravimo, može im biti i gore nakon ovih izbora. No, upravo zbog nade, umirovljenicima je već sada bolje i tako će biti bar neko vrijeme, pa se rizik zasad isplatio, a možda i potraje, tko zna. Nadajmo se!

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

 

  

SPI I SUH: KONFERENCIJA PROTIV SIROMAŠTVA

 

     Talijanski sindikat umirovljeni­ka SPI - CGIL regije Marche, te Povjereništvo Sindikata umi­rovljenika Hrvatske Splitskodalmatinske i Zadarske županije nastavili su sa intenzivnim aktivnostima na spajanju dvije obale Jadranskog mora. U Splitu je 26. rujna 2019. odr­žana Konferencija zbratimljenih po­družnica iz Splita i Ancone, Trogira i Porto Sant'Elpido, te Zadra i Ferma, dok su kao promatrači sudjelovale podružnice SUH-a iz Omiša, Vrgorca i Žrnovnice, kao i predstavnici Du­brovnika i Konavla, koji će se uskoro zbratimiti s talijanskim podružnica­ma iz regije Puglie.

     Na dnevnom redu Konferencije „Sindikat protiv siromaštva", razma­tralo se o ulozi sindikata umirov­ljenika u obrani mirovina i protiv privatizacije zdravstva. Nakon što je potpredsjednica SUH-a za regiju Jug otvorila konferenciju, hrvatskim i talijanskim aktivistima se obratio zamjenik župana Splitsko-dalmatinske županije Luka Brčić, naglasivši kako županija pozdravlja sindikalno povezivanje s regijom Marche s ci­ljem ostvarenja kvalitetnog i dosto­janstvenog života za umirovljenike i starije osobe.

Bratimljenje putuje ka jugu

     Kako već više od dvadeset godi­na funkcionira zbratimljenost svih istarskih županija i „lega" iz regija Friuli-Venezia-Giulia i Regije Veneto, izaslanica Đina Šverko je predočila njihovo iskustvo te oblike zajednič­kog djelovanja i suradnje, pokušavši time dati poticaj na inovativne pri­stupe novozbratimljenih sindikal­nih partnera iz južnije regije.

     Elio Cerri, generalni tajnik SPI-ja regije Marke je išao korak dalje i po- entirao zajedničkim ciljem izgrad­nje drukčije Europe, koja bi bila više demokratska i socijalna. Posebno je naglasio kako javne mirovine nisu poklon ili privilegija, već zarađeni novac nakon više desetljeća rada. Meri Ličina, predsjednica Županij­skog povjereništva Splitsko-dalmatinske županije je upozorila na ne­gativne posljedice sve više prisutne privatizacije zdravstva, na socijalne razlike u zdravstvenim pravima, sve manju pokrivenost ruralnih područ­ja adekvatnom skrbi.

Kako pobijediti siromaštvo

     Ivan Bakica Đildo, SUH-ov trogir­ski predsjednik je sudjelovao una­toč teškom zdravstvenom stanju te je njegove riječi pročitala kolegica. Angelino Torcolacci, tajnik SPI Pe- saro je dao detaljni prikaz organiza­cijske sheme cijelog SPI-CGIL Italije kao najvećeg sindikata od čak tri milijuna članova, dok je generalni tajnik SPI      Ancone Uliano Mancini vrlo detaljno i kritički opisao stanje mirovinskog sustava te položaja umirovljenika u Italiji, a osobito s osvrtom na najugroženije i siromaš­ne starije osobe. Posebno je izlistao niz prijedloga mjera za borbu pro­tiv siromaštva, među kojima je na prvome mjestu pravo na kvalitetno radno mjesto i plaću, jačanje javnih službi, uvođenje socijalnih potpora onima koji se ne mogu sami uzdrža­vati itd.

Politička elita gluha i slijepa

     Fridrih Moretti je pak vrlo slikovito opisao razmjere siromaštva u Hrvat­skoj te naglasio kako mirovinski sustav bi trebao biti oblikovan po ljudskom licu. Podsjetio je na brojne inicijative i aktivnosti SUH-a posljednjih godina koje se sudaraju s bešćutnošću vladajuće elite, od kojih nas ni premijer niti predsjednica nisu primili na razgovor niti nakon peticija i prosvjeda. Skup su pozdravili i generalni tajnik SPI Fermo Paolo Fliaci, te predsjednik SUH-a Za­dar Nikola Škarica.

     Završnim riječima koje su uputili na­cionalni tajnik SPI Domenico Pantaleo i predsjednica SUH-a Jasna A. Petrović, pozdravljena je zbratimljena suradnja, jer su internacionalizam i solidarnost u biti svakog sindikalnog pokreta. No, oboje su upozorili kako je u cijeloj Europi na djelu svojevrsni napad na stariju populaciju i mirovine, pokušaj privatizacije mirovinskog i zdravstve­nog sustava. Pred nama je borba protiv siromaštva, za ravnopravno pravo na zdravlje, a u pronalaženju novih rješe­nja najvažnije je pokušati djelovati za­jednički i na razini Europe, u cilju čega svi pozdravljaju skorašnju deklaraciju EK o starijima i umirovljenicima. Naj­zadovoljniji su ishodom konferencije bili organizatori Danilo Toccane i Ezio Medeot iz talijanskog sindikata, koji će uskoro dalje na jug, kako bi organizirali bratimljenje SUH-ovih podružnica Du­brovnik i Konavle sa SPI-jevim „legama" iz Barija i Brindisija.