UVODNA RIJEČ

Nemam za kilo breskvi

Piše: Igor Knežević

     Telefonski pozivi razočaranih umirovljenika svakodnevica su rada u Sindikatu umirovljenika Hrvatske. Jedan takav poziv zaprimili smo od umirovljenice Jasne J. koja nas je nazvala nedugo nakon posljednjeg usklađivanja mirovina i požalila nam se da prima samo 1.700 kuna. „Možete li ikako ove u Vladi nagovoriti da nam povise mirovine, znate, ja jedva preživljavam", krenula je gospođa staloženo.

     No, nakon par minuta nije više mogla suspregnuti suze te nam je u plaču kazala: „Godinu dana nisam kupila kilogram breskvi, jednostavno si ih ne mogu priuštiti. Kako je moguće da bivši saborski zastupnici imaju povećanje mirovine od 200 kuna, a ja 40 kuna. Možete li se vi u SUH-u izboriti da nama siromaš­nima ipak daju veće povišice, a ovima smanje", upitala nas je. Odgovorili smo joj da je naš cilj povećanje mirovina u visini 100 posto povoljnijeg indeksa rasta plaća ili cijena, ali i da redovito upozoravamo da se trebaju uvesti dodatne „povišice" za one najsiromašnije. Tu je i ozbiljan problem pada udjela prosječne mirovine u prosječnoj plaći, koji je sada na sramotnih 35,99 posto.

     Obećali smo da ćemo zatražiti i da se kao socijalna mjera prilikom usklađivanja za one koji primaju do 2.000 kuna miro­vine, a takvih je 414 tisuća prema ZOMO-u, uvede 120 posto povoljnijeg indeksa, a one do 4.000 kuna, a takvih je 550 tisuća, za 110 posto.

     Time bi se ne samo zaustavio pad udjela mirovina u plaći, već bi on nakon desetljeća konstantnog pada počeo rasti, s ciljem da za desetak godina barem dođe na 40 posto, što je i dalje mizerno, ako se usporedi s drugim zemljama EU ili okruženja, primjerice Slovenijom i Srbijom gdje je udjel oko 50 posto.

Ideja o povećanim osnovicama usklađivanja za one s nižim mirovinama nisu neutemeljene i neizvedive kako to često do­nositelji odluka u Hrvatskoj prezentiraju u javnosti pozivajući se na zakone. Slični modeli„nagrađivanja siromašnijih" već postoje u Italiji, Latviji, Portugalu, Češkoj, te su ugrađeni kao opcija u zakone, a primjerice u Austriji, Bugarskoj i Španjolskoj se već nekoliko posljednjih godina uz redovito usklađivanje isplaćuju dodatne „povišice" siromašnijim umirovljenicima.

     U doba kada se forsira privatizacija mirovinskog sustava, možemo biti sretni što smo sačuvali prvi mirovinski stup, kao i javno zdravstvo, no nikako se ne mirimo s činjenicom da više od 730 tisuća umirovljenika živi ispod granice linije siromaštva.„Ako društvo nije u mogućnosti pomoći mnogobrojnim siromasima, neće biti kadro ni spasiti malobrojne bogataše", kazao je jednom prilikom J.F. Kennedy. I doista, gomilanje siromaha nikad nije donijelo dobroga društvu, a kad-tad je dovelo i do političkih promjena. Nezadovoljstvo hrvatskih siromaha je ogromno i samo se nakuplja i nakuplja. Dok jednom ne pukne...

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

 

   

DR.SC. MAJA VUČINIĆ-KNEŽEVIĆ, POMOĆNICA MINISTRICE ZA DEMOGRAFIJU, MLADE,OBITELJ I SOCIJALNU POLITIKU

Uvodi li Hrvatska status njegovatelja za starije?

 

     Hoće li Hrvatska uvesti status nje­govatelja za skrb o starijim osobama ili ćemo i dalje davati prvenstvo skromnim kapacitetima instituci­onalne i vaninstitucio- nalne skrbi o starijima te masovnom radu na crno - pitali smo dr.sc. Maju Vučinić-Knežević, pomoćnicu ministrice za demografiju, mlade, obitelj i socijalnu politiku. Odgovori su, na žalost, vezani uz namjere i procedu­re, tako da je teško iza suhog rječnika razaznati - čo­vjeka.

Čeka se analiza

      Kako napreduje provođenje Strategije socijalne skrbi za starije osobe u RH u razdoblju od 2017. - 2020. s obzirom na vrlo zahtjevne stavke poput tzv. nacionalne mirovine, zakonodavnog okvira za status njegovatelja za skrb o starijim osobama, novog sustava nadzora nad institucionalnim smještajem starijih itd.?

     Mjere i aktivnosti iz Strategije socijalne skrbi za sta­rije osobe u Republici Hrvatskoj za razdoblje od 2017.­2020. izvršavaju se na način kako je predviđeno unutar zadanih vremenskih okvira. Za izvršenje mjere uvođenja nacionalne mirovine zaduženo je Ministarstvo rada i mi­rovinskog sustava koje poduzima aktivnosti kako bi se navedena mjera izvršila.

     U dijelu koji se odnosi na status njegovatelja za stari­je osobe moguće je izvijestiti da se u tu svrhu iz Progra­ma potpore strukturnim reformama odobrilo financira­nje projekta „Formalni i neformalni oblici skrbi za starije osobe (istraživanje i analiza)" koji provodi OECD. Nave­denim projektom izradit će se analiza bazirana na istra­živanju o formalnim i neformalnim oblicima skrbi za sta­rije te će se dati preporuka na koji način unaprijediti skrb za starije osobe u Republici Hrvatskoj (koja vrsta prava bi se mogla uvesti, oblik i način, uvjeti za    ostvarivanje, fi­nancijski učinak...) na temelju čega će se pristupiti izradi zakonodavnog okvira.

     U izradi je prijedlog novog Zakona o socijalnoj skrbi kojim se planira unaprijediti nadzor pružatelja usluga u sustavu socijalne skrbi.

Mirovina ili naknada

     Koliko je vaše Ministarstvo sudjelovalo u pri­premama za rad skupine za utvrđivanje kriterija za

obuhvat potencijalnih korisnika nacionalne mirovine? Imate li kakve procjene i očekivanja koja biste mogli po­dijeliti s čitateljima Glasa umirovljenika: Zbog čega se u Strategiji takvu državnu naknadu za starije od 65 godi­na nazvalo mirovinom, jer to stvara veliku zabunu među umirovljenicima?

     Predstavnici MDOMSP redovno sudjeluju u radu Rad­ne skupine za utvrđivanje kriterija za obuhvat potenci­jalnih korisnika nacionalne mirovine. U tijeku je izrada analize kako bi se iznašao najbolji i najoptimalniji pri­jedlog. Također, na Radnoj skupini se razmatra i pitanje odabira najadekvatnijeg naziva.

     U većini europskih zemalja njegovatelji/ce starijih osoba su obično žene koje su potplaćene i rade u lošim uvjetima. Imate li u planu uz proširenje prava na status njegovatelja/ica donijeti i druge mjere koje bi poboljšale standard i edukaciju njegovatelja/ica?

     Kako bi se izbjegli neželjeni učinci za bilo koju stranu korisnika ili pružatelja njege, rješavanju ovog pitanja će se pristupiti sveobuhvatno.

     U studiji Europske komisije „Izazovi dugoročne skrbi u Europi" (2018.) Hrvatska se na tri mjesta navo­di kao zemlja s nerazvijenim kapacitetima dugoročne skrbi za starije osobe (među četiri najnerazvijenije) po pokrivenosti domovima umirovljenika, po tome što ima najmanje kreveta na sto tisuća stanovnika starijih od 65 godina, po broju polurezidentnih smještaja (dnevni bo­ravci za starije) te kao zemlja s vrlo nerazvijenim servi­sima za pomoć starima u kući. Kakva je strategija da se sve ovo poboljša?

Dostupno i priuštivo

     U RH postoje smještajni kapaciteti za približno 30.000 starijih osoba odnosno za oko 3,6 posto uku­pnog starijeg stanovništva. Kad se u studiji EK govori o dugoročnoj skrbi za starije osobe onda se prvenstveno misli na institucionalne smještajne kapacitete, domove socijalne skrbi, a ne uzimaju se u obzir drugi pružate- lji usluge smještaja kao što su druge pravne osobe bez osnivanja doma (trgovačka društva, udruge, vjerske zajednice) i izvaninstitucionalni smještaj u obiteljskim domovima i udomiteljstvu. Kod drugih pravnih osoba, obiteljskih domova i u udomiteljstvu je oko 2/3 smje­štajnih kapaciteta. Strategijom socijalne skrbi za starije osobe u RH za razdoblje 2017.-2020. je predviđeno po­većavanje kapaciteta za smještaj starijih osoba u onim županijama u kojima su smještajni kapaciteti ispod pro­sjeka države.

U skrbi o starijim osobama naglasak je stavljen na pružanje usluga starijoj osobi u njenom domu i zadr­žavanju starije osobe što dulje u njoj poznatom okru­ženju. U tom smislu MDOMSP svake godine financira projekte usmjerene podizanju kvalitete života starijih osoba u njihovoj zajednici - organizirane dnevne ak­tivnosti, potom trogodišnje programe za pružanje us­luge halo pomoći. Već nekoliko godina HZZ u suradnji s CZSS kao obaveznim partnerom na terenu provodi višegodišnji projekt „Zaželi" koji je namijenjen pomoći i brizi o starijim i nemoćnim osobama u njihovom domu, a koje žive u slabije dostupnim i ruralnim područjima.

     Hoće li se njegovatelji/ce starijih osoba financirati direktno od države/proračuna ili će postojati moguć­nost financiranja iz jedinica regionalne i lokalne samou­prave, kako je to primjerice u Finskoj?

     Ranije navedeno istraživanje (u okviru projekta „Formalni i neformalni oblici skrbi za starije osobe") je sveobuhvatno te ima za cilj utvrditi broj funkcionalno ovisnih starih osoba koje žive u stanu ili kući, prikaza­ti strukturu funkcionalno ovisnih starijih osoba, ispitati cijene usluge smještaja po vrsti pružatelja usluge i vrsti pružene usluge po županijama, izraditi analizu oprav­danosti uvođenja novog prava u sustav socijalne skrbi te predložiti moguće načine reguliranja radnog statusa osobe koja bi se skrbila za starije osobe. Obzirom da je projekt u provedbi prerano je govoriti o modalitetima financiranja.

Nadzor izostaje

     Kako vidite perspektivu razvoja socijalnih usluga institucionalne i vaninstitucionalne skrbi? U Europi je trend da se sve više razvija tip kućne njege kako bi ljudi živjeli u svom domu što je duže moguće. Ide li i Hrvatska u tom pravcu?

     U pogledu razvoja skrbi za starije osobe prioritet se daje razvoju usluga u zajednici i to osiguravanjem ra­znovrsnih, kvalitetnih i priuštivih usluga u domu starije osobe kako bi ona što dulje ostala u poznatom okruže­nju i bila što manje traumatizirana preseljenjem u njoj nepoznato okruženje.

     U Hrvatskoj ima oko 2,5 tisuće pružatelja soci­jalnih usluga (domovi, centri, udomiteljske obitelji...) te je problem nedovoljan nadzor rada tih ustanova. Koje su izmjene koje predlažete Strategijom?

     Veliki broj pružatelja usluga za starije osobe nameće potrebu preispitivanja organizacije nadzora. Jedan od načina je da se uz inspekcijski nadzor na nacionalnoj ra­zini uvede i nadzor na lokalnoj razini ili povećanje broja inspektora.