UVODNA RIJEČ

Nemam za kilo breskvi

Piše: Igor Knežević

     Telefonski pozivi razočaranih umirovljenika svakodnevica su rada u Sindikatu umirovljenika Hrvatske. Jedan takav poziv zaprimili smo od umirovljenice Jasne J. koja nas je nazvala nedugo nakon posljednjeg usklađivanja mirovina i požalila nam se da prima samo 1.700 kuna. „Možete li ikako ove u Vladi nagovoriti da nam povise mirovine, znate, ja jedva preživljavam", krenula je gospođa staloženo.

     No, nakon par minuta nije više mogla suspregnuti suze te nam je u plaču kazala: „Godinu dana nisam kupila kilogram breskvi, jednostavno si ih ne mogu priuštiti. Kako je moguće da bivši saborski zastupnici imaju povećanje mirovine od 200 kuna, a ja 40 kuna. Možete li se vi u SUH-u izboriti da nama siromaš­nima ipak daju veće povišice, a ovima smanje", upitala nas je. Odgovorili smo joj da je naš cilj povećanje mirovina u visini 100 posto povoljnijeg indeksa rasta plaća ili cijena, ali i da redovito upozoravamo da se trebaju uvesti dodatne „povišice" za one najsiromašnije. Tu je i ozbiljan problem pada udjela prosječne mirovine u prosječnoj plaći, koji je sada na sramotnih 35,99 posto.

     Obećali smo da ćemo zatražiti i da se kao socijalna mjera prilikom usklađivanja za one koji primaju do 2.000 kuna miro­vine, a takvih je 414 tisuća prema ZOMO-u, uvede 120 posto povoljnijeg indeksa, a one do 4.000 kuna, a takvih je 550 tisuća, za 110 posto.

     Time bi se ne samo zaustavio pad udjela mirovina u plaći, već bi on nakon desetljeća konstantnog pada počeo rasti, s ciljem da za desetak godina barem dođe na 40 posto, što je i dalje mizerno, ako se usporedi s drugim zemljama EU ili okruženja, primjerice Slovenijom i Srbijom gdje je udjel oko 50 posto.

Ideja o povećanim osnovicama usklađivanja za one s nižim mirovinama nisu neutemeljene i neizvedive kako to često do­nositelji odluka u Hrvatskoj prezentiraju u javnosti pozivajući se na zakone. Slični modeli„nagrađivanja siromašnijih" već postoje u Italiji, Latviji, Portugalu, Češkoj, te su ugrađeni kao opcija u zakone, a primjerice u Austriji, Bugarskoj i Španjolskoj se već nekoliko posljednjih godina uz redovito usklađivanje isplaćuju dodatne „povišice" siromašnijim umirovljenicima.

     U doba kada se forsira privatizacija mirovinskog sustava, možemo biti sretni što smo sačuvali prvi mirovinski stup, kao i javno zdravstvo, no nikako se ne mirimo s činjenicom da više od 730 tisuća umirovljenika živi ispod granice linije siromaštva.„Ako društvo nije u mogućnosti pomoći mnogobrojnim siromasima, neće biti kadro ni spasiti malobrojne bogataše", kazao je jednom prilikom J.F. Kennedy. I doista, gomilanje siromaha nikad nije donijelo dobroga društvu, a kad-tad je dovelo i do političkih promjena. Nezadovoljstvo hrvatskih siromaha je ogromno i samo se nakuplja i nakuplja. Dok jednom ne pukne...

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 


 

 

 

ZAJEDNIČKO PRIOPĆENJE MATICE I SINDIKATA UMIROVLJENIKA:

Nedopustiva diskriminacija u turizmu prema umirovljenicima

 

     Matica umirovljenika Hrvatske i Sindikat umirovljenika upozoravaju Vladu, nadležna ministarstva, posebno Ministarstvo turizma, gradske i općinske vlasti,  da će se oštro suprotstaviti diskriminatornim odlukama kojima se u vrijeme turističke sezone  onemogućuje dolazak autobusima  na jednodnevne izlete, uglavnom s umirovljenicima, u neka turistička mjesta na moru. Osuđujući takve nedopustive postupke, navodimo da je najnoviji povod za to  odluka  Općinskog vijeća Malinska-Dubašica  po kojoj je povećanaobveza plaćanja ulaza autobusa u mjesto  s dosadašnjih visokih 300 na iznos od čak 1.000 kuna dnevno po autobusu.

     Imajući u vidu sramotno niske mirovine većine naših umirovljenika, dodatni iznos troškova izleta dovodi u pitanje organiziranje takvih aktivnosti od strane udruga umirovljenika kojima se nastoji omogućiti odlazak na more najvećem broju svojih članova koji su osuđeni na  siromaštvo, makar i jednodnevnim izletima.

     S obzirom na informacije koje udruge i podružnice šalju u Maticu i Sindikat umirovljenika, po kojima su i neki drugi gradovi na moru uveli ovakav namet, zahtijevamo da se žurno poduzmu odgovarajuće mjere u cilju zaštite ljudskih prava umirovljenika i starijih osoba, a ne da se u provedbu diskriminatornih odluka lokalnih vlasti, uz komunalne redare, angažiraju čak i  djelatnici MUP-a.

     Turistički gradovi poput Malinske, Crikvenice, Selca, Novog Vinodolskog i drugih, već degradirane i osiromašene umirovljenike, kojima su izleti u organizaciji njihovih udruga bili jedini način za ovakav odmor i opuštanje, dodatno diskriminiraju, jer im ne omogućavaju slobodno kretanje u vlastitoj zemlji i pristup našem moru bar na jedan dan.

     Posebno je neprihvatljivo, a to bi morali osuditi i svi nadležni državni organi, što su se na sjednicama pri donošenju ovakvih odluke, poput one Općinskog vijeća Malinska – Dubašica upotrebljavale vrlo uvredljive i neprimjerene riječi koje nisu za javnu upotrebu, ali su i govor mržnje prema umirovljenicima i starijim osobama,  sve s ciljem  zabrane da dođu na  more za razliku od, kako je rečeno, „pravih turista“.

     Inače, odluke se, uglavnom,  ne odnose na turističke autobuse koji dovoze goste s osiguranim smještajem u nekom od hotela, nego na sve one koji su običavali dolaziti samo na jednodnevno kupanje. Stoga umirovljenici i starije osobe više ne mogu računati da će ih autobus dovesti blizu plaže. Nema humanosti i brige mogu li oni po teškim vrućinama pješačiti kilometrima do autobusa zbog nehumanih i diskriminirajućih odluka predstavnika lokalnih vlasti uz prešutno odobrenje  nadležnih ministarstava.

     Matica umirovljenika i Sindikat umirovljenika Hrvatske zatražit će raspravu o ovom problemu i na Nacionalnom vijeću za umirovljenike i starije osobe, a obratili su se i Pučkoj pravobraniteljici, koja je reagirala i nastoji zaštititi prava umirovljenika i starijih osoba. A s osobitom pažnjom pratit ćemo reagiranje nadležnih ministarstava i Vlade Republike Hrvatske u cjelini i braniti pravo svojih članova i svih umirovljenika i starijih i socijalno depriviranih osoba, jer se i u ovakvim situacijama jasno pokazuje odnos vlasti prema njima.

 

 Zagreb, 22. srpnja 2019. godine