UVODNA RIJEČ

Nada je san budnih

Piše: Igor Knežević

     Nada u bolje sutra nešto je što većinu ljudi ne napu­šta tijekom cijelog života. Bez obzira na godine, u ljudskoj je naravi vjerovati kako će postati slavni ili bogati ili uspješni u poslu, imati dostojna primanja, dobiti na lotu, moći priuštiti sebi i djeci ljetovanje i slično. Dakako, kako čovjek stari, mijenjaju mu se želje i nade u nešto, ali u pravilu i onaj najsiromašniji čovjek uvijek ima nadu da će mu biti bolje. Nada je zapravo jedina ispravna, jer čo­vjeka stalno održava pozitivnim, jer bi u suprotnom život u negativnosti i nezadovoljstvu bio poguban za zdravlje i život čovjeka. Nada i pozitivno razmišljanje uspješan su evolucijski alat, iako naravno često nemaju nikakve veze s realnošću.

     Manje uživamo u onome što smo postigli, nego u onome čemu se nadamo, kazao je jednom prilikom veliki francu­ski mislilac Jean Jacques Rousseau. No, ne gledaju ljudi ružičasto samo u budućnost, već često i u prošlost, kada neke negativne događaje minimaliziraju ili ih pokušavaju zaboraviti, a prisjećaju se samo lijepih trenutaka i stvari. Realnost života je da uvijek može biti gore nego što je bilo, ali i bolje. No, da bi bilo bolje, ljudi se uglavnom moraju dobro potruditi i zaslužiti svoju sreću. A za to su potrebne promjene. I zato su se stari probudili. Barem većina njih.

     U slučaju hrvatskih umirovljenika, od kojih njih većina živi ispod linije siromaštva, promjene nikako da se dogode. Ali zato uvijek postoji nada. Tako su malu nadu umirovlje­nicima donijeli nedavno održani lokalni izbori, u kojima su se pojavile neke nove, mlade snage, koje su u nekoliko hrvatskih gradova i općina obećale da će riješiti probleme korupcije, pogodovanja, lošeg standarda starijih osoba, nedostatka kapaciteta u domovima za starije.

     Ali, zato je tu nada. Ne treba biti preoptimističan i očekivati čuda i da će sve što su novoizabrani političari obećali biti napravljeno. Niti da će se to moći ostvariti u nekom brzom roku, ako se uopće ostvari. Kada bi nove mlade političke snage ispunile i trećinu svojih obećanja, to bi svakako bio pomak ka uređenijoj državi i posljedično bi bilo više novca na raspolaganju za najpotrebitije. Većina umirovljenika glasala je za ove promjene na izborima, što je svakako pohvalno, ali i rizično. Jer ako se biraju jedni te isti koji održavaju trenutnu situaciju, kako im onda može biti bolje. No, ne zaboravimo, može im biti i gore nakon ovih izbora. No, upravo zbog nade, umirovljenicima je već sada bolje i tako će biti bar neko vrijeme, pa se rizik zasad isplatio, a možda i potraje, tko zna. Nadajmo se!

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

 

 

PROBLEMI SA POŠTANSKIM USLUGAMA

Pismo ti pišem

 

     Ako ste koristili neku od poštan­skih usluga i imali ste neki od ovih problema: gubitak pošilj­ke; usluga nije uopće obavljena ili nije obavljena u cijelosti; prekoračenje roka za prijenos i uručenje poštanske po­šiljke; oštećenje ili umanjenje sadržaja poštanske pošiljke - za svaki od ovih slučajeva imate pravo podnijeti pisani prigovor onome tko je uslugu obavio (npr. u pošti i sl.)

     Prigovor se podnosi u roku od tri mjeseca od dana predaje poštanske pošiljke u unutarnjem prometu, odno­sno u roku od šest mjeseci u međuna­rodnom prometu. Za slučaj oštećenja ili umanjenja sadržaja pošiljke prigo­vor se podnosi odmah po uručenju, a iznimno nakon uručenja, ali samo ako primatelj priloži dokaz da oštećenje ili umanjenje nije nastalo nakon uruče­nja.

Zatražite dokument!

     Pored podnošenja pisanog prigo­vora s jasno opisanim razlozima prigo­vora nakon neželjenog događaja (gu­bitka pošiljke, oštećenja ili umanjenja sadržaja, prekoračenja roka za prijenos i uručenje poštanske pošiljke ili u slu­čaju kada davatelj poštanskih usluga nije obavio uslugu ili je nije obavio u cijelosti), moramo od davatelja poštan­skih usluga pribaviti i pisani dokument - Potražnicu, Zapisnik o neispravnosti pošiljke, Zahtjev za povrat poštarine ili sličnu dokumentaciju u kojem davatelj pisano utvrđuje što on smatra da se dogodilo s vašom pošiljkom, a upute o tome daje svaki davatelj poštanskih usluga.

Kome se upućuje prigovor?

     Prigovor se upućuje nadležnoj službi davatelja poštanskih usluga (poštanski ured, sortirnica, poslovnica, kontaktni centar, služba za korisnike i sl.) - upute o načinu i adresatu pisanja prigovora daje svaki davatelj poštan­skih usluga. Najbolje je nazvati službu za korisnike, koja će nas uputiti kome se točno trebamo obratiti.

Koji je rok rješavanja!

     Davatelj poštanskih usluga obvezan je dostaviti pisani odgovor potrošaču o utemeljenosti podnesenog prigovo­ra u roku od najviše 30 dana od dana zaprimanja prigovora u unutarnjem prometu, odnosno u roku od najviše 60 dana od dana zaprimanja prigovora u međunarodnom prometu.

     Ako potrošač nije zadovoljan rje­šenjem prigovora u prvostupanjskom postupku, ima pravo uložiti pritužbu (reklamaciju) povjerenstvu za reklama­cije potrošača pri davatelju poštanskih usluga, u roku od 30 dana od dana do­stavljanja pisanog odgovora.

Pritužba se šalje odmah po dostavi pisanog odgovora davatelja poštan­skih usluga (prvostupanjskog rješenja), a najkasnije u roku od 30 dana.

Sve po 30 dana

     Povjerenstvo za reklamacije po­trošača davatelja poštanskih usluga obvezno je dostaviti pisani odgovor korisniku poštanskih usluga u roku od 30 dana od dana zaprimanja njegove pritužbe.

     Ako potrošač nije zadovoljan ni rješenjem povjerenstva za reklamaci­je potrošača pri davatelju poštanskih usluga (drugostupanjsko rješenje), u roku od 30 dana od dana dostavljanja pisanog odgovora povjerenstva može podnijeti pisani zahtjev HAKOM-u.

     Ako potrošač poštanskih usluga u postupku rješavanja tog spora zbog iste stvari podnese i tužbu i nadležnom sudu, HAKOM će obustaviti postupak rješavanja spora.

Uz pisani zahtjev za rješavanje spo­ra potrošač je dužan priložiti: presliku prigovora davatelju poštanskih usluga i odgovor davatelja na prigovor, presli­ku prigovora povjerenstvu pri davate­lju poštanskih usluga i odgovor povje­renstva te preslike ostale raspoložive dokumentacije (odgovarajući dokaz na kojem temelji svoj zahtjev).

     Možda procedura izgleda komplici­rana, ali iskustvo udruga potrošača po­kazuje da su svi oni koji su se žalili, a bili su u pravu, u tome i uspjeli.

Savjet

Nestao jedan artikl

     U pošiljci koji sam naručila iz Kine nedostajao je jedan artikl. To sam otkrila tek kod kuće, ali kad sam došla natrag u poštu, oni su rekli da to nema veze s njima iako sumnjam da je otuđen u Hrvatskoj, jer je pošiljka bila dodatno preljepljena. Jesu li u pravu? M.Z., Zagreb

     Člankom 57. Zakona o poštanskim uslugama regulirano je pravo potrošača na naknadu štete u unutarnjem i među­narodnom poštanskom prometu. Su­kladno toj odredbi davatelj poštanskih usluga obvezan je pošiljatelju ili drugoj ovlaštenoj osobi isplatiti za pošiljke u unutarnjem prometu sljedeću naknadu štete:

-za gubitak, potpuno oštećenje ili umanjenje sadržaja:

preporučene pošiljke - u visini peterostrukog iznosa naplaćene cijene po­štanske usluge, a pošiljke s označenom vrijednosti - u visini iznosa označene vrijednosti;

-za djelomično oštećenje ili uma­njenje sadržaja:

preporučene pošiljke - u iznosu koji odgovara stvarnoj vrijednosti oštećenog ili umanjenog sadržaja pošiljke, ali naj­više do peterostrukog iznosa naplaćene cijene poštanske usluge, a za pošiljke s označenom vrijednosti - u iznosu koji odgovara stvarnoj vrijednosti oštećenog ili umanjenog sadržaja pošiljke, ali najvi­še do iznosa označene vrijednosti;

-za prekoračenje roka prijenosa i uručenja pošiljke - u visini trostrukog iznosa naplaćene cijene poštanske us­luge.

Uz navedeno, kada poštanska usluga nije obavljena, davatelj poštanskih uslu­ga obvezan je vratiti naplaćenu cijenu poštanske usluge. Osim iznosa naknade štete i vraćanja cijene poštanske uslu­ge, davatelj poštanskih usluga obvezan je pošiljatelju ili drugoj ovlaštenoj osobi isplatiti i zakonske zatezne kamate, ra­čunajući od dana podnošenja zahtjeva za naknadu štete. Na naknadu štete u međunarodnom prometu primjenjuju se akti Svjetske poštanske unije.