UVODNA RIJEČ

Nemam za kilo breskvi

Piše: Igor Knežević

     Telefonski pozivi razočaranih umirovljenika svakodnevica su rada u Sindikatu umirovljenika Hrvatske. Jedan takav poziv zaprimili smo od umirovljenice Jasne J. koja nas je nazvala nedugo nakon posljednjeg usklađivanja mirovina i požalila nam se da prima samo 1.700 kuna. „Možete li ikako ove u Vladi nagovoriti da nam povise mirovine, znate, ja jedva preživljavam", krenula je gospođa staloženo.

     No, nakon par minuta nije više mogla suspregnuti suze te nam je u plaču kazala: „Godinu dana nisam kupila kilogram breskvi, jednostavno si ih ne mogu priuštiti. Kako je moguće da bivši saborski zastupnici imaju povećanje mirovine od 200 kuna, a ja 40 kuna. Možete li se vi u SUH-u izboriti da nama siromaš­nima ipak daju veće povišice, a ovima smanje", upitala nas je. Odgovorili smo joj da je naš cilj povećanje mirovina u visini 100 posto povoljnijeg indeksa rasta plaća ili cijena, ali i da redovito upozoravamo da se trebaju uvesti dodatne „povišice" za one najsiromašnije. Tu je i ozbiljan problem pada udjela prosječne mirovine u prosječnoj plaći, koji je sada na sramotnih 35,99 posto.

     Obećali smo da ćemo zatražiti i da se kao socijalna mjera prilikom usklađivanja za one koji primaju do 2.000 kuna miro­vine, a takvih je 414 tisuća prema ZOMO-u, uvede 120 posto povoljnijeg indeksa, a one do 4.000 kuna, a takvih je 550 tisuća, za 110 posto.

     Time bi se ne samo zaustavio pad udjela mirovina u plaći, već bi on nakon desetljeća konstantnog pada počeo rasti, s ciljem da za desetak godina barem dođe na 40 posto, što je i dalje mizerno, ako se usporedi s drugim zemljama EU ili okruženja, primjerice Slovenijom i Srbijom gdje je udjel oko 50 posto.

Ideja o povećanim osnovicama usklađivanja za one s nižim mirovinama nisu neutemeljene i neizvedive kako to često do­nositelji odluka u Hrvatskoj prezentiraju u javnosti pozivajući se na zakone. Slični modeli„nagrađivanja siromašnijih" već postoje u Italiji, Latviji, Portugalu, Češkoj, te su ugrađeni kao opcija u zakone, a primjerice u Austriji, Bugarskoj i Španjolskoj se već nekoliko posljednjih godina uz redovito usklađivanje isplaćuju dodatne „povišice" siromašnijim umirovljenicima.

     U doba kada se forsira privatizacija mirovinskog sustava, možemo biti sretni što smo sačuvali prvi mirovinski stup, kao i javno zdravstvo, no nikako se ne mirimo s činjenicom da više od 730 tisuća umirovljenika živi ispod granice linije siromaštva.„Ako društvo nije u mogućnosti pomoći mnogobrojnim siromasima, neće biti kadro ni spasiti malobrojne bogataše", kazao je jednom prilikom J.F. Kennedy. I doista, gomilanje siromaha nikad nije donijelo dobroga društvu, a kad-tad je dovelo i do političkih promjena. Nezadovoljstvo hrvatskih siromaha je ogromno i samo se nakuplja i nakuplja. Dok jednom ne pukne...

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

 

 

PROBLEMI SA POŠTANSKIM USLUGAMA

Pismo ti pišem

 

     Ako ste koristili neku od poštan­skih usluga i imali ste neki od ovih problema: gubitak pošilj­ke; usluga nije uopće obavljena ili nije obavljena u cijelosti; prekoračenje roka za prijenos i uručenje poštanske po­šiljke; oštećenje ili umanjenje sadržaja poštanske pošiljke - za svaki od ovih slučajeva imate pravo podnijeti pisani prigovor onome tko je uslugu obavio (npr. u pošti i sl.)

     Prigovor se podnosi u roku od tri mjeseca od dana predaje poštanske pošiljke u unutarnjem prometu, odno­sno u roku od šest mjeseci u međuna­rodnom prometu. Za slučaj oštećenja ili umanjenja sadržaja pošiljke prigo­vor se podnosi odmah po uručenju, a iznimno nakon uručenja, ali samo ako primatelj priloži dokaz da oštećenje ili umanjenje nije nastalo nakon uruče­nja.

Zatražite dokument!

     Pored podnošenja pisanog prigo­vora s jasno opisanim razlozima prigo­vora nakon neželjenog događaja (gu­bitka pošiljke, oštećenja ili umanjenja sadržaja, prekoračenja roka za prijenos i uručenje poštanske pošiljke ili u slu­čaju kada davatelj poštanskih usluga nije obavio uslugu ili je nije obavio u cijelosti), moramo od davatelja poštan­skih usluga pribaviti i pisani dokument - Potražnicu, Zapisnik o neispravnosti pošiljke, Zahtjev za povrat poštarine ili sličnu dokumentaciju u kojem davatelj pisano utvrđuje što on smatra da se dogodilo s vašom pošiljkom, a upute o tome daje svaki davatelj poštanskih usluga.

Kome se upućuje prigovor?

     Prigovor se upućuje nadležnoj službi davatelja poštanskih usluga (poštanski ured, sortirnica, poslovnica, kontaktni centar, služba za korisnike i sl.) - upute o načinu i adresatu pisanja prigovora daje svaki davatelj poštan­skih usluga. Najbolje je nazvati službu za korisnike, koja će nas uputiti kome se točno trebamo obratiti.

Koji je rok rješavanja!

     Davatelj poštanskih usluga obvezan je dostaviti pisani odgovor potrošaču o utemeljenosti podnesenog prigovo­ra u roku od najviše 30 dana od dana zaprimanja prigovora u unutarnjem prometu, odnosno u roku od najviše 60 dana od dana zaprimanja prigovora u međunarodnom prometu.

     Ako potrošač nije zadovoljan rje­šenjem prigovora u prvostupanjskom postupku, ima pravo uložiti pritužbu (reklamaciju) povjerenstvu za reklama­cije potrošača pri davatelju poštanskih usluga, u roku od 30 dana od dana do­stavljanja pisanog odgovora.

Pritužba se šalje odmah po dostavi pisanog odgovora davatelja poštan­skih usluga (prvostupanjskog rješenja), a najkasnije u roku od 30 dana.

Sve po 30 dana

     Povjerenstvo za reklamacije po­trošača davatelja poštanskih usluga obvezno je dostaviti pisani odgovor korisniku poštanskih usluga u roku od 30 dana od dana zaprimanja njegove pritužbe.

     Ako potrošač nije zadovoljan ni rješenjem povjerenstva za reklamaci­je potrošača pri davatelju poštanskih usluga (drugostupanjsko rješenje), u roku od 30 dana od dana dostavljanja pisanog odgovora povjerenstva može podnijeti pisani zahtjev HAKOM-u.

     Ako potrošač poštanskih usluga u postupku rješavanja tog spora zbog iste stvari podnese i tužbu i nadležnom sudu, HAKOM će obustaviti postupak rješavanja spora.

Uz pisani zahtjev za rješavanje spo­ra potrošač je dužan priložiti: presliku prigovora davatelju poštanskih usluga i odgovor davatelja na prigovor, presli­ku prigovora povjerenstvu pri davate­lju poštanskih usluga i odgovor povje­renstva te preslike ostale raspoložive dokumentacije (odgovarajući dokaz na kojem temelji svoj zahtjev).

     Možda procedura izgleda komplici­rana, ali iskustvo udruga potrošača po­kazuje da su svi oni koji su se žalili, a bili su u pravu, u tome i uspjeli.

Savjet

Nestao jedan artikl

     U pošiljci koji sam naručila iz Kine nedostajao je jedan artikl. To sam otkrila tek kod kuće, ali kad sam došla natrag u poštu, oni su rekli da to nema veze s njima iako sumnjam da je otuđen u Hrvatskoj, jer je pošiljka bila dodatno preljepljena. Jesu li u pravu? M.Z., Zagreb

     Člankom 57. Zakona o poštanskim uslugama regulirano je pravo potrošača na naknadu štete u unutarnjem i među­narodnom poštanskom prometu. Su­kladno toj odredbi davatelj poštanskih usluga obvezan je pošiljatelju ili drugoj ovlaštenoj osobi isplatiti za pošiljke u unutarnjem prometu sljedeću naknadu štete:

-za gubitak, potpuno oštećenje ili umanjenje sadržaja:

preporučene pošiljke - u visini peterostrukog iznosa naplaćene cijene po­štanske usluge, a pošiljke s označenom vrijednosti - u visini iznosa označene vrijednosti;

-za djelomično oštećenje ili uma­njenje sadržaja:

preporučene pošiljke - u iznosu koji odgovara stvarnoj vrijednosti oštećenog ili umanjenog sadržaja pošiljke, ali naj­više do peterostrukog iznosa naplaćene cijene poštanske usluge, a za pošiljke s označenom vrijednosti - u iznosu koji odgovara stvarnoj vrijednosti oštećenog ili umanjenog sadržaja pošiljke, ali najvi­še do iznosa označene vrijednosti;

-za prekoračenje roka prijenosa i uručenja pošiljke - u visini trostrukog iznosa naplaćene cijene poštanske us­luge.

Uz navedeno, kada poštanska usluga nije obavljena, davatelj poštanskih uslu­ga obvezan je vratiti naplaćenu cijenu poštanske usluge. Osim iznosa naknade štete i vraćanja cijene poštanske uslu­ge, davatelj poštanskih usluga obvezan je pošiljatelju ili drugoj ovlaštenoj osobi isplatiti i zakonske zatezne kamate, ra­čunajući od dana podnošenja zahtjeva za naknadu štete. Na naknadu štete u međunarodnom prometu primjenjuju se akti Svjetske poštanske unije.