UVODNA RIJEČ

Nada je san budnih

Piše: Igor Knežević

     Nada u bolje sutra nešto je što većinu ljudi ne napu­šta tijekom cijelog života. Bez obzira na godine, u ljudskoj je naravi vjerovati kako će postati slavni ili bogati ili uspješni u poslu, imati dostojna primanja, dobiti na lotu, moći priuštiti sebi i djeci ljetovanje i slično. Dakako, kako čovjek stari, mijenjaju mu se želje i nade u nešto, ali u pravilu i onaj najsiromašniji čovjek uvijek ima nadu da će mu biti bolje. Nada je zapravo jedina ispravna, jer čo­vjeka stalno održava pozitivnim, jer bi u suprotnom život u negativnosti i nezadovoljstvu bio poguban za zdravlje i život čovjeka. Nada i pozitivno razmišljanje uspješan su evolucijski alat, iako naravno često nemaju nikakve veze s realnošću.

     Manje uživamo u onome što smo postigli, nego u onome čemu se nadamo, kazao je jednom prilikom veliki francu­ski mislilac Jean Jacques Rousseau. No, ne gledaju ljudi ružičasto samo u budućnost, već često i u prošlost, kada neke negativne događaje minimaliziraju ili ih pokušavaju zaboraviti, a prisjećaju se samo lijepih trenutaka i stvari. Realnost života je da uvijek može biti gore nego što je bilo, ali i bolje. No, da bi bilo bolje, ljudi se uglavnom moraju dobro potruditi i zaslužiti svoju sreću. A za to su potrebne promjene. I zato su se stari probudili. Barem većina njih.

     U slučaju hrvatskih umirovljenika, od kojih njih većina živi ispod linije siromaštva, promjene nikako da se dogode. Ali zato uvijek postoji nada. Tako su malu nadu umirovlje­nicima donijeli nedavno održani lokalni izbori, u kojima su se pojavile neke nove, mlade snage, koje su u nekoliko hrvatskih gradova i općina obećale da će riješiti probleme korupcije, pogodovanja, lošeg standarda starijih osoba, nedostatka kapaciteta u domovima za starije.

     Ali, zato je tu nada. Ne treba biti preoptimističan i očekivati čuda i da će sve što su novoizabrani političari obećali biti napravljeno. Niti da će se to moći ostvariti u nekom brzom roku, ako se uopće ostvari. Kada bi nove mlade političke snage ispunile i trećinu svojih obećanja, to bi svakako bio pomak ka uređenijoj državi i posljedično bi bilo više novca na raspolaganju za najpotrebitije. Većina umirovljenika glasala je za ove promjene na izborima, što je svakako pohvalno, ali i rizično. Jer ako se biraju jedni te isti koji održavaju trenutnu situaciju, kako im onda može biti bolje. No, ne zaboravimo, može im biti i gore nakon ovih izbora. No, upravo zbog nade, umirovljenicima je već sada bolje i tako će biti bar neko vrijeme, pa se rizik zasad isplatio, a možda i potraje, tko zna. Nadajmo se!

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

 

Male tajne rada uz mirovinu

 

     Novom mirovinskom reformom je omogućeno većini umirovljenika da uz mirovinu nađu posao i rade na pola radnoga vremena. Iznimka su umirovljeni vojnici i policajci, koji mogu birati hoće li raditi na pola ili puno rad­no vrijeme, a o tome im ovisi i hoće li primati punu ili pola mirovine. Prema Zakonu o mirovinskom osiguranju tre­nutno ne smiju raditi obiteljski umi­rovljenici i korisnici invalidske mirovine zbog potpunog gubitka radne sposob­nosti. No, mnogi se pitaju što trebaju ispuniti ili kako se trebaju prijaviti. Do­bar dio njih se i dalje boji da će izgubiti mirovinu, stoga otkrivamo sve „trikove" koje sa sobom nosi rad u mirovini.

     Marija Zuber, savjetnica-urednica u Hrvatskoj zajednici računovodstva i financijskih djelatnosti ističe kako se osim ovakvog zaposlenja umirovljenici mogu zaposliti i na dnevne ugovore u poljoprivredi, obavljanjem domaće ra­dinosti ili sporednog zanimanja, prema ugovoru o djelu, putem OPG-a ili iznaj­mljivanja nekretnina u turističke svrhe. Za razliku od starosnih umirovljenika, važno je znati kako poslodavac mora korisnika prijevremene starosne mi­rovine odjaviti s HZMO-a i prijaviti kao osiguranika po osnovi radnog odnosu, zbog propisanih pravila određivanja nove visine mirovine na koju će korisnik imati pravo ako ostvari najmanje jednu godinu novog mirovinskog staža.

A što s ovrhama?

     Radna prava umirovljenika su slična onima za zaposlenike. Tako zaposleni umirovljenici ne moraju raditi sve dane u tjednu, zbog čega i jesu zaposleni na pola radnog vremena, ali im poslodav­ci mogu naložiti prekovremeni rad. I to ima svoju mjeru, pa tako zaposleni umi­rovljenik ne smije nakupiti više od 180 sati rada godišnje, osim u graditeljstvu gdje je norma 250 sati godišnje. Smiju koristiti godišnji odmor u punom traja­nju, ali će dobiti naknadu plaće samo za polovinu trajanja odmora. Uz to, umi­rovljenici imaju pravo na plaćeni dopust za osobne potrebe i na prava iz kolek­tivnog ugovora koja su jednaka kao i za zaposlenog na nepuno radno vrijeme. Za vrijeme bolovanja poslodavac je za­poslenom umirovljeniku starijem od 65 godina dužan isplatiti naknadu plaće u punom iznosu i o svom trošku, kao i doprinose za zdravstveno i mirovinsko osiguranje u punom iznosu, jer trošak bolovanja ni u kojem slučaju ne ide na teret HZZO-a.

     Što se tiče plaća i naknada, umirov­ljenici na njih imaju jednaka prava kao i ostali radnici, temeljem zakona i ko­lektivnih ugovora. Slična je situacija i s ovrhama. Bez obzira na to ima li ili nema zaposleni umirovljenik zaštićeni račun i dalje se ovršuju tri četvrtine plaće, ali ne u iznosu većem od 4.158 kuna. To vrijedi za sve čiji su prihodi (mirovina i plaća) između 5.544 i 6.237 kuna. To ne vrijedi ako je ovrha provedena zbog uzdrža­vanja ili naknade štete. Ne ovršuju se naknada troškova za službeno pu­tova nje i naknada troškova prijevoza na posao i s posla, dar za djecu do 15. godine života i potpore za novo­rođenče, potpore zbog invalidnosti radnika i nepre­kidnog bolovanja radnika duljeg od 90 dana i potpore za slučaj smrti rad­nika i smrti člana uže obitelji radni­ka. No, i one mogu biti ovršene ako su više od zakonski propisanih iznosa koji se ne smatraju oporezivim primici- ma po osnovi nesamostalnog rada, sto­ga ovdje valja biti na oprezu.

Pazite na osnovice dohotka

     Ako je umirovljenik zaposlen na po­vremenim poslovima u poljoprivredi, ističe Zuber, neće mu biti obustavljena isplata mirovine, no mora biti siguran kako poslodavac koristi vrijednosne kupone kako bi mogao isplaćivati do­prinose. Umirovljenik na taj način smije raditi najviše 90 dana godišnje i to za minimalnu dnevnicu od 90,11 kuna.

     Oni koji žele raditi u domaćoj radino­sti ili prijaviti sporedno zanimanje mogu to učiniti uz odobrenje nadležnog župa­nijskog ureda za gospodarstvo, ali mo­raju paziti da im ukupni primici od tih djelatnosti ne prijeđu vrijednost 10 bru­to prosječnih mjesečnih plaća, odnosno u ovoj godini 84.480 kuna. Što se tiče doprinosa, oni se računaju kao za drugu djelatnost, no obvezno je ponovno se upisati u Registar poreznih obveznika i to u roku od osam dana. Ista je stvar i s iznajmljivanjem nekretnina u turističke svrhe, koja se smatra drugom djelatno­šću, no ovdje umirovljenik ne mora biti prijavljen u matičnu evidenciju osigura- nika.

     Kod rada na ugovor o djelu, važno je samo pratiti isplaćuje li poslodavac sve doprinose i radi li umirovljenik poslove koji su u skladu sa zakonskim propisima koji definiraju rad po takvoj vrsti ugo­vora. U suprotnom će se smatrati da je umirovljenik sklopio ugovor o radu. Kod OPG-a su propisi prilagođeni tako da se umirovljenici ne razlikuju od drugih po­ljoprivrednika.

Staž ovisi o radu

     Mnogi se pitaju, a što je sa stažem? Treba li raditi godinu dana da bi se do­bila godina staža? Odgovor je da, ako se radi na puno radno vrijeme, što mogu samo umirovljeni vojnici i policajci. Ostalima se staž preračunava. Staž po osnovi drugog dohotka ili druge djelat­nosti se računa tako da se osnovica na koju su plaćeni doprinosi u godini di­jeli s prosječnom plaćom za tu godinu, a kao rezultat se dobiva broj mjeseci i dana mirovinskog staža.

     Ponovno određivanje mirovine je moguće tek nakon što je umirovljenik nakupio jednu godinu novog staža osi­guranja, bez obzira na to koliko mu je vremena za to trebalo. Pri određivanju će se primijeniti isti polazni faktor, od­nosno postotak penalizacije. Mirovina iz II. stupa se korigira prema ugovoru ko­jeg je zaposleni umirovljenik sklopio s mirovinskim osiguravajućim društvom, na temelju naknadno plaćenih dopri­nosa.

Milan Dalmacija