UVODNA RIJEČ

Nada je san budnih

Piše: Igor Knežević

     Nada u bolje sutra nešto je što većinu ljudi ne napu­šta tijekom cijelog života. Bez obzira na godine, u ljudskoj je naravi vjerovati kako će postati slavni ili bogati ili uspješni u poslu, imati dostojna primanja, dobiti na lotu, moći priuštiti sebi i djeci ljetovanje i slično. Dakako, kako čovjek stari, mijenjaju mu se želje i nade u nešto, ali u pravilu i onaj najsiromašniji čovjek uvijek ima nadu da će mu biti bolje. Nada je zapravo jedina ispravna, jer čo­vjeka stalno održava pozitivnim, jer bi u suprotnom život u negativnosti i nezadovoljstvu bio poguban za zdravlje i život čovjeka. Nada i pozitivno razmišljanje uspješan su evolucijski alat, iako naravno često nemaju nikakve veze s realnošću.

     Manje uživamo u onome što smo postigli, nego u onome čemu se nadamo, kazao je jednom prilikom veliki francu­ski mislilac Jean Jacques Rousseau. No, ne gledaju ljudi ružičasto samo u budućnost, već često i u prošlost, kada neke negativne događaje minimaliziraju ili ih pokušavaju zaboraviti, a prisjećaju se samo lijepih trenutaka i stvari. Realnost života je da uvijek može biti gore nego što je bilo, ali i bolje. No, da bi bilo bolje, ljudi se uglavnom moraju dobro potruditi i zaslužiti svoju sreću. A za to su potrebne promjene. I zato su se stari probudili. Barem većina njih.

     U slučaju hrvatskih umirovljenika, od kojih njih većina živi ispod linije siromaštva, promjene nikako da se dogode. Ali zato uvijek postoji nada. Tako su malu nadu umirovlje­nicima donijeli nedavno održani lokalni izbori, u kojima su se pojavile neke nove, mlade snage, koje su u nekoliko hrvatskih gradova i općina obećale da će riješiti probleme korupcije, pogodovanja, lošeg standarda starijih osoba, nedostatka kapaciteta u domovima za starije.

     Ali, zato je tu nada. Ne treba biti preoptimističan i očekivati čuda i da će sve što su novoizabrani političari obećali biti napravljeno. Niti da će se to moći ostvariti u nekom brzom roku, ako se uopće ostvari. Kada bi nove mlade političke snage ispunile i trećinu svojih obećanja, to bi svakako bio pomak ka uređenijoj državi i posljedično bi bilo više novca na raspolaganju za najpotrebitije. Većina umirovljenika glasala je za ove promjene na izborima, što je svakako pohvalno, ali i rizično. Jer ako se biraju jedni te isti koji održavaju trenutnu situaciju, kako im onda može biti bolje. No, ne zaboravimo, može im biti i gore nakon ovih izbora. No, upravo zbog nade, umirovljenicima je već sada bolje i tako će biti bar neko vrijeme, pa se rizik zasad isplatio, a možda i potraje, tko zna. Nadajmo se!

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

DRUGA MLADOST

Kako izgledati i osjećati se mlađim?

 

     Što su ključevi dobrog zdravlja? Dobri geni i izbjega­vanje rizičnih faktora, poput pušenja, alkohola i hra­ne s puno kolesterola. Međutim, to nije sve. Mnogi znanstvenici smatraju da trebamo također oplemenjivati i njegovati osobne značajke i zdrave navike, koje čine da se ljudi osjećaju dobro. Evo što možete učiniti za svoje tijelo i time mu pomoći da ostane zdravo, a da izgledate i da se osjećate mlađe i da živite dulje.

Vodite ljubav, a ne rat

     U ispitivanju grupe mladih bračnih parova utvrđe­no je da su oni koji su se ljutili i postajali neprijateljski raspoloženi za vrijeme razgovora o svojim problemima, imali viši krvni tlak i ubrzaniji srčani ritam nego oni koji su rješavali konflikte s razumijevanjem i humorom. Ljut­nja slabi imunološki sustav oba partnera do 24 sata na­kon svađe. Sretna veza može zaštititi vaše zdravlje. Osim toga, normalni seksualni odnosi mogu djelovati kao pri­rodni sedativ i pomoći protiv stresa.

Briga oko kompletnog cijepljenja

     Osoba koja nije dobila sva cjepiva kao dijete, izlože­na je riziku obolijevanja od „dječjih" bolesti. Svake godi­ne velik broj odraslih ljudi umire od gripe, upale pluća i komplikacija od hepatitisa B (ciroza, rak jetre) i drugih bolesti koje općenito mogu biti prevenirane jednostav­nim cijepljenjem.

Budite društvena osoba

     Najustrajniji, vitalni ljudi održavaju čvrsto prijatelj­stvo i vode brigu o drugima. Imati obitelj i prijatelje koji pružaju podršku, povezuje se s boljom funkcijom imu­nološkog sustava, rjeđim komplikacijama u trudnoći, lakšim prekidom pušenja, lakšim održavanjem programa tjelovježbe, pa čak i s češćim preživljavanjem raka. Ne­dostatak podrške društva je značajan zdravstveni rizik. Ako nemate prijatelje koji će vam pomoći, onda je već i pomaganje drugima korisno za zdravlje, zbog boljeg ras­položenja i smanjenja stresa.

Osigurajte dovoljno sna

     Za vrijeme intenzivne aktivnosti ili rada lako je zabo­raviti da i tijelo treba odmor. Međutim, normalna količi­na noćnog sna, sedam do devet sati, pomaže da izgle­date i osjećate se bolje. Istraživanja su pokazala da ljudi koji nedostatno spavaju, imaju 70 posto veću smrtnost od onih s normalnim snom.

Osluškujte svoje tijelo

     Tijelo vam stalno nešto govori kroz različite simptome, a i putem intuicije. Svemu tome morate obratiti pažnju. Oni koji tako ne postupaju skloniji su obolijevanjima.

Volite ono što radite

      Stres zbog nezadovoljstva svojim poslom može uči­niti da osoba izgleda iscrpljeno i neraspoloženo. Takva situacija može biti pogodna za bilo koje oboljenje.

Jedite mediteransku hranu

     Bernard Shaw je jednom kazao kako nema iskrenije ljubavi od ljubavi prema hrani. Nutricionisti preporučuju mediteransku prehranu, odnosno puno ribe, maslinovog ulja, svježeg voća i povrća, uz manje količine crvenog mesa.

Ne zaboravite na dušu

     Sve je više dokaza koji povezuju vjerovanje u Boga s boljim fizičkim zdravljem. Čak 22 studije, provedene u posljednjih nekoliko godina, pokazuju da oni koji češće ili redovito odlaze u crkvu, imaju manju učestalost mno­gih oboljenja (povišen krvni tlak, srčane bolesti, rak vra­ta maternice). Znanstvenici još uvijek nisu sigurni zašto je to tako. No, velika većina ih smatra da je vjerovanje u Boga zaista povezano s dugim i zdravim životom. Očito je da je za dobro, krepko zdravlje, što je ključ mlađahnog izgleda i osjećanja, potrebno i nešto više od samog pro­vođenja niza krutih pravila. Znanstvenici sve više doka­zuju da je slavni pijanist Arthur Rubinstein bio u pravu kad je rekao: „Uvjerio sam se da ako volite život, život će voljeti i vas". On je doživio 95 godina.

dr. Ivo Belan