UVODNA RIJEČ

Nemam za kilo breskvi

Piše: Igor Knežević

     Telefonski pozivi razočaranih umirovljenika svakodnevica su rada u Sindikatu umirovljenika Hrvatske. Jedan takav poziv zaprimili smo od umirovljenice Jasne J. koja nas je nazvala nedugo nakon posljednjeg usklađivanja mirovina i požalila nam se da prima samo 1.700 kuna. „Možete li ikako ove u Vladi nagovoriti da nam povise mirovine, znate, ja jedva preživljavam", krenula je gospođa staloženo.

     No, nakon par minuta nije više mogla suspregnuti suze te nam je u plaču kazala: „Godinu dana nisam kupila kilogram breskvi, jednostavno si ih ne mogu priuštiti. Kako je moguće da bivši saborski zastupnici imaju povećanje mirovine od 200 kuna, a ja 40 kuna. Možete li se vi u SUH-u izboriti da nama siromaš­nima ipak daju veće povišice, a ovima smanje", upitala nas je. Odgovorili smo joj da je naš cilj povećanje mirovina u visini 100 posto povoljnijeg indeksa rasta plaća ili cijena, ali i da redovito upozoravamo da se trebaju uvesti dodatne „povišice" za one najsiromašnije. Tu je i ozbiljan problem pada udjela prosječne mirovine u prosječnoj plaći, koji je sada na sramotnih 35,99 posto.

     Obećali smo da ćemo zatražiti i da se kao socijalna mjera prilikom usklađivanja za one koji primaju do 2.000 kuna miro­vine, a takvih je 414 tisuća prema ZOMO-u, uvede 120 posto povoljnijeg indeksa, a one do 4.000 kuna, a takvih je 550 tisuća, za 110 posto.

     Time bi se ne samo zaustavio pad udjela mirovina u plaći, već bi on nakon desetljeća konstantnog pada počeo rasti, s ciljem da za desetak godina barem dođe na 40 posto, što je i dalje mizerno, ako se usporedi s drugim zemljama EU ili okruženja, primjerice Slovenijom i Srbijom gdje je udjel oko 50 posto.

Ideja o povećanim osnovicama usklađivanja za one s nižim mirovinama nisu neutemeljene i neizvedive kako to često do­nositelji odluka u Hrvatskoj prezentiraju u javnosti pozivajući se na zakone. Slični modeli„nagrađivanja siromašnijih" već postoje u Italiji, Latviji, Portugalu, Češkoj, te su ugrađeni kao opcija u zakone, a primjerice u Austriji, Bugarskoj i Španjolskoj se već nekoliko posljednjih godina uz redovito usklađivanje isplaćuju dodatne „povišice" siromašnijim umirovljenicima.

     U doba kada se forsira privatizacija mirovinskog sustava, možemo biti sretni što smo sačuvali prvi mirovinski stup, kao i javno zdravstvo, no nikako se ne mirimo s činjenicom da više od 730 tisuća umirovljenika živi ispod granice linije siromaštva.„Ako društvo nije u mogućnosti pomoći mnogobrojnim siromasima, neće biti kadro ni spasiti malobrojne bogataše", kazao je jednom prilikom J.F. Kennedy. I doista, gomilanje siromaha nikad nije donijelo dobroga društvu, a kad-tad je dovelo i do političkih promjena. Nezadovoljstvo hrvatskih siromaha je ogromno i samo se nakuplja i nakuplja. Dok jednom ne pukne...

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

DRUGA MLADOST

Kako izgledati i osjećati se mlađim?

 

     Što su ključevi dobrog zdravlja? Dobri geni i izbjega­vanje rizičnih faktora, poput pušenja, alkohola i hra­ne s puno kolesterola. Međutim, to nije sve. Mnogi znanstvenici smatraju da trebamo također oplemenjivati i njegovati osobne značajke i zdrave navike, koje čine da se ljudi osjećaju dobro. Evo što možete učiniti za svoje tijelo i time mu pomoći da ostane zdravo, a da izgledate i da se osjećate mlađe i da živite dulje.

Vodite ljubav, a ne rat

     U ispitivanju grupe mladih bračnih parova utvrđe­no je da su oni koji su se ljutili i postajali neprijateljski raspoloženi za vrijeme razgovora o svojim problemima, imali viši krvni tlak i ubrzaniji srčani ritam nego oni koji su rješavali konflikte s razumijevanjem i humorom. Ljut­nja slabi imunološki sustav oba partnera do 24 sata na­kon svađe. Sretna veza može zaštititi vaše zdravlje. Osim toga, normalni seksualni odnosi mogu djelovati kao pri­rodni sedativ i pomoći protiv stresa.

Briga oko kompletnog cijepljenja

     Osoba koja nije dobila sva cjepiva kao dijete, izlože­na je riziku obolijevanja od „dječjih" bolesti. Svake godi­ne velik broj odraslih ljudi umire od gripe, upale pluća i komplikacija od hepatitisa B (ciroza, rak jetre) i drugih bolesti koje općenito mogu biti prevenirane jednostav­nim cijepljenjem.

Budite društvena osoba

     Najustrajniji, vitalni ljudi održavaju čvrsto prijatelj­stvo i vode brigu o drugima. Imati obitelj i prijatelje koji pružaju podršku, povezuje se s boljom funkcijom imu­nološkog sustava, rjeđim komplikacijama u trudnoći, lakšim prekidom pušenja, lakšim održavanjem programa tjelovježbe, pa čak i s češćim preživljavanjem raka. Ne­dostatak podrške društva je značajan zdravstveni rizik. Ako nemate prijatelje koji će vam pomoći, onda je već i pomaganje drugima korisno za zdravlje, zbog boljeg ras­položenja i smanjenja stresa.

Osigurajte dovoljno sna

     Za vrijeme intenzivne aktivnosti ili rada lako je zabo­raviti da i tijelo treba odmor. Međutim, normalna količi­na noćnog sna, sedam do devet sati, pomaže da izgle­date i osjećate se bolje. Istraživanja su pokazala da ljudi koji nedostatno spavaju, imaju 70 posto veću smrtnost od onih s normalnim snom.

Osluškujte svoje tijelo

     Tijelo vam stalno nešto govori kroz različite simptome, a i putem intuicije. Svemu tome morate obratiti pažnju. Oni koji tako ne postupaju skloniji su obolijevanjima.

Volite ono što radite

      Stres zbog nezadovoljstva svojim poslom može uči­niti da osoba izgleda iscrpljeno i neraspoloženo. Takva situacija može biti pogodna za bilo koje oboljenje.

Jedite mediteransku hranu

     Bernard Shaw je jednom kazao kako nema iskrenije ljubavi od ljubavi prema hrani. Nutricionisti preporučuju mediteransku prehranu, odnosno puno ribe, maslinovog ulja, svježeg voća i povrća, uz manje količine crvenog mesa.

Ne zaboravite na dušu

     Sve je više dokaza koji povezuju vjerovanje u Boga s boljim fizičkim zdravljem. Čak 22 studije, provedene u posljednjih nekoliko godina, pokazuju da oni koji češće ili redovito odlaze u crkvu, imaju manju učestalost mno­gih oboljenja (povišen krvni tlak, srčane bolesti, rak vra­ta maternice). Znanstvenici još uvijek nisu sigurni zašto je to tako. No, velika većina ih smatra da je vjerovanje u Boga zaista povezano s dugim i zdravim životom. Očito je da je za dobro, krepko zdravlje, što je ključ mlađahnog izgleda i osjećanja, potrebno i nešto više od samog pro­vođenja niza krutih pravila. Znanstvenici sve više doka­zuju da je slavni pijanist Arthur Rubinstein bio u pravu kad je rekao: „Uvjerio sam se da ako volite život, život će voljeti i vas". On je doživio 95 godina.

dr. Ivo Belan