UVODNA RIJEČ

Povratak u doba nestašica

Piše: Igor Knežević

     Svi umirovljenici još se sjećaju vremena socijalizma kada su zbog nestašice goriva jedan dan smjeli voziti samo automobile s parnim, a drugi dan s neparnim brojem tablica. Ili kad u trgovinama nije bilo banana, toalet papira i mnogih drugih proizvoda, što je često bila posljedica zamrzavanja cijena. Takav slučaj je danas u Kini, gdje su unatoč visokom rastu cijene ugljena, komunističke vlasti odlučile to­talno zamrznuti cijene struje za građane, te je posljedično došlo do nestašice i redukcija struje u dvije trećine kineskih provincija.

     Čeka li i nas scenarij tapkanja u mraku i paljenja svijeća ili hodanja po kući s dekama preko leđa jer nam ne radi grijanje? Možda se neki sjećaju i kad su kao djeca satima s roditeljima igrali,,gore-dolje", kako bi se ugrijali. Ovakav kineski scenarij vrlo vjerojatno nećemo doživjeti. Ali posljedice povećanja cijena za one najugroženije - umirovljenike, bit će slične. HEP naime predlaže povećanje cijene struje za 58 posto, a opskrbljivači plinom najavljuju da će od 1. travnja podići cijene od 59 do 86 posto, iako Vlada za sada uporno odbija tako visoke postotke rasta. Mnoge će taj cjenovni udar dodatno osiromašiti, zbog čega se od vlasti očekuje da mjerama ublaži najavljujuća poskupljenja struje i plina i njihove posljedice.

      Cijene većine proizvoda, pa tako i hrane na koju umirovljenici troše najveći dio svog budžeta, su i ovako zbog poskupljenja energenata u svijetu otišle jako gore, a poskupljenjem računa za struju i plin samo se stavlja „točka na i". Većina umirovljenika neće se moći ni grijati ni hladiti, ali ni hraniti. Usklađivanje mirovina ne prati dovoljno ni rast cijena, niti rast plaća, pa nam samo ostaje nada da će Vlada pronaći mehanizme kojima će ograničiti ovaj rast cijena.

     Ministar gospodarstva najavljuje smanjivanje PDV-a na energente kao jednu od mjera za spas. Eto, gle čuda, sada se PDV može smanjivati kad su svi ugroženi, a kad 700 tisuća umirovljenika živi godinama ispod linije siromaštva od 2.927 kuna, to nije razlog da im se umanje računi ili povećaju mirovine. Iako su najbrojnija dobna skupina, starije osobe nisu toliko zanimljive vladajućima, što su, ruku na srce, i sami dijelom krivi, jer se unatoč velikom glasačkom potencijalu, nikad nisu uspjeli ujediniti za vlastitu dobrobit. Dakako, to ne amnestira ni Vladu.

     Nerealno je očekivati da će Vlada uspjeti značajnije spriječiti rast svih cijena, tako da će se umirovljenici i ostali siromasi morati poslužiti starim dobrim trikovima - vlastita redukcija struje i zavrtanje ventila na radijatorima, posjećivanje susjeda koji imaju upaljeno grijanje, vožnja u krug u sredstvima javnog prijevoza, hodanje po trgovinama i šoping centrima, dakako samo razgledavajući i grijući se, jer nemaju novca za kupnju.

      „Ponekad mislimo kako siromaštvo znači samo biti gladan, gol i beskućnik. Najveće siromaštvo je kad si nepoželjan, nevoljen i nikog nije briga za tebe", mudra je misao Majke Tereze, koja se nažalost često ocrtava u našem društvu, jer su mnogi umirovljenici i starije osobe ostavljeni na milost i nemilost moderne otuđenosti čovjeka, kada često ni prvog susjeda nije briga kako ti je, a kamoli državu. Ne čudi stoga što su mnogi umirovljenici primorani dodatno raditi, bilo na crno ili ne, kopati po kontejnerima tražeći boce. Ne čudi ni činjenica da oko 40 posto svih samoubojstava u Hrvatskoj počine osobe starije od 65 godina. Njih, očito, nije za to briga...

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

 ZAGREB

KONSTITUIRANO NACIONALNO VIJEĆE  ZA UMIROVLJENIKE I STARIJE OSOBE

Korak dalje u bilateralnom dijalogu

  • Presudno je u kojoj će mjeri Vlada samo prosljeđivati svoje teme na dnevni red, a koliko će umirovljeničke udruge vlastitom inicijativom zastupati životne interese umirovljenika!

ZAGREB – 18. siječnja 2013., na konstituirajućoj sjednici Nacionalnog vijeća za umirovljenike i starije osobe u Ministarstvu rada i mirovinskoga sustava za predsjednika je u jednogodišnjem mandatu izabran predsjednik Matice umirovljenika Hrvatske, Vlado Nožarić, a za potpredsjednike Vijeća izabrani su ministar rada i mirovinskog sustava Mirando Mrsić, predsjednica Sindikata umirovljenika Hrvatske Jasna Petrović te predsjedatelj Koordinacije umirovljeničkih udruga Mario Tocauer. Saborski zastupnik Hrvatske stranke umirovljenika (HSU) Željko Šemper izabran je za pridruženog člana.

U izjavi novinarima ministar Mrsić izrazio je zadovoljstvo konstituiranjem Nacionalnog vijeća za umirovljenike i starije osobe, istaknuvši kako položaj umirovljenika u Hrvatskoj nije dobar i na tom području treba napraviti velike napore koji nisu vezani samo uz financijske probleme. Kazao je kako će na Vijeću raspraviti i sve zakonske inicijative koje će ići u Hrvatski sabor, vezane za umirovljeničku problematiku.

Najavio je da će se na idućem sastanku Vijeća, koji se treba održati 1. veljače, razgovarati o zakonu o mirovinskom osiguranju te o mirovinskoj reformi u Hrvatskoj.

Ministar Mrsić naglasio je da će se u ovoj godini mirovine usklađivati te isplaćivati na vrijeme. Izrazio je zadovoljstvo što u radu Vijeća sudjeluju sve umirovljeničke udruge, bez utjecaja stranačke politike.

Jasna Petrović je podijelila prisutnima te i obrazložila spisak od 15 prioritetnih tema koje Sindikat umirovljenika Hrvatske želi vidjeti na dnevnom redu Nacionalnog vijeća, te očekuje da će i preostale strane, osobito druge umirovljeničke udruge, iznijeli i svoje prijedloge.

Upozorivši na težak položaj umirovljenika u Hrvatskoj, Nožarić je naglasio kako treba „što dinamičnije rješavati problem po problem, a u nekim stvarima smo već zakasnili”.