UVODNA RIJEČ

Nemam za kilo breskvi

Piše: Igor Knežević

     Telefonski pozivi razočaranih umirovljenika svakodnevica su rada u Sindikatu umirovljenika Hrvatske. Jedan takav poziv zaprimili smo od umirovljenice Jasne J. koja nas je nazvala nedugo nakon posljednjeg usklađivanja mirovina i požalila nam se da prima samo 1.700 kuna. „Možete li ikako ove u Vladi nagovoriti da nam povise mirovine, znate, ja jedva preživljavam", krenula je gospođa staloženo.

     No, nakon par minuta nije više mogla suspregnuti suze te nam je u plaču kazala: „Godinu dana nisam kupila kilogram breskvi, jednostavno si ih ne mogu priuštiti. Kako je moguće da bivši saborski zastupnici imaju povećanje mirovine od 200 kuna, a ja 40 kuna. Možete li se vi u SUH-u izboriti da nama siromaš­nima ipak daju veće povišice, a ovima smanje", upitala nas je. Odgovorili smo joj da je naš cilj povećanje mirovina u visini 100 posto povoljnijeg indeksa rasta plaća ili cijena, ali i da redovito upozoravamo da se trebaju uvesti dodatne „povišice" za one najsiromašnije. Tu je i ozbiljan problem pada udjela prosječne mirovine u prosječnoj plaći, koji je sada na sramotnih 35,99 posto.

     Obećali smo da ćemo zatražiti i da se kao socijalna mjera prilikom usklađivanja za one koji primaju do 2.000 kuna miro­vine, a takvih je 414 tisuća prema ZOMO-u, uvede 120 posto povoljnijeg indeksa, a one do 4.000 kuna, a takvih je 550 tisuća, za 110 posto.

     Time bi se ne samo zaustavio pad udjela mirovina u plaći, već bi on nakon desetljeća konstantnog pada počeo rasti, s ciljem da za desetak godina barem dođe na 40 posto, što je i dalje mizerno, ako se usporedi s drugim zemljama EU ili okruženja, primjerice Slovenijom i Srbijom gdje je udjel oko 50 posto.

Ideja o povećanim osnovicama usklađivanja za one s nižim mirovinama nisu neutemeljene i neizvedive kako to često do­nositelji odluka u Hrvatskoj prezentiraju u javnosti pozivajući se na zakone. Slični modeli„nagrađivanja siromašnijih" već postoje u Italiji, Latviji, Portugalu, Češkoj, te su ugrađeni kao opcija u zakone, a primjerice u Austriji, Bugarskoj i Španjolskoj se već nekoliko posljednjih godina uz redovito usklađivanje isplaćuju dodatne „povišice" siromašnijim umirovljenicima.

     U doba kada se forsira privatizacija mirovinskog sustava, možemo biti sretni što smo sačuvali prvi mirovinski stup, kao i javno zdravstvo, no nikako se ne mirimo s činjenicom da više od 730 tisuća umirovljenika živi ispod granice linije siromaštva.„Ako društvo nije u mogućnosti pomoći mnogobrojnim siromasima, neće biti kadro ni spasiti malobrojne bogataše", kazao je jednom prilikom J.F. Kennedy. I doista, gomilanje siromaha nikad nije donijelo dobroga društvu, a kad-tad je dovelo i do političkih promjena. Nezadovoljstvo hrvatskih siromaha je ogromno i samo se nakuplja i nakuplja. Dok jednom ne pukne...

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

 ZAGREB

KONSTITUIRANO NACIONALNO VIJEĆE  ZA UMIROVLJENIKE I STARIJE OSOBE

Korak dalje u bilateralnom dijalogu

  • Presudno je u kojoj će mjeri Vlada samo prosljeđivati svoje teme na dnevni red, a koliko će umirovljeničke udruge vlastitom inicijativom zastupati životne interese umirovljenika!

ZAGREB – 18. siječnja 2013., na konstituirajućoj sjednici Nacionalnog vijeća za umirovljenike i starije osobe u Ministarstvu rada i mirovinskoga sustava za predsjednika je u jednogodišnjem mandatu izabran predsjednik Matice umirovljenika Hrvatske, Vlado Nožarić, a za potpredsjednike Vijeća izabrani su ministar rada i mirovinskog sustava Mirando Mrsić, predsjednica Sindikata umirovljenika Hrvatske Jasna Petrović te predsjedatelj Koordinacije umirovljeničkih udruga Mario Tocauer. Saborski zastupnik Hrvatske stranke umirovljenika (HSU) Željko Šemper izabran je za pridruženog člana.

U izjavi novinarima ministar Mrsić izrazio je zadovoljstvo konstituiranjem Nacionalnog vijeća za umirovljenike i starije osobe, istaknuvši kako položaj umirovljenika u Hrvatskoj nije dobar i na tom području treba napraviti velike napore koji nisu vezani samo uz financijske probleme. Kazao je kako će na Vijeću raspraviti i sve zakonske inicijative koje će ići u Hrvatski sabor, vezane za umirovljeničku problematiku.

Najavio je da će se na idućem sastanku Vijeća, koji se treba održati 1. veljače, razgovarati o zakonu o mirovinskom osiguranju te o mirovinskoj reformi u Hrvatskoj.

Ministar Mrsić naglasio je da će se u ovoj godini mirovine usklađivati te isplaćivati na vrijeme. Izrazio je zadovoljstvo što u radu Vijeća sudjeluju sve umirovljeničke udruge, bez utjecaja stranačke politike.

Jasna Petrović je podijelila prisutnima te i obrazložila spisak od 15 prioritetnih tema koje Sindikat umirovljenika Hrvatske želi vidjeti na dnevnom redu Nacionalnog vijeća, te očekuje da će i preostale strane, osobito druge umirovljeničke udruge, iznijeli i svoje prijedloge.

Upozorivši na težak položaj umirovljenika u Hrvatskoj, Nožarić je naglasio kako treba „što dinamičnije rješavati problem po problem, a u nekim stvarima smo već zakasnili”.