UVODNA RIJEČ

Nemam za kilo breskvi

Piše: Igor Knežević

     Telefonski pozivi razočaranih umirovljenika svakodnevica su rada u Sindikatu umirovljenika Hrvatske. Jedan takav poziv zaprimili smo od umirovljenice Jasne J. koja nas je nazvala nedugo nakon posljednjeg usklađivanja mirovina i požalila nam se da prima samo 1.700 kuna. „Možete li ikako ove u Vladi nagovoriti da nam povise mirovine, znate, ja jedva preživljavam", krenula je gospođa staloženo.

     No, nakon par minuta nije više mogla suspregnuti suze te nam je u plaču kazala: „Godinu dana nisam kupila kilogram breskvi, jednostavno si ih ne mogu priuštiti. Kako je moguće da bivši saborski zastupnici imaju povećanje mirovine od 200 kuna, a ja 40 kuna. Možete li se vi u SUH-u izboriti da nama siromaš­nima ipak daju veće povišice, a ovima smanje", upitala nas je. Odgovorili smo joj da je naš cilj povećanje mirovina u visini 100 posto povoljnijeg indeksa rasta plaća ili cijena, ali i da redovito upozoravamo da se trebaju uvesti dodatne „povišice" za one najsiromašnije. Tu je i ozbiljan problem pada udjela prosječne mirovine u prosječnoj plaći, koji je sada na sramotnih 35,99 posto.

     Obećali smo da ćemo zatražiti i da se kao socijalna mjera prilikom usklađivanja za one koji primaju do 2.000 kuna miro­vine, a takvih je 414 tisuća prema ZOMO-u, uvede 120 posto povoljnijeg indeksa, a one do 4.000 kuna, a takvih je 550 tisuća, za 110 posto.

     Time bi se ne samo zaustavio pad udjela mirovina u plaći, već bi on nakon desetljeća konstantnog pada počeo rasti, s ciljem da za desetak godina barem dođe na 40 posto, što je i dalje mizerno, ako se usporedi s drugim zemljama EU ili okruženja, primjerice Slovenijom i Srbijom gdje je udjel oko 50 posto.

Ideja o povećanim osnovicama usklađivanja za one s nižim mirovinama nisu neutemeljene i neizvedive kako to često do­nositelji odluka u Hrvatskoj prezentiraju u javnosti pozivajući se na zakone. Slični modeli„nagrađivanja siromašnijih" već postoje u Italiji, Latviji, Portugalu, Češkoj, te su ugrađeni kao opcija u zakone, a primjerice u Austriji, Bugarskoj i Španjolskoj se već nekoliko posljednjih godina uz redovito usklađivanje isplaćuju dodatne „povišice" siromašnijim umirovljenicima.

     U doba kada se forsira privatizacija mirovinskog sustava, možemo biti sretni što smo sačuvali prvi mirovinski stup, kao i javno zdravstvo, no nikako se ne mirimo s činjenicom da više od 730 tisuća umirovljenika živi ispod granice linije siromaštva.„Ako društvo nije u mogućnosti pomoći mnogobrojnim siromasima, neće biti kadro ni spasiti malobrojne bogataše", kazao je jednom prilikom J.F. Kennedy. I doista, gomilanje siromaha nikad nije donijelo dobroga društvu, a kad-tad je dovelo i do političkih promjena. Nezadovoljstvo hrvatskih siromaha je ogromno i samo se nakuplja i nakuplja. Dok jednom ne pukne...

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

 


MEĐUNARODNA SURADNJA

Za jedinstvenu i tolerantnu Europu

     UBologni je 25. veljače održan sin­dikalni skup pod nazivom„Za je­dinstvenu i tolerantnu Europu" u suorganizaciji sindikalnih umirov­ljeničkih udruga CISL Pensionati, SPI CGIL, UIL Pensionati i FNP iz regije Emi- lia-Romagna. Na skupu su sudjelovali i predstavnici FERPA-e (Europske fede­racije za umirovljenike i starije osobe).

     Teme skupa ticale su se svih gene­racija, a ne samo umirovljenika. Važnu notu skupu dao je generalni tajnik

FERPA-e Agostino Siciliano, a pred­stavnica SUH-a, ujedno i članica Komi­teta za žene FERPA-e Bruna Jovanović, osvrnula se na problem izbjeglica i na­vele podatke o stanju u Hrvatskoj, ne samo za izbjeglice, već i za lokalno sta­novništvo, a spomenula je i probleme koje tište umirovljenike i starije osobe.

     Zaključak skupa je da jedinstvo u Europskoj uniji treba doći do jačeg izražaja te da treba omogućiti približ­no iste uvjete života, rada i egzistencije za cjelokupno stanovništvo EU, ali i da treba pomoći i izbjeglicama. Za to najveću odgovornost snose vlade ze­malja članica. Skup je završen uručiva­njem zastava EU svakom predstavniku udruge ili izlagaču, s napomenom da sindikati umirovljenika planiraju 21. ožujka 2019. izvjesiti zastave na svim trgovima, zgradama, prozorima, kako bi se vidjelo da su i umirovljenici dio Europe.

B.J.