UVODNA RIJEČ

Nada je san budnih

Piše: Igor Knežević

     Nada u bolje sutra nešto je što većinu ljudi ne napu­šta tijekom cijelog života. Bez obzira na godine, u ljudskoj je naravi vjerovati kako će postati slavni ili bogati ili uspješni u poslu, imati dostojna primanja, dobiti na lotu, moći priuštiti sebi i djeci ljetovanje i slično. Dakako, kako čovjek stari, mijenjaju mu se želje i nade u nešto, ali u pravilu i onaj najsiromašniji čovjek uvijek ima nadu da će mu biti bolje. Nada je zapravo jedina ispravna, jer čo­vjeka stalno održava pozitivnim, jer bi u suprotnom život u negativnosti i nezadovoljstvu bio poguban za zdravlje i život čovjeka. Nada i pozitivno razmišljanje uspješan su evolucijski alat, iako naravno često nemaju nikakve veze s realnošću.

     Manje uživamo u onome što smo postigli, nego u onome čemu se nadamo, kazao je jednom prilikom veliki francu­ski mislilac Jean Jacques Rousseau. No, ne gledaju ljudi ružičasto samo u budućnost, već često i u prošlost, kada neke negativne događaje minimaliziraju ili ih pokušavaju zaboraviti, a prisjećaju se samo lijepih trenutaka i stvari. Realnost života je da uvijek može biti gore nego što je bilo, ali i bolje. No, da bi bilo bolje, ljudi se uglavnom moraju dobro potruditi i zaslužiti svoju sreću. A za to su potrebne promjene. I zato su se stari probudili. Barem većina njih.

     U slučaju hrvatskih umirovljenika, od kojih njih većina živi ispod linije siromaštva, promjene nikako da se dogode. Ali zato uvijek postoji nada. Tako su malu nadu umirovlje­nicima donijeli nedavno održani lokalni izbori, u kojima su se pojavile neke nove, mlade snage, koje su u nekoliko hrvatskih gradova i općina obećale da će riješiti probleme korupcije, pogodovanja, lošeg standarda starijih osoba, nedostatka kapaciteta u domovima za starije.

     Ali, zato je tu nada. Ne treba biti preoptimističan i očekivati čuda i da će sve što su novoizabrani političari obećali biti napravljeno. Niti da će se to moći ostvariti u nekom brzom roku, ako se uopće ostvari. Kada bi nove mlade političke snage ispunile i trećinu svojih obećanja, to bi svakako bio pomak ka uređenijoj državi i posljedično bi bilo više novca na raspolaganju za najpotrebitije. Većina umirovljenika glasala je za ove promjene na izborima, što je svakako pohvalno, ali i rizično. Jer ako se biraju jedni te isti koji održavaju trenutnu situaciju, kako im onda može biti bolje. No, ne zaboravimo, može im biti i gore nakon ovih izbora. No, upravo zbog nade, umirovljenicima je već sada bolje i tako će biti bar neko vrijeme, pa se rizik zasad isplatio, a možda i potraje, tko zna. Nadajmo se!

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

 

 

NACIONALNO VIJEĆE ZA UMIROVLJENIKE I STARIJE OSOBE

Ante Gavranović dao ostavku na mjesto predsjednika!

 

     U Ministarstvu rada i mirovinskoga sustava 1. ožujka 2019. godine održana je 11. sjednica Nacionalnog vije­ća za umirovljenike i starije osobe, na čijem je dnevnom redu bila analiza djelovanja Vijeća u zadnje dvije godine, o čemu su se većinom pozitivno izrazili predstavnici Matice i Sindikata umirovljenika. Kao posebno kvalitetan pomak spo­menut je otvoreni i redoviti dijalog umirovljenika i predstav­nika Ministarstva rada i mirovinskog sustava, Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku, Ministarstva zdravstva i     Ministarstva financija. Na žalost, dok su sa svim drugim ministarstvima ostvareni korektni suradnički odnosi, to nije slučaj s Ministarstvom financija, koje se nije niti jed­nom očitovalo na višekratne prijedloge i inicijative predstav­nika umirovljenika.

     Matično ministarstvo Nacionalnog vijeća iskazalo je po­dosta truda u novije vrijeme u organiziranju sastanaka s Mi­nistarstvom unutarnjih poslova, Ravnateljstvom policije te Ministarstvom zdravstva glede Nacrta prijedloga o izmjena­ma i dopunama Zakona o sigurnosti prometa na cestama, no ispalo je da se čelnici tih institucija s umirovljenicima igraju ping-ponga, jer je svatko prebacivao lopticu na drugoga.

     Pomoćnik ravnatelja HZMO-a Ivo Bulaja izložio je pri kraju sjednice Nacionalnog vijeća izvještaj o napretku koji je ostva­ren u brzini rješavanja zahtjeva za starosnu mirovinu, s izuzet­kom mirovina koje su stečene dijelom u inozemstvu ili je za njih potrebna procedura utvrđivanja invalidnosti pri Zavodu za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje. Većina ih biva riješena u okviru 59,9 dana, no s pojačanjem zaposlenih u temeljnim poslovima, ažurnost će se povećati.

     Na kraju sjednice predsjednik Nacionalnog vijeća za umi­rovljenike i starije osobe Ante Gavranović podnio je ostavku, dijelom zbog zdravstvenih razloga, ali i nelagode nakon sa­stanka u Ministarstvu zdravstva o Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sigurnosti prometa na cestama, kada su brojne predstavnice medicine rada bile go­tovo uvredljivo diskriminatorne spram starijih osoba. Štogod bilo razlogom,      Gavranoviću treba odati zahvalnost za kvali­tetno i dostojanstveno rukovođenje Nacionalnim vijećem i zdušnu borbu za prava starijih osoba. Za preostali dio man­data, koji je u kvoti Matice umirovljenika Hrvatske, izabrana je Višnja Fortuna.