UVODNA RIJEČ

Nada je san budnih

Piše: Igor Knežević

     Nada u bolje sutra nešto je što većinu ljudi ne napu­šta tijekom cijelog života. Bez obzira na godine, u ljudskoj je naravi vjerovati kako će postati slavni ili bogati ili uspješni u poslu, imati dostojna primanja, dobiti na lotu, moći priuštiti sebi i djeci ljetovanje i slično. Dakako, kako čovjek stari, mijenjaju mu se želje i nade u nešto, ali u pravilu i onaj najsiromašniji čovjek uvijek ima nadu da će mu biti bolje. Nada je zapravo jedina ispravna, jer čo­vjeka stalno održava pozitivnim, jer bi u suprotnom život u negativnosti i nezadovoljstvu bio poguban za zdravlje i život čovjeka. Nada i pozitivno razmišljanje uspješan su evolucijski alat, iako naravno često nemaju nikakve veze s realnošću.

     Manje uživamo u onome što smo postigli, nego u onome čemu se nadamo, kazao je jednom prilikom veliki francu­ski mislilac Jean Jacques Rousseau. No, ne gledaju ljudi ružičasto samo u budućnost, već često i u prošlost, kada neke negativne događaje minimaliziraju ili ih pokušavaju zaboraviti, a prisjećaju se samo lijepih trenutaka i stvari. Realnost života je da uvijek može biti gore nego što je bilo, ali i bolje. No, da bi bilo bolje, ljudi se uglavnom moraju dobro potruditi i zaslužiti svoju sreću. A za to su potrebne promjene. I zato su se stari probudili. Barem većina njih.

     U slučaju hrvatskih umirovljenika, od kojih njih većina živi ispod linije siromaštva, promjene nikako da se dogode. Ali zato uvijek postoji nada. Tako su malu nadu umirovlje­nicima donijeli nedavno održani lokalni izbori, u kojima su se pojavile neke nove, mlade snage, koje su u nekoliko hrvatskih gradova i općina obećale da će riješiti probleme korupcije, pogodovanja, lošeg standarda starijih osoba, nedostatka kapaciteta u domovima za starije.

     Ali, zato je tu nada. Ne treba biti preoptimističan i očekivati čuda i da će sve što su novoizabrani političari obećali biti napravljeno. Niti da će se to moći ostvariti u nekom brzom roku, ako se uopće ostvari. Kada bi nove mlade političke snage ispunile i trećinu svojih obećanja, to bi svakako bio pomak ka uređenijoj državi i posljedično bi bilo više novca na raspolaganju za najpotrebitije. Većina umirovljenika glasala je za ove promjene na izborima, što je svakako pohvalno, ali i rizično. Jer ako se biraju jedni te isti koji održavaju trenutnu situaciju, kako im onda može biti bolje. No, ne zaboravimo, može im biti i gore nakon ovih izbora. No, upravo zbog nade, umirovljenicima je već sada bolje i tako će biti bar neko vrijeme, pa se rizik zasad isplatio, a možda i potraje, tko zna. Nadajmo se!

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

 

  

PODACI O OVRHAMA NA MIROVINE

Nemojte držati mirovinu u PBZ, RBA, Sberbank i Partner bankama!

 

     Iako već sedam godina Sindikat umirovljenika Hrvatske po­sredstvom Upravnog vijeća Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje vodi kampanju da se u bankovnim obavijestima o mirovini uključe podaci o glavnici i nositelju ovrhe, još uvi­jek četiri banke to odbijaju prihvatiti. To su Privredna banka d.d., Raiffeisenbank d.d., Sberbank d.d. i Partner banka d.d.

     HZMO je navedenim bankama u više navrata poslao po­žurnice, od kojih zadnju prije godinu dana, no ovi bankari ignoriraju zahtjeve i umirovljenika i institucija. Tako su umi­rovljenici koji mirovine primaju posredstvom tih banaka pot­puno neinformirani o svojim ovrhama te stoga katkad dolazi i do duplog plaćanja ovršenih iznosa, a da to klijenti ne znaju.

     Za svaku pohvalu su druge velike banke koje su prihvati­le svoju obvezu za informiranje ovršenih umirovljenika o nji­hovim ovrhama. Tako je Zagrebačka banka od svibnja 2017. stavila na raspolaganje Obavijest o ustegama iz mirovinskih primanja te redovito o tome obavještava korisnike. Kako je Splitska banka d.d. od svibnja 2017. u vlasništvu OTP grupe, od prosinca 2018., korisnicima koji su iz Splitske banke pripo­jeni u OTP banku, Obavijest o ustegama iz mirovinskih prima­nja također je stavljena na raspolaganje.

     Zaključak je da vam ne preporučujemo držati mirovinu u PBZ, RBA, Sberbank i Partner bankama, jer ne pokazuju po­trebnu socijalnu osjetljivost spram ovršenih umirovljenika!