UVODNA RIJEČ

Nemam za kilo breskvi

Piše: Igor Knežević

     Telefonski pozivi razočaranih umirovljenika svakodnevica su rada u Sindikatu umirovljenika Hrvatske. Jedan takav poziv zaprimili smo od umirovljenice Jasne J. koja nas je nazvala nedugo nakon posljednjeg usklađivanja mirovina i požalila nam se da prima samo 1.700 kuna. „Možete li ikako ove u Vladi nagovoriti da nam povise mirovine, znate, ja jedva preživljavam", krenula je gospođa staloženo.

     No, nakon par minuta nije više mogla suspregnuti suze te nam je u plaču kazala: „Godinu dana nisam kupila kilogram breskvi, jednostavno si ih ne mogu priuštiti. Kako je moguće da bivši saborski zastupnici imaju povećanje mirovine od 200 kuna, a ja 40 kuna. Možete li se vi u SUH-u izboriti da nama siromaš­nima ipak daju veće povišice, a ovima smanje", upitala nas je. Odgovorili smo joj da je naš cilj povećanje mirovina u visini 100 posto povoljnijeg indeksa rasta plaća ili cijena, ali i da redovito upozoravamo da se trebaju uvesti dodatne „povišice" za one najsiromašnije. Tu je i ozbiljan problem pada udjela prosječne mirovine u prosječnoj plaći, koji je sada na sramotnih 35,99 posto.

     Obećali smo da ćemo zatražiti i da se kao socijalna mjera prilikom usklađivanja za one koji primaju do 2.000 kuna miro­vine, a takvih je 414 tisuća prema ZOMO-u, uvede 120 posto povoljnijeg indeksa, a one do 4.000 kuna, a takvih je 550 tisuća, za 110 posto.

     Time bi se ne samo zaustavio pad udjela mirovina u plaći, već bi on nakon desetljeća konstantnog pada počeo rasti, s ciljem da za desetak godina barem dođe na 40 posto, što je i dalje mizerno, ako se usporedi s drugim zemljama EU ili okruženja, primjerice Slovenijom i Srbijom gdje je udjel oko 50 posto.

Ideja o povećanim osnovicama usklađivanja za one s nižim mirovinama nisu neutemeljene i neizvedive kako to često do­nositelji odluka u Hrvatskoj prezentiraju u javnosti pozivajući se na zakone. Slični modeli„nagrađivanja siromašnijih" već postoje u Italiji, Latviji, Portugalu, Češkoj, te su ugrađeni kao opcija u zakone, a primjerice u Austriji, Bugarskoj i Španjolskoj se već nekoliko posljednjih godina uz redovito usklađivanje isplaćuju dodatne „povišice" siromašnijim umirovljenicima.

     U doba kada se forsira privatizacija mirovinskog sustava, možemo biti sretni što smo sačuvali prvi mirovinski stup, kao i javno zdravstvo, no nikako se ne mirimo s činjenicom da više od 730 tisuća umirovljenika živi ispod granice linije siromaštva.„Ako društvo nije u mogućnosti pomoći mnogobrojnim siromasima, neće biti kadro ni spasiti malobrojne bogataše", kazao je jednom prilikom J.F. Kennedy. I doista, gomilanje siromaha nikad nije donijelo dobroga društvu, a kad-tad je dovelo i do političkih promjena. Nezadovoljstvo hrvatskih siromaha je ogromno i samo se nakuplja i nakuplja. Dok jednom ne pukne...

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

 

  

PODACI O OVRHAMA NA MIROVINE

Nemojte držati mirovinu u PBZ, RBA, Sberbank i Partner bankama!

 

     Iako već sedam godina Sindikat umirovljenika Hrvatske po­sredstvom Upravnog vijeća Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje vodi kampanju da se u bankovnim obavijestima o mirovini uključe podaci o glavnici i nositelju ovrhe, još uvi­jek četiri banke to odbijaju prihvatiti. To su Privredna banka d.d., Raiffeisenbank d.d., Sberbank d.d. i Partner banka d.d.

     HZMO je navedenim bankama u više navrata poslao po­žurnice, od kojih zadnju prije godinu dana, no ovi bankari ignoriraju zahtjeve i umirovljenika i institucija. Tako su umi­rovljenici koji mirovine primaju posredstvom tih banaka pot­puno neinformirani o svojim ovrhama te stoga katkad dolazi i do duplog plaćanja ovršenih iznosa, a da to klijenti ne znaju.

     Za svaku pohvalu su druge velike banke koje su prihvati­le svoju obvezu za informiranje ovršenih umirovljenika o nji­hovim ovrhama. Tako je Zagrebačka banka od svibnja 2017. stavila na raspolaganje Obavijest o ustegama iz mirovinskih primanja te redovito o tome obavještava korisnike. Kako je Splitska banka d.d. od svibnja 2017. u vlasništvu OTP grupe, od prosinca 2018., korisnicima koji su iz Splitske banke pripo­jeni u OTP banku, Obavijest o ustegama iz mirovinskih prima­nja također je stavljena na raspolaganje.

     Zaključak je da vam ne preporučujemo držati mirovinu u PBZ, RBA, Sberbank i Partner bankama, jer ne pokazuju po­trebnu socijalnu osjetljivost spram ovršenih umirovljenika!