UVODNA RIJEČ

Nada je san budnih

Piše: Igor Knežević

     Nada u bolje sutra nešto je što većinu ljudi ne napu­šta tijekom cijelog života. Bez obzira na godine, u ljudskoj je naravi vjerovati kako će postati slavni ili bogati ili uspješni u poslu, imati dostojna primanja, dobiti na lotu, moći priuštiti sebi i djeci ljetovanje i slično. Dakako, kako čovjek stari, mijenjaju mu se želje i nade u nešto, ali u pravilu i onaj najsiromašniji čovjek uvijek ima nadu da će mu biti bolje. Nada je zapravo jedina ispravna, jer čo­vjeka stalno održava pozitivnim, jer bi u suprotnom život u negativnosti i nezadovoljstvu bio poguban za zdravlje i život čovjeka. Nada i pozitivno razmišljanje uspješan su evolucijski alat, iako naravno često nemaju nikakve veze s realnošću.

     Manje uživamo u onome što smo postigli, nego u onome čemu se nadamo, kazao je jednom prilikom veliki francu­ski mislilac Jean Jacques Rousseau. No, ne gledaju ljudi ružičasto samo u budućnost, već često i u prošlost, kada neke negativne događaje minimaliziraju ili ih pokušavaju zaboraviti, a prisjećaju se samo lijepih trenutaka i stvari. Realnost života je da uvijek može biti gore nego što je bilo, ali i bolje. No, da bi bilo bolje, ljudi se uglavnom moraju dobro potruditi i zaslužiti svoju sreću. A za to su potrebne promjene. I zato su se stari probudili. Barem većina njih.

     U slučaju hrvatskih umirovljenika, od kojih njih većina živi ispod linije siromaštva, promjene nikako da se dogode. Ali zato uvijek postoji nada. Tako su malu nadu umirovlje­nicima donijeli nedavno održani lokalni izbori, u kojima su se pojavile neke nove, mlade snage, koje su u nekoliko hrvatskih gradova i općina obećale da će riješiti probleme korupcije, pogodovanja, lošeg standarda starijih osoba, nedostatka kapaciteta u domovima za starije.

     Ali, zato je tu nada. Ne treba biti preoptimističan i očekivati čuda i da će sve što su novoizabrani političari obećali biti napravljeno. Niti da će se to moći ostvariti u nekom brzom roku, ako se uopće ostvari. Kada bi nove mlade političke snage ispunile i trećinu svojih obećanja, to bi svakako bio pomak ka uređenijoj državi i posljedično bi bilo više novca na raspolaganju za najpotrebitije. Većina umirovljenika glasala je za ove promjene na izborima, što je svakako pohvalno, ali i rizično. Jer ako se biraju jedni te isti koji održavaju trenutnu situaciju, kako im onda može biti bolje. No, ne zaboravimo, može im biti i gore nakon ovih izbora. No, upravo zbog nade, umirovljenicima je već sada bolje i tako će biti bar neko vrijeme, pa se rizik zasad isplatio, a možda i potraje, tko zna. Nadajmo se!

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

BACANJE HRANE?

Iskoristite ostatke - nije sramota, već štednja

 

     Svakodnevno smo svjedoci bacanja velikih količina hrane, a prema statističkim podacima svaki građanin Hrvatske godišnje baci oko 70 kilograma hrane, a od toga najviše u dane blagdana. Kako bismo se uključili u kampanju smanjiva­nja rasipanja hrane te tako uštedili novac i zaštitili okoliš dono­simo nekoliko korisnih savjeta za potrošače.

PLANIRANJE KUPNJE

     Pokušajte napraviti plan obroka za cijeli tjedan. Prije odlaska u kupnju provjerite što od potrebnih namirnica imate u hladnja­ku i smočnici, pa tek onda napravite popis potrebnih namirnica.

     Uvijek napravite popis i kupite samo ono što ste zapisali i ni­kad u kupovinu namirnica ne trebate ići kad ste gladni jer ćete sigurno kupiti više nego što vam zaista treba.

POHRANJIVANJE I ODLAGANJE HRANE

     Hranu uvijek pohranjujte u skladu s uputama navedenim na pakiranju hrane. Nastojte da put namirnica od trgovine do va­šeg hladnjaka bude što kraći, posebno tijekom ljetnih mjeseci.

     Kupljenu zamrznutu hranu što prije stavite u zamrzivač te jednom odmrznutu hranu ne zamrzavajte ponovno.

Provjerite temperaturu u hladnjaku. Da bi hrana dugo ostala svježa temperatura u hladnjaku mora biti do pet stupnjeva. Ro­tirajte hranu u hladnjaku - novokupljene namirnice rasporedite u stražnji dio hladnjaka ili polica, a one koje su bile otraga pre­mjestite naprijed. Tako smanjujete mogućnost da u pretincima za hranu nađete zaboravljene pljesnive ili trule proizvode.

PROVJERITE DATUME

     Uvijek na namirnicama provjerite rok trajanja. Ako hranu ne namjeravate pojesti odmah, kupite onu s dužim rokom tra­janja ili ju kupite baš onda kada vam treba. Naučite što znače pojedine oznake roka trajanja na hrani.    Ako je navedeno „upo­trijebiti do", onda to znači da je ta hrana za upotrebu samo do tog datuma (to su obično mliječni proizvodi i meso). Konzumi­ranje hrane poslije tog datuma može biti opasno po zdravlje.

     Ako je na namirnici označeno „najbolje upotrijebiti do" to znači da do tog datuma ta namirnica ima naznačenu kvalitetu. Hrana s takvom oznakom sigurna je za konzumiranje i nakon tog datuma, ali nema više istu kvalitetu (keksi, tjestenina, riža i slično).

ZAMRZAVANJE HRANE

     Ako vam je ostalo kruha, kuhanog ili pečenog obroka, ne­mojte ga baciti, već zamrznite potrebnu količinu i nekoliko sati prije upotrebe odmrznite. Kruh možete osušiti i naribati ili čuvati izrezanog na kockice za knedle.

     Ostatke juha, variva, gulaša i sličnih jela podgrijavajte samo jednom i to dok ne proključaju, jer ćete tako uništiti eventualno prisutne bakterije koje su se mogle razviti tijekom stajanja hrane.

ISKORISTITE OSTATKE HRANE

     Umjesto bacanja hrane, ostatke treba iskoristiti za večeru ili sutrašnji ručak ili ih zamrznuti.

Od omekšalog voća možete napraviti pekmez, kompot, sok ili ga upotrijebiti za neki kolač. Manje svježe povrće može se upotrijebiti za juhu ili neko varivo.

VODITE RAČUNA O SVOM PRORAČUNU

     Bacanje i rasipanje hrane je bacanje vašeg novca. Zbrojite koliko je koštalo sve što ste bacili i vidjet ćete za koliko ste umanjili svoje prihode.

PRETVORITE OSTATKE HRANE U GNOJIVO

     Ako ste u mogućnosti odlagati hranu u komposter, imat ćete nakon nekoliko mjeseci bogat i dragocjen kompost za svoje biljke, bilo vrtne, bilo sobne. Time ćete doprinijeti i za­štiti okoliša.

Ana Knežević

 

 

PRAVA PRI SNIŽENJU

Imate pravo zamijeniti proizvod na akciji

    Kupila sam nekoliko komada odjeće na sezon­skom sniženju. Na jednoj vesti sam primijetila poderotinu te sam se odmah s računom vratila u trgovinu. No, trgovkinja mi je odbila zamijeniti maji­cu zbog toga što sam ju kupila na sniženju. Imam li pravo zamijeniti robu kupljenu na sniženju?

(A.B., Split)

     Bez obzira na to što ste proizvod kupili na sniženju, rasprodaji ili akciji, imate pravo na zamjenu artikla kao da ste ga kupili po redovnoj cijeni. Ako se proizvod prodaje po nižoj cijeni od redovne zbog toga što ima grešku i fizički je odvojen od ostalih proizvoda te ako je trgovac na jasan, vidljiv i čitljiv način upozorio u čemu se sastoji greška na proizvodu, tada ne možete uputiti prigovor vezan uz nedostatak koji je trgovac naznačio na prodajnom mjestu ili na proizvodu.