UVODNA RIJEČ

Nemam za kilo breskvi

Piše: Igor Knežević

     Telefonski pozivi razočaranih umirovljenika svakodnevica su rada u Sindikatu umirovljenika Hrvatske. Jedan takav poziv zaprimili smo od umirovljenice Jasne J. koja nas je nazvala nedugo nakon posljednjeg usklađivanja mirovina i požalila nam se da prima samo 1.700 kuna. „Možete li ikako ove u Vladi nagovoriti da nam povise mirovine, znate, ja jedva preživljavam", krenula je gospođa staloženo.

     No, nakon par minuta nije više mogla suspregnuti suze te nam je u plaču kazala: „Godinu dana nisam kupila kilogram breskvi, jednostavno si ih ne mogu priuštiti. Kako je moguće da bivši saborski zastupnici imaju povećanje mirovine od 200 kuna, a ja 40 kuna. Možete li se vi u SUH-u izboriti da nama siromaš­nima ipak daju veće povišice, a ovima smanje", upitala nas je. Odgovorili smo joj da je naš cilj povećanje mirovina u visini 100 posto povoljnijeg indeksa rasta plaća ili cijena, ali i da redovito upozoravamo da se trebaju uvesti dodatne „povišice" za one najsiromašnije. Tu je i ozbiljan problem pada udjela prosječne mirovine u prosječnoj plaći, koji je sada na sramotnih 35,99 posto.

     Obećali smo da ćemo zatražiti i da se kao socijalna mjera prilikom usklađivanja za one koji primaju do 2.000 kuna miro­vine, a takvih je 414 tisuća prema ZOMO-u, uvede 120 posto povoljnijeg indeksa, a one do 4.000 kuna, a takvih je 550 tisuća, za 110 posto.

     Time bi se ne samo zaustavio pad udjela mirovina u plaći, već bi on nakon desetljeća konstantnog pada počeo rasti, s ciljem da za desetak godina barem dođe na 40 posto, što je i dalje mizerno, ako se usporedi s drugim zemljama EU ili okruženja, primjerice Slovenijom i Srbijom gdje je udjel oko 50 posto.

Ideja o povećanim osnovicama usklađivanja za one s nižim mirovinama nisu neutemeljene i neizvedive kako to često do­nositelji odluka u Hrvatskoj prezentiraju u javnosti pozivajući se na zakone. Slični modeli„nagrađivanja siromašnijih" već postoje u Italiji, Latviji, Portugalu, Češkoj, te su ugrađeni kao opcija u zakone, a primjerice u Austriji, Bugarskoj i Španjolskoj se već nekoliko posljednjih godina uz redovito usklađivanje isplaćuju dodatne „povišice" siromašnijim umirovljenicima.

     U doba kada se forsira privatizacija mirovinskog sustava, možemo biti sretni što smo sačuvali prvi mirovinski stup, kao i javno zdravstvo, no nikako se ne mirimo s činjenicom da više od 730 tisuća umirovljenika živi ispod granice linije siromaštva.„Ako društvo nije u mogućnosti pomoći mnogobrojnim siromasima, neće biti kadro ni spasiti malobrojne bogataše", kazao je jednom prilikom J.F. Kennedy. I doista, gomilanje siromaha nikad nije donijelo dobroga društvu, a kad-tad je dovelo i do političkih promjena. Nezadovoljstvo hrvatskih siromaha je ogromno i samo se nakuplja i nakuplja. Dok jednom ne pukne...

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 


 

IZ STUPA U STUP

Dodaci na mirovinu u roku od 90 dana

     „Cjelovita mirovinska reforma" je gotova, a paket novih mirovinskih zakona donio je nekoliko bitnih pro­mjena. Tako je ispod radara prošla odredba, koja se tiče svih koji su već u mirovini, a rođeni su nakon 1962. te su bili obvezni uplaćivati doprinose u dva mirovinska stupa. Naime, odred­bama novog ZOMO-a, koji je u pri­mjeni od 1. siječnja, oni kojima je to povoljnije moći će se opredijeliti na ponovni izračun mirovine, kao da su bili osigurani samo u prvom stupu.

      „Ocijenjeno je da će u odnosu na postojeća prava primjena predlože­nih odredbi ZID ZOMO-a iziskivati dodatna financijska sredstva u izno­su od 8,4 kuna u 2018. godini, 179 milijuna kuna u 2019. i 238,3 milijuna kuna u 2020. godini", kažu iz HZMO-a.

     Tako će svi koji imaju staž s pove­ćanim trajanjem moći u roku od 90 dana od stupanja na snagu novog ZOMO-a, a to je najkasnije do 31. ožujka 2019., moći podnijeti zahtjev za određivanje mirovine kao da su bili obvezno osigurani isključivo u obve­znom mirovinskom osiguranju gene­racijske solidarnosti, a mirovina će im se obračunavati „tako da se osobni bodovi pomnože s mirovinskim fak­torom i aktualnom vrijednošću miro­vine. U ovako određenu svotu mirovi­ne uračunava se dodatak na mirovi­nu određen na način i pod uvjetima propisanim     Zakonom o dodatku na mirovine ostvarene prema Zakonu o mirovinskom osiguranju".

     Također će oko 600 ljudi kojima je mirovina određena prema članku 91. ZOMO-a te primatelji invalidske mirovine, koji su također uplaćivali doprinose u dva mirovinska stupa, imati pravo na dodatak od četiri do 27 posto (ovisno o tome kad je korisnik otišao u mirovinu), ali ne retroaktivno, već samo na osnovnu mirovinu od 1. siječnja 2019. godine, uz uvjet da je mirovina već u isplati.

Milan Dalmacija