UVODNA RIJEČ

Nemam za kilo breskvi

Piše: Igor Knežević

     Telefonski pozivi razočaranih umirovljenika svakodnevica su rada u Sindikatu umirovljenika Hrvatske. Jedan takav poziv zaprimili smo od umirovljenice Jasne J. koja nas je nazvala nedugo nakon posljednjeg usklađivanja mirovina i požalila nam se da prima samo 1.700 kuna. „Možete li ikako ove u Vladi nagovoriti da nam povise mirovine, znate, ja jedva preživljavam", krenula je gospođa staloženo.

     No, nakon par minuta nije više mogla suspregnuti suze te nam je u plaču kazala: „Godinu dana nisam kupila kilogram breskvi, jednostavno si ih ne mogu priuštiti. Kako je moguće da bivši saborski zastupnici imaju povećanje mirovine od 200 kuna, a ja 40 kuna. Možete li se vi u SUH-u izboriti da nama siromaš­nima ipak daju veće povišice, a ovima smanje", upitala nas je. Odgovorili smo joj da je naš cilj povećanje mirovina u visini 100 posto povoljnijeg indeksa rasta plaća ili cijena, ali i da redovito upozoravamo da se trebaju uvesti dodatne „povišice" za one najsiromašnije. Tu je i ozbiljan problem pada udjela prosječne mirovine u prosječnoj plaći, koji je sada na sramotnih 35,99 posto.

     Obećali smo da ćemo zatražiti i da se kao socijalna mjera prilikom usklađivanja za one koji primaju do 2.000 kuna miro­vine, a takvih je 414 tisuća prema ZOMO-u, uvede 120 posto povoljnijeg indeksa, a one do 4.000 kuna, a takvih je 550 tisuća, za 110 posto.

     Time bi se ne samo zaustavio pad udjela mirovina u plaći, već bi on nakon desetljeća konstantnog pada počeo rasti, s ciljem da za desetak godina barem dođe na 40 posto, što je i dalje mizerno, ako se usporedi s drugim zemljama EU ili okruženja, primjerice Slovenijom i Srbijom gdje je udjel oko 50 posto.

Ideja o povećanim osnovicama usklađivanja za one s nižim mirovinama nisu neutemeljene i neizvedive kako to često do­nositelji odluka u Hrvatskoj prezentiraju u javnosti pozivajući se na zakone. Slični modeli„nagrađivanja siromašnijih" već postoje u Italiji, Latviji, Portugalu, Češkoj, te su ugrađeni kao opcija u zakone, a primjerice u Austriji, Bugarskoj i Španjolskoj se već nekoliko posljednjih godina uz redovito usklađivanje isplaćuju dodatne „povišice" siromašnijim umirovljenicima.

     U doba kada se forsira privatizacija mirovinskog sustava, možemo biti sretni što smo sačuvali prvi mirovinski stup, kao i javno zdravstvo, no nikako se ne mirimo s činjenicom da više od 730 tisuća umirovljenika živi ispod granice linije siromaštva.„Ako društvo nije u mogućnosti pomoći mnogobrojnim siromasima, neće biti kadro ni spasiti malobrojne bogataše", kazao je jednom prilikom J.F. Kennedy. I doista, gomilanje siromaha nikad nije donijelo dobroga društvu, a kad-tad je dovelo i do političkih promjena. Nezadovoljstvo hrvatskih siromaha je ogromno i samo se nakuplja i nakuplja. Dok jednom ne pukne...

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

 

 

Mrežna stranica Najmudriji.hr za Zagrepčane koji vole nove tehnologije

 

     Naši najstariji već su aktivni u digitalnom svijetu, i to mnogo više nego što možemo i zamisliti. Iako ne postoje oz­biljnija istraživanja, pa onda ni podaci o korištenju mrežnih stranica i društvenih mreža među pripadnicima treće dobi u Hrvatskoj, to možemo zaključiti na temelju sličnih istraži­vanja izvan naših granica. Upravo je zbog toga Grad Zagreb odlučio pokrenuti mrežnu stranicu Najmudriji.hr i tako u virtualni svijet uvesti još jedan sadržaj - za naše najstarije.

Najmudriji.hr zamišljen je kao jedinstveno mjesto infor­miranja Zagrepčana starijih od 65 godina i svih onih kojima su važne teme u vezi sa starijim sugrađanima. Stranica je predstavljena na jednoj od prepoznatljivijih zagrebačkih ma­nifestacija - Gerontološkom tulumu, na kojem su sudionici mogli doznati sve detalje o njezinu sadržaju.

     Uza sve napore koje Grad Zagreb ulaže u poboljšanje kva­litete života naših starijih sugrađana, naših najmudrijih, tom se inicijativom nastoji dodatno obogatiti sadržaje u digital­nom svijetu, u koji su naši umirovljenici već zakoračili. Kako bi bili sigurni da ideja ide ukorak sa zapadnim trendovima, uoči Gerontološkog tuluma u četirima zagrebačkim domovi­ma za starije osobe provedena je anketa o njihovim stavovima prema uporabi interneta. Rezultati su pokazali da starija po­pulacija ne zazire od novih tehnologija i rado provodi vrijeme u digitalnom okruženju. Bio je to poticaj da se osmisli stranica Najmudriji.hr.

     Stariji Zagrepčani, što je potvrdilo i spomenuto istraži­vanje, žele više informacija o njima dostupnim aktivnostima i uslugama u gradu Zagrebu, a koje će biti objavljivane na stranici Najmudriji.hr. Osim toga, mrežna stranica donosi i općenite informacije i zanimljivosti vezane uz područja nji­hova interesa, a zahvaljujući ‘kutku’ s inspirativnim pričama umirovljenika, cilj joj je da posluži i kao motivacija drugima. Očekuje se da će ovaj projekt doprinijeti kvalitetnijoj informi- ranosti naših najstarijih, ali i njihovu digitalnom povezivanju sa svojom okolinom.

 

Smanjiti usamljenost kontaktima s obitelji, prijatelji­ma, ali i s ostalim korisnicima digitalnih platformi jedna je od misija ovog projekta.