UVODNA RIJEČ

Nemam za kilo breskvi

Piše: Igor Knežević

     Telefonski pozivi razočaranih umirovljenika svakodnevica su rada u Sindikatu umirovljenika Hrvatske. Jedan takav poziv zaprimili smo od umirovljenice Jasne J. koja nas je nazvala nedugo nakon posljednjeg usklađivanja mirovina i požalila nam se da prima samo 1.700 kuna. „Možete li ikako ove u Vladi nagovoriti da nam povise mirovine, znate, ja jedva preživljavam", krenula je gospođa staloženo.

     No, nakon par minuta nije više mogla suspregnuti suze te nam je u plaču kazala: „Godinu dana nisam kupila kilogram breskvi, jednostavno si ih ne mogu priuštiti. Kako je moguće da bivši saborski zastupnici imaju povećanje mirovine od 200 kuna, a ja 40 kuna. Možete li se vi u SUH-u izboriti da nama siromaš­nima ipak daju veće povišice, a ovima smanje", upitala nas je. Odgovorili smo joj da je naš cilj povećanje mirovina u visini 100 posto povoljnijeg indeksa rasta plaća ili cijena, ali i da redovito upozoravamo da se trebaju uvesti dodatne „povišice" za one najsiromašnije. Tu je i ozbiljan problem pada udjela prosječne mirovine u prosječnoj plaći, koji je sada na sramotnih 35,99 posto.

     Obećali smo da ćemo zatražiti i da se kao socijalna mjera prilikom usklađivanja za one koji primaju do 2.000 kuna miro­vine, a takvih je 414 tisuća prema ZOMO-u, uvede 120 posto povoljnijeg indeksa, a one do 4.000 kuna, a takvih je 550 tisuća, za 110 posto.

     Time bi se ne samo zaustavio pad udjela mirovina u plaći, već bi on nakon desetljeća konstantnog pada počeo rasti, s ciljem da za desetak godina barem dođe na 40 posto, što je i dalje mizerno, ako se usporedi s drugim zemljama EU ili okruženja, primjerice Slovenijom i Srbijom gdje je udjel oko 50 posto.

Ideja o povećanim osnovicama usklađivanja za one s nižim mirovinama nisu neutemeljene i neizvedive kako to često do­nositelji odluka u Hrvatskoj prezentiraju u javnosti pozivajući se na zakone. Slični modeli„nagrađivanja siromašnijih" već postoje u Italiji, Latviji, Portugalu, Češkoj, te su ugrađeni kao opcija u zakone, a primjerice u Austriji, Bugarskoj i Španjolskoj se već nekoliko posljednjih godina uz redovito usklađivanje isplaćuju dodatne „povišice" siromašnijim umirovljenicima.

     U doba kada se forsira privatizacija mirovinskog sustava, možemo biti sretni što smo sačuvali prvi mirovinski stup, kao i javno zdravstvo, no nikako se ne mirimo s činjenicom da više od 730 tisuća umirovljenika živi ispod granice linije siromaštva.„Ako društvo nije u mogućnosti pomoći mnogobrojnim siromasima, neće biti kadro ni spasiti malobrojne bogataše", kazao je jednom prilikom J.F. Kennedy. I doista, gomilanje siromaha nikad nije donijelo dobroga društvu, a kad-tad je dovelo i do političkih promjena. Nezadovoljstvo hrvatskih siromaha je ogromno i samo se nakuplja i nakuplja. Dok jednom ne pukne...

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

 

KAKO NAS VESLAJU PRIVATNI OSIGURAVATELJI

Ne budite naivni, dopunsko osiguranje samo u HZZO-u!

 

Piše: Jasna A. Petrović

     Mirko iz Zagreba prošle je godine popustio pod višestrukim pozivi­ma iz jednog privatnog osigura­nja i s HZZO osiguranja prešao k njima, jer su mu ponudili policu s B listom lijekova. Mislio je kako se to isplati, jer je kroničar.

     „Pet kuna manje mjesečno plus B lista lijekova, prava prilika, zar ne? No, već za koji mjesec slijedilo je otrežnjenje. U lje­karni su mi pri podizanju lijeka s B liste rekli da moram platiti, jer sam potrošio limit! Kakav limit, imam dopunsko. No, pokazalo se da nisam čitao 'sitna slova' u kojima piše sve ono što mi nisu rekli, što su podlo prešutjeli. Limit je bio dva paki­ranja lijeka s B liste tijekom jedne godi­ne", priča Mirko.

Nerijetka je to priča kad osiguranici kod HZZO-a prihvate bez promišljanja ponudu nekog od osam postojećih pri­vatnih osiguravatelja na hrvatskom trži­štu. Svi u početku vjeruju da su „dobro prošli" a onda shvate da postoji i druga strana priče, odnosno ograničenja na koja nisu računali.

Zove nas Jadranka iz Siska. "Ne mo­žemo pratiti vaše troškove", rekla joj je službenica njezinog osi­guravatelja, jer je zadnje vrijeme češće na pretra- gama, pa je prešla limit od 3.300 kuna i zbog toga joj otkazuju ugovor o dopunskom zdravstve­nom osiguranju.

     "Ovako se loše i jadno nisam osjećala ni kad su mi spašavali život. Nesi­gurno i povrijeđeno. Zar dopunsko osiguranje treba samo zdravim ljudi­ma?", pita se Jadranka.

     Zvonimir iz Splita prije više od dvije godine sklopio je s osiguravajućom ku­ćom Uniqa ugovor o dopunskom zdrav­stvenog osiguranju koje je uredno pla­ćao 65 kuna mjesečno, no Uniqa mu je otkazala ugovor.

      „Kad sam potpisao ugovor, bio sam u potpunosti zdrav i nisam znao da se ne smijem mi razboljeti, jer da sam to znao, sigurno s njima ne bih potpisivao ugo­vor", rekao je Zvonimir i objasnio kako je obolio od Chronove bolesti zbog koje je veliki dio prošle godine proveo u bolnič­kom krevetu.

     I onda ga je nazvala službenica osigu­ranja i obavijestila kako mu neće produ­ljiti ugovor o dopunskom zdravstvenom osiguranju zbog prekoračenja limita. Samo su mu hladno poručili kako im je neisplativ kao stranka. O postojanju ikakvog limita nije bio obaviješten prigo­dom potpisivanja ugovora, a niti su mu kasnije pismeno obrazloženo otkaziva­nje.

     „Čim su me obavijestili, otišao sam u HZZO i oni su mi odmah dali dopunsko osiguranje, jer kod njih nema nikakvih ograničenja", zaključio je, a osiguravatelj nam odgovara da je točno da su izvršili procjenu rizika i raskinuli ugovor.

Slično je doživjela i Petra. "Onkološki sam pacijent i zato su mi otkazali uslugu. Nisu pristali ni na moj prijedlog da mi povećaju cijenu police, ali sad se pitam zašto mi onda nisu vratili barem dio mo­jih uplata, s obzirom na to da godinama nisam trošila ništa", kazala je Petra.

     No, neki imaju i bolja iskustva, pa tako Katarina Miklečić Donadini iz Splita kazuje kako su je nakon dugogodišnjeg dopunskog kod Croatia osiguranja drsko odbili dalje osigurati zbog preboljenog karcinoma.

„Prešla sam u Uniqu, predočila nalaze i ugovorila s njima. Plaćam nešto veću premiju, jer ipak sam rizični osiguranik, ali nam je odnos korektan i ja sam zado­voljna", zaključuje.

     Dragi čitatelji, nemamo namjeru re­klamirati samo državni HZZO, niti smo za to plaćeni. Ipak, poslušajte one koji su svjedočili na Facebook stranici Sindikata umirovljenika Hrvatske, gdje je „prijatelj" Dragoslav Tomić dobro obrazložio:

     „Privukli su vas niskim cijenama, kako ste naivni! Ako HZZO i poveća cijenu do­punskog, najbolji je osiguratelj na ovom prostoru."

Završna poruka umirovljenicima je jasna, nemojte nasjedati na telefonsku prodaju ni mobitela, „jeftine struje", ali niti privatnih osiguravatelja dopunskog zdravstvenog osiguranja. Budite oprezni!

 

Stariji su nepoželjni

      Za razliku od HZZO-a, većina ostalih osiguravatelja osigurava samo do maksimalno 65. godine s tim da su police nakon 60. u pravilu dvostru­ko skuplje od onih državnog osiguravatelja. Sve to govori da je prije odluke o polici dopunskog nužno vrlo pažljivo ispitati sve moguće uvjete kako ne bi bilo iznenađenja onda kad ga najmanje trebamo.

    Svih sedam privatnih osiguravatelja ima ukupno oko 230.000 osigurani­ka, naspram HZZO-a koji je lani imao 1.734.845 polica koje plaćaju građani, odnosno ukupno 2.551.905 milijuna s policama koje plaća proračun.

     Najveći su problem iznenađenja i netransparentnost kod privatnih osi­guravatelja, dok je HZZO-ovo dopunsko najtransparentnije. No, u koruptiv- noj Hrvatskoj puno toga nije jasno, pa ni to da dopunsko osiguranje svih MORH-ovih zaposlenika dobiva privatni osiguravatelj, a ne državni, što bi bilo logično.

     Cijena police kod „privatnika" ovisi o dobi. Tako smo se predstavili kao otac i sin koji bi se osigurali, sin ima 28 godina, a tata 71 godinu te krenuli vrtjeti telefonske brojeve potencijalnih osiguravatelja.

     Mnogi su odmah odbili bilo kakvo osiguranje za osobu stariju od 60, od­nosno 65 godina ili je pak iznos osigurnine bio drastično veći. Eto rezultata mjesečnih iznosa, ovisno o paketu:

     HZZO: 70 kn za sve dobi Croatia osiguranje: 80 kn - 150 kn Uniqa: 65 kn - 190 kn Wiener: 45-65 kn - 130-230 kn Allianz: 45-65 kn - 170-250 kn

Generali: 63-90 kn - za starije od 60 godina samo individualni obračuni Merkur: 85-95 kn - za starije od 60 godina nema osiguranja Triglav: 30-70 kn - za starije od 65 godina nema osiguranja