UVODNA RIJEČ

Nada je san budnih

Piše: Igor Knežević

     Nada u bolje sutra nešto je što većinu ljudi ne napu­šta tijekom cijelog života. Bez obzira na godine, u ljudskoj je naravi vjerovati kako će postati slavni ili bogati ili uspješni u poslu, imati dostojna primanja, dobiti na lotu, moći priuštiti sebi i djeci ljetovanje i slično. Dakako, kako čovjek stari, mijenjaju mu se želje i nade u nešto, ali u pravilu i onaj najsiromašniji čovjek uvijek ima nadu da će mu biti bolje. Nada je zapravo jedina ispravna, jer čo­vjeka stalno održava pozitivnim, jer bi u suprotnom život u negativnosti i nezadovoljstvu bio poguban za zdravlje i život čovjeka. Nada i pozitivno razmišljanje uspješan su evolucijski alat, iako naravno često nemaju nikakve veze s realnošću.

     Manje uživamo u onome što smo postigli, nego u onome čemu se nadamo, kazao je jednom prilikom veliki francu­ski mislilac Jean Jacques Rousseau. No, ne gledaju ljudi ružičasto samo u budućnost, već često i u prošlost, kada neke negativne događaje minimaliziraju ili ih pokušavaju zaboraviti, a prisjećaju se samo lijepih trenutaka i stvari. Realnost života je da uvijek može biti gore nego što je bilo, ali i bolje. No, da bi bilo bolje, ljudi se uglavnom moraju dobro potruditi i zaslužiti svoju sreću. A za to su potrebne promjene. I zato su se stari probudili. Barem većina njih.

     U slučaju hrvatskih umirovljenika, od kojih njih većina živi ispod linije siromaštva, promjene nikako da se dogode. Ali zato uvijek postoji nada. Tako su malu nadu umirovlje­nicima donijeli nedavno održani lokalni izbori, u kojima su se pojavile neke nove, mlade snage, koje su u nekoliko hrvatskih gradova i općina obećale da će riješiti probleme korupcije, pogodovanja, lošeg standarda starijih osoba, nedostatka kapaciteta u domovima za starije.

     Ali, zato je tu nada. Ne treba biti preoptimističan i očekivati čuda i da će sve što su novoizabrani političari obećali biti napravljeno. Niti da će se to moći ostvariti u nekom brzom roku, ako se uopće ostvari. Kada bi nove mlade političke snage ispunile i trećinu svojih obećanja, to bi svakako bio pomak ka uređenijoj državi i posljedično bi bilo više novca na raspolaganju za najpotrebitije. Većina umirovljenika glasala je za ove promjene na izborima, što je svakako pohvalno, ali i rizično. Jer ako se biraju jedni te isti koji održavaju trenutnu situaciju, kako im onda može biti bolje. No, ne zaboravimo, može im biti i gore nakon ovih izbora. No, upravo zbog nade, umirovljenicima je već sada bolje i tako će biti bar neko vrijeme, pa se rizik zasad isplatio, a možda i potraje, tko zna. Nadajmo se!

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 


SUSRET SPI-ja i SUH-a U SPLITU

More bez granica

      Nakon više godina dogovaranja, konačno je učinjen prvi novi iskorak u suradnji bez granica Sindikata umirovljenika Hrvatske i Talijanskog sindikata umirovljenika SPI CGIL. Na skupu u Splitu, održa­nom 28. lipnja 2018. godine, pod simboličnim naslovom „Suradnja i bratimljenje - More bez granica", okupili su se predstavnici rimske i zagrebačke središnjice dvaju susjed­nih sindikata umirovljenika, na čelu koji su bili Livio Melgari iz Međuna­rodnog odjela SPI-ja te predsjednica SUH-a Jasna A. Petrović.

     S jedne strane tu su nazočili predstavnici regije Marche, kao i gradova Ancona, Pesaro i Fermo, a s hrvatske strane predsjednici Povje­reništva Splitsko-Dalmatinske žu­panije te podružnica SUH-a Splita, Trogira, Zadra, Vrgorca i Žrnovnice. Svojevrsni svjedoci i mentori su bili sa sjevera Jadrana, generalni taj­nik SPI-ja Friuli-Venezia-Giulia Enzo Medeot, tajnik SPI Veneto Danilo Toccane te potpredsjednik za regiju Zapad SUH-a i predsjednik Županij­skog povjereništva Istarske županije Vladimir Buršić.

Počelo je od Istre

     Suradnja talijanskih i hrvatskih podružnica u ove dvije sjeverne ja­dranske regije i Istre, započeta je odmah po osnutku prve podružni­ce SUH-a u studenome 1993. u Puli, dok je prvo formalno bratimljenje podružnica provedeno 21. lipnja 1998. godine između podružnice Roč i lege Aurisina. Danas je svih 12 istarskih podružnica i jedan ogra­nak SUH-a zbratimljeno i ostvaruju izuzetnu suradnju, četiri istarske po­družnice i jedan ogranak s legama iz talijanske Regije Veneto, a sedam s legama iz Regije Friuli-Venezia-Gi- ulia. Iskustvo takve transgranične suradnje na skupu je prezentirao Vladimir Buršić, spomenuvši i brojne teme skupova te druge aktivnosti koje zajednički ostvaruju.

     Domaćica skupa, potpredsjedni­ca regije Jug i podružnice Split Asja Tomin je široka srca pozdravila svih četrdesetak sudionika ovog među­narodnog skupa održanog u resto­ranu Bolero u Splitu, a Livio Melgari je objasnio smisao suradnje i brati­mljenja, naglasivši kako svi zajedno stvaramo Europu dijaloga, Europu mira i djelotvorne brane strahu i ignorantnosti.

 

     Enzo Medeot je pozdravio raz­mjenu iskustava i međusobnu pot­poru, jer umirovljenici obje zemlje imaju slične probleme i bore se za očuvanje mirovinskih i zdravstvenih sustava. „Zajedno smo od FERPA/ Europske federacije za umirovljeni­ke i starije osobe tražili da zagovara uvođenje minimalnog dohotka za građane, jer moramo raditi u korist najslabijih", naglasio je. Danilo Toc­cane se složio kako probleme treba „europeizirati", jer će se tako naći kvalitetnija rješenja, iako je i sama Europa u problemima.

Kako živjeti dostojanstveno

     Član predsjedništva splitske podružnice Fridrih Morretti poseb­no je zahvalio talijanskim kolega­ma na konkretnoj pomoći u nevolji za vrijeme rata, no uvjeren je da i u miru ima puno zajedničkih tema. Generalni tajnik regije Marche Elio Cerri je predstavio svoju regiju s druge strane Jadrana, te upozorio kako u cijeloj Europi opadaju prava starijih. „Da, danas stariji žive dulje, no kako stvoriti uvjete da žive do­stojanstvenije?", upitao je. Potom su govorili i generalni tajnik SPI-ja Ancone  Domenico Sarti, tajnica SPI- ja Pesaro Urbino Carmen Ghidotti, te generalni tajnik SPI Fermo Paolo Filiaci, a s hrvatske strane netom izabrana predsjednica  Županijskog povjereništva SUH-a Splitsko-dal- matinske županije Merica Ličina, predsjednik podružnice SUH-a Trogir Ivan Bakica te predsjednik podružnice Zadar  Nikola Škarica, a skup su pozdravile i predsjednica podružnice Vrgorac Senka Erceg te predsjednica podružnice Žrnovnica Matilda Frankić.

     Skupom je predsjedala pred­sjednica SUH-a Jasna A. Petrović, zaključivši nizom činjenica kojima je opisala položaj umirovljenika u Hr­vatskoj, a to je da je 52,5 posto mi­rovina ispod linije siromaštva, svaka treća osoba starija od 65 godina je siromašna, a prosječna mirovina je niska i ponižavajuća. Zajedničko druženje je završeno potpisivanjem povelja o bratimljenju između pred­sjednika sindikata umirovljenika regije Marche i Splitsko-dalmatin- ske županije, te Splita sa Anconom, Trogira s Fermom i Zadra s Pesarom. Jadran je preskočen zajedništvom.