UVODNA RIJEČ

Nemam za kilo breskvi

Piše: Igor Knežević

     Telefonski pozivi razočaranih umirovljenika svakodnevica su rada u Sindikatu umirovljenika Hrvatske. Jedan takav poziv zaprimili smo od umirovljenice Jasne J. koja nas je nazvala nedugo nakon posljednjeg usklađivanja mirovina i požalila nam se da prima samo 1.700 kuna. „Možete li ikako ove u Vladi nagovoriti da nam povise mirovine, znate, ja jedva preživljavam", krenula je gospođa staloženo.

     No, nakon par minuta nije više mogla suspregnuti suze te nam je u plaču kazala: „Godinu dana nisam kupila kilogram breskvi, jednostavno si ih ne mogu priuštiti. Kako je moguće da bivši saborski zastupnici imaju povećanje mirovine od 200 kuna, a ja 40 kuna. Možete li se vi u SUH-u izboriti da nama siromaš­nima ipak daju veće povišice, a ovima smanje", upitala nas je. Odgovorili smo joj da je naš cilj povećanje mirovina u visini 100 posto povoljnijeg indeksa rasta plaća ili cijena, ali i da redovito upozoravamo da se trebaju uvesti dodatne „povišice" za one najsiromašnije. Tu je i ozbiljan problem pada udjela prosječne mirovine u prosječnoj plaći, koji je sada na sramotnih 35,99 posto.

     Obećali smo da ćemo zatražiti i da se kao socijalna mjera prilikom usklađivanja za one koji primaju do 2.000 kuna miro­vine, a takvih je 414 tisuća prema ZOMO-u, uvede 120 posto povoljnijeg indeksa, a one do 4.000 kuna, a takvih je 550 tisuća, za 110 posto.

     Time bi se ne samo zaustavio pad udjela mirovina u plaći, već bi on nakon desetljeća konstantnog pada počeo rasti, s ciljem da za desetak godina barem dođe na 40 posto, što je i dalje mizerno, ako se usporedi s drugim zemljama EU ili okruženja, primjerice Slovenijom i Srbijom gdje je udjel oko 50 posto.

Ideja o povećanim osnovicama usklađivanja za one s nižim mirovinama nisu neutemeljene i neizvedive kako to često do­nositelji odluka u Hrvatskoj prezentiraju u javnosti pozivajući se na zakone. Slični modeli„nagrađivanja siromašnijih" već postoje u Italiji, Latviji, Portugalu, Češkoj, te su ugrađeni kao opcija u zakone, a primjerice u Austriji, Bugarskoj i Španjolskoj se već nekoliko posljednjih godina uz redovito usklađivanje isplaćuju dodatne „povišice" siromašnijim umirovljenicima.

     U doba kada se forsira privatizacija mirovinskog sustava, možemo biti sretni što smo sačuvali prvi mirovinski stup, kao i javno zdravstvo, no nikako se ne mirimo s činjenicom da više od 730 tisuća umirovljenika živi ispod granice linije siromaštva.„Ako društvo nije u mogućnosti pomoći mnogobrojnim siromasima, neće biti kadro ni spasiti malobrojne bogataše", kazao je jednom prilikom J.F. Kennedy. I doista, gomilanje siromaha nikad nije donijelo dobroga društvu, a kad-tad je dovelo i do političkih promjena. Nezadovoljstvo hrvatskih siromaha je ogromno i samo se nakuplja i nakuplja. Dok jednom ne pukne...

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

ZAKON O OBVEZNOM ZDRAVSTVENOM OSIGURANJU

Kako obraniti javno zdravstvo

 

     Sindikat umirovljenika Hrvatske (SUH) ima predstav­nicu (Biserka Budigam) u Radnoj skupini za izmje­nu Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju (ZOZO). Istina, na prvom je sastanku Skupine dogovo­reno da se dostave prijedlozi o izmjenama ZOZO-a pri­je nego što se pristupi izradi prijedloga izmjena, ali na općenito pitanje stigli su i općeniti komentari. Naime, Ministarstvo zdravstva, kao inicijator izmjena ZOZO-a nije odmah dalo nikakav uvodni okvir, niti je obrazložilo motive izmjena ZOZO-a.

     SUH je podržao stavove i prijedloge Saveza samostal­nih sindikata Hrvatske, čiji je udruženi član. To je zahtjev za utvrđivanje smjera izmjena ZOZO-a podizanju kvali­tete i osiguravanju dostupnosti zdravstvenih usluga u javnom sustavu, tako da izmjene ZOZO-a treba usmjeriti k većoj fizičkoj i cjenovnoj dostupnosti javnozdravstve- nih usluga korisnicima, posebice u području primarne zdravstvene zaštite te podizanju kvalitete usluga. Pritom je važno voditi se činjenicom da je starijima, slabije obra­zovanima, siromašnima, osobama u ruralnim područji­ma i slično, pristup uslugama lošiji od onih u urbanim sredinama, obrazovanijim, bogatijima, mlađima. Stoga je zatraženo jasno razdvajanje javnog i privatnog zdrav­stva odnosno zaustavljanje prelijevanja javnih sredstava u privatne džepove. Među inim je predloženo stimulira­nje poslodavaca na zapošljavanje ili zadržavanje starijih radnika, jer kod nas postoji vidljiva dobna diskriminacija spram starijih zaposlenika. SSSH i SUH zahtijevaju osiguravanje transparentnog modela uplate sredstava iz Državnog proračuna u riznicu HZZO-a, osobito u odnosu na korisnike koje je država izu­zela iz obveze uplate doprinosa, odnosno za koje bi drža­va trebala uplaćivati sredstva u HZZO iz Državnog pro­računa, a što ne čini. Pamtimo kako je od ove vlade čak bilo glasnih prijedloga da se zdravstvena riznica ponov­no utopi u ukupnom proračunu, što bi zasigurno štetilo kvaliteti zdravstvenih usluga. Do toga, srećom, nije došlo.

     Ministarstvo je nakon toga dostavilo konkretan pri­jedlog izmjena i dopuna ZOZO-a te se analizirao članak po članak, raspravljalo o konkretnim izmjenama i za slje­deći sastanak se očekuje pročišćeni tekst, pa će se još uvijek moći revidirati i djelomično utjecati na konačno rješenje. Državni tajnik vodi sastanke, a potrebna pojaš­njenja prijedloga daju stručne suradnice. Do sada nije postignut konačni dogovor o niti jednom članku.

     Za SUH ostaje najvažnije traženje da se ZOZO hori­zontalno uskladi s drugim već usvojenim, novim ili izmi­jenjenim zakonima. Upravo sada, kad se vrše izmjene i dopune svih zakonskih akata koji reguliraju svekoliku za­štitu zdravlja, potrebno je naglasiti potrebu zaštite prava starijih osoba na brzu i svima dostupnu javnu primarnu zdravstvenu zaštitu, koja treba bezuvjetno ostati javna. Što se tiče ambulanata u domovima zdravlja, nikako se ne smiju privatizirati u potpunosti, a osobito ne odobriti preprodaju ili nasljeđivanje. Svim liječnicima u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, koncesionarima i zaposlenicima do­mova zdravlja treba dati iste radne uvjete i jednake ma­terijalne mogućnosti za rad i istu zaradu (plaću). Ostaje pitanje koliko će toga biti očuvano, jer određeni zdrav­stveni lobiji pokušavaju staviti sebe ispred pacijenata.