UVODNA RIJEČ

Nemam za kilo breskvi

Piše: Igor Knežević

     Telefonski pozivi razočaranih umirovljenika svakodnevica su rada u Sindikatu umirovljenika Hrvatske. Jedan takav poziv zaprimili smo od umirovljenice Jasne J. koja nas je nazvala nedugo nakon posljednjeg usklađivanja mirovina i požalila nam se da prima samo 1.700 kuna. „Možete li ikako ove u Vladi nagovoriti da nam povise mirovine, znate, ja jedva preživljavam", krenula je gospođa staloženo.

     No, nakon par minuta nije više mogla suspregnuti suze te nam je u plaču kazala: „Godinu dana nisam kupila kilogram breskvi, jednostavno si ih ne mogu priuštiti. Kako je moguće da bivši saborski zastupnici imaju povećanje mirovine od 200 kuna, a ja 40 kuna. Možete li se vi u SUH-u izboriti da nama siromaš­nima ipak daju veće povišice, a ovima smanje", upitala nas je. Odgovorili smo joj da je naš cilj povećanje mirovina u visini 100 posto povoljnijeg indeksa rasta plaća ili cijena, ali i da redovito upozoravamo da se trebaju uvesti dodatne „povišice" za one najsiromašnije. Tu je i ozbiljan problem pada udjela prosječne mirovine u prosječnoj plaći, koji je sada na sramotnih 35,99 posto.

     Obećali smo da ćemo zatražiti i da se kao socijalna mjera prilikom usklađivanja za one koji primaju do 2.000 kuna miro­vine, a takvih je 414 tisuća prema ZOMO-u, uvede 120 posto povoljnijeg indeksa, a one do 4.000 kuna, a takvih je 550 tisuća, za 110 posto.

     Time bi se ne samo zaustavio pad udjela mirovina u plaći, već bi on nakon desetljeća konstantnog pada počeo rasti, s ciljem da za desetak godina barem dođe na 40 posto, što je i dalje mizerno, ako se usporedi s drugim zemljama EU ili okruženja, primjerice Slovenijom i Srbijom gdje je udjel oko 50 posto.

Ideja o povećanim osnovicama usklađivanja za one s nižim mirovinama nisu neutemeljene i neizvedive kako to često do­nositelji odluka u Hrvatskoj prezentiraju u javnosti pozivajući se na zakone. Slični modeli„nagrađivanja siromašnijih" već postoje u Italiji, Latviji, Portugalu, Češkoj, te su ugrađeni kao opcija u zakone, a primjerice u Austriji, Bugarskoj i Španjolskoj se već nekoliko posljednjih godina uz redovito usklađivanje isplaćuju dodatne „povišice" siromašnijim umirovljenicima.

     U doba kada se forsira privatizacija mirovinskog sustava, možemo biti sretni što smo sačuvali prvi mirovinski stup, kao i javno zdravstvo, no nikako se ne mirimo s činjenicom da više od 730 tisuća umirovljenika živi ispod granice linije siromaštva.„Ako društvo nije u mogućnosti pomoći mnogobrojnim siromasima, neće biti kadro ni spasiti malobrojne bogataše", kazao je jednom prilikom J.F. Kennedy. I doista, gomilanje siromaha nikad nije donijelo dobroga društvu, a kad-tad je dovelo i do političkih promjena. Nezadovoljstvo hrvatskih siromaha je ogromno i samo se nakuplja i nakuplja. Dok jednom ne pukne...

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

 

INICIJATIVA ZA PROMJENE ZAKONA

Uvedite registar ugovora o uzdržavanju!

Sindikat umirovljenika Hrvatske ministru pravosuđa Draženu Bošnjakoviću uputio Inicijativu za izmjene i dopune Zakona o obveznim odnosima

 

     Ugovori o dosmrtnom i doživotnom uzdržavanju česta su tema naših članaka i pravnih savjeta. Od 2.500 ljudi koji se godišnje jave u Pravno savjeto­valište SUH-a, više od 10 posto otpada na razne oblike nepridržavanja takvih ugovora ili prijevara na njihovoj osnovi. Uglavnom se radi o slučajevima zanemarivanja, prijenosa imovine i drugih radnji koje smanjuju dostojan­stvo starijih osoba, a kojih u trenutku potpisivanja ugovo­ra one nisu bile svjesne. No, čak i da je s time sve u redu, postoje neke opasne „začkoljice" koje starijim osobama često promaknu.

     Glavna razlika između ugovora o doživotnom i o do­smrtnom uzdržavanju jest ta što kod ugovora o dosmrt­nom uzdržavanju uzdržavatelj ima pravo uknjižbe na imovinu primatelja uzdržavanja odmah po potpisu ugo­vora. Tako, često osobe i ne znaju da više ne žive u svojoj kući i stanu, ako nisu smještene u domove umirovljenika.

     Veliki problem je i praksa ovjeravanja ili solemnizacije takvih ugovora kod javnih bilježnika ili odvjetnika. Oni se rukovode profitom i često, gotovo uvijek, ne naglašavaju negativne učinke, niti upozoravaju na moguće posljedice sklapanja takvih ugovora. Čak štoviše, neki i nagovaraju starije osobe na potpis takvih ugovora, što one prihva­ćaju, naivno uvjerene kako će se zadovoljiti sve njihove potrebe.

     Stoga je Sindikat umirovljenika Hrvatske ministru pra­vosuđa Draženu Bošnjakoviću 10. travnja 2018. uputio Inicijativu za izmjene i dopune Zakona o obveznim odno­sima, koja se odnosi upravo na dio s ugovorima o doživot­nom i dosmrtnom uzdržavanju. Kako bi se dodatno zašti­tili primatelji uzdržavanja, SUH predlaže da javni bilježnici i odvjetnici upoznaju klijente s posljedicama potpisiva­nja ugovora o uzdržavanju, te da provjere sposobnost i ovlaštenje stranaka za sklapanje ugovora.      Nadalje, prema prijedlogu SUH-a, ugovor o doživotnom uzdržavanju je ništavan ako se potpiše bez anamneze nadležnog Centra za socijalnu skrb u kojem će socijalni radnik potvrditi jesu li zaštićene sve potrebe i želje uzdržavane osobe.

     Predlaže se i osnivanje Registra ugovora o doživotnom uzdržavanju pri Centrima za socijalnu skrb, a koji će sadr­žavati podatke o strankama, datumu sklapanja te imovini koja je predmet ugovora. Sve to u svrhu nadzora pridrža­vanja, ne samo zakonskih, već i ugovornih odredbi. Pruža- telji socijalnih usluga, udomitelji, te njihovi zaposlenici ili članovi njihovih obitelji već su onemogućeni u sklapanju takvih ugovora, a jedan uzdržavatelj može sklopiti najviše dva ugovora. Također, moraju imati potvrdu o nekažnja­vanju za kaznena djela protiv života i tijela te protiv držav­ne i privatne imovine.

     Sudovi bi također trebali imati veću ulogu u rješava­nju sporova vezanih za raskid ugovora o uzdržavanju, jer najčešće starije osobe, primatelji uzdržavanja, ne dožive presudu. Stoga SUH predlaže da se prvo ročište u takvim sporovima sazove u roku od 15 dana od primitka tužbe, te da se presuda donese u roku od šest mjeseci. Time bi sta­rije osobe bile mnogo zaštićenije u pravnim postupcima.

     Što se tiče ugovora o dosmrtnom uzdržavanju, SUH predlaže ukidanje svih odredbi vezanih za tu vrstu ugo­vora iz Zakona o obveznim odnosima, ali i iz Obiteljskog zakona ili Zakona o socijalnoj skrbi, u dijelovima gdje se on navodi.

Milan Dalmacija

 

UMJESTO DOMA - U GARAŽU

B. iz Zagreba zajedno sa svojim suprugom 2011. potpisala je ugovor o dosmrtnom uzdržavanju s vlasni­cima obiteljskog doma za starije čiji je letak vidjela u ambulanti doma zdravlja. Suprug je 2014. preminuo, a udomiteljska obitelj B. izgubila licencu za dom, pa su je smjestili u garažu bez grijanja, prikladnog sanitarnog čvora i tople vode. Dobiva minimalne količine hrane i mnoštvo uvreda, što je i prijavila policiji. Obitelj je pre­ma ugovoru trebala gospođu smjestiti u Dom za starije i nemoćne, te joj plaćati cijenu smještaja. No, odlučili su se za jeftiniju i mnogo nehumaniju varijantu. Centar za socijalnu skrb je samo sačinio zapisnik i L.B. uputio na sud. SUH-ovo Pravno savjetovalište je pokrenulo svo­jevrsni postupak medijacije te su se dopisom obratili uzdržavateljima da što prije štićenicu smjeste u željeni Dom za starije osobe Maksimir.

SIN IZMANIPULIRAO OCA

M.T. iz Dubrovnika je sa sinom D.T. potpisao ugovor o dosmrtnom uzdržavanju 2017. Sin se tim ugovorom obvezao ocu plaćati najamninu stana od 25 metara kvadratnih u iznosu do 2.500 kuna, a ovaj mu je zauz­vrat dao pravo uknjižbe na trostruko veći stan u svome vlasništvu. Kada M.T. postane nesposoban brinuti se o sebi, sin se ugovorom obvezao plaćati troškove Doma za starije u istom iznosu. No, D.T., prema navodima nje­gova oca, nije uplatio ni kune za podstanarinu, te ga je kao novi vlasnik čak odjavio s njegove adrese. M.T. se obratio CZSS Dubrovnik, policiji, Ministarstvu za de­mografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku te Uredu premijera i Predsjednice Republike, no izvjesno je kako će sve završiti na sudu.

 

 

ZOVITE PRAVNO SAVJETOVALIŠTE

Tel. 01/4615-797

E-mail: This email address is being protected from spambots. You need JavaScript enabled to view it.

Pošta ili osobni dolazak: Sindikat umirovljenika Hrvatske, Trg kralja Petra Krešimira IV. 2, 10 000 Zagreb