UVODNA RIJEČ

Nemam za kilo breskvi

Piše: Igor Knežević

     Telefonski pozivi razočaranih umirovljenika svakodnevica su rada u Sindikatu umirovljenika Hrvatske. Jedan takav poziv zaprimili smo od umirovljenice Jasne J. koja nas je nazvala nedugo nakon posljednjeg usklađivanja mirovina i požalila nam se da prima samo 1.700 kuna. „Možete li ikako ove u Vladi nagovoriti da nam povise mirovine, znate, ja jedva preživljavam", krenula je gospođa staloženo.

     No, nakon par minuta nije više mogla suspregnuti suze te nam je u plaču kazala: „Godinu dana nisam kupila kilogram breskvi, jednostavno si ih ne mogu priuštiti. Kako je moguće da bivši saborski zastupnici imaju povećanje mirovine od 200 kuna, a ja 40 kuna. Možete li se vi u SUH-u izboriti da nama siromaš­nima ipak daju veće povišice, a ovima smanje", upitala nas je. Odgovorili smo joj da je naš cilj povećanje mirovina u visini 100 posto povoljnijeg indeksa rasta plaća ili cijena, ali i da redovito upozoravamo da se trebaju uvesti dodatne „povišice" za one najsiromašnije. Tu je i ozbiljan problem pada udjela prosječne mirovine u prosječnoj plaći, koji je sada na sramotnih 35,99 posto.

     Obećali smo da ćemo zatražiti i da se kao socijalna mjera prilikom usklađivanja za one koji primaju do 2.000 kuna miro­vine, a takvih je 414 tisuća prema ZOMO-u, uvede 120 posto povoljnijeg indeksa, a one do 4.000 kuna, a takvih je 550 tisuća, za 110 posto.

     Time bi se ne samo zaustavio pad udjela mirovina u plaći, već bi on nakon desetljeća konstantnog pada počeo rasti, s ciljem da za desetak godina barem dođe na 40 posto, što je i dalje mizerno, ako se usporedi s drugim zemljama EU ili okruženja, primjerice Slovenijom i Srbijom gdje je udjel oko 50 posto.

Ideja o povećanim osnovicama usklađivanja za one s nižim mirovinama nisu neutemeljene i neizvedive kako to često do­nositelji odluka u Hrvatskoj prezentiraju u javnosti pozivajući se na zakone. Slični modeli„nagrađivanja siromašnijih" već postoje u Italiji, Latviji, Portugalu, Češkoj, te su ugrađeni kao opcija u zakone, a primjerice u Austriji, Bugarskoj i Španjolskoj se već nekoliko posljednjih godina uz redovito usklađivanje isplaćuju dodatne „povišice" siromašnijim umirovljenicima.

     U doba kada se forsira privatizacija mirovinskog sustava, možemo biti sretni što smo sačuvali prvi mirovinski stup, kao i javno zdravstvo, no nikako se ne mirimo s činjenicom da više od 730 tisuća umirovljenika živi ispod granice linije siromaštva.„Ako društvo nije u mogućnosti pomoći mnogobrojnim siromasima, neće biti kadro ni spasiti malobrojne bogataše", kazao je jednom prilikom J.F. Kennedy. I doista, gomilanje siromaha nikad nije donijelo dobroga društvu, a kad-tad je dovelo i do političkih promjena. Nezadovoljstvo hrvatskih siromaha je ogromno i samo se nakuplja i nakuplja. Dok jednom ne pukne...

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 


 

Trst o europskim makroregijama

 

     Talijanski sindikat umirovljenika SPI CGIL organizirao je 23. ožujka u Trstu konferenciju „Europa i ma- kroregije". Konferenciji su prisustvovali i predstavnici SUH-a na čelu s predsjed­nicom Jasnom Petrović.

     Konferencija je obuhvatila tematiku „jedne nove Europe", odnosno izlaga­nja o suradnji na razini Alpske i Jadran- sko-Jonske makroregije. Ideja vodilja je da navedena područja čine jedinstveni teritorij; kulturu koja prelazi nacional­ne granice, bez gubitka identiteta po­jedinih područja i institucija. Ipak na sindikalnoj strani postoji bojazan da bi se mogli zanemariti važni socijalni mo­menti, jer su oni različiti u navedenim regijama. Stoga se sindikati svih navede­ nih regija trebaju konkretno angažirati.

     Svoja izlaganja o različitosti soci­jalnih uvjeta u navedenim regijama te brojnim projektima, pripremili su član Odbora za ekonomiju i socijalu Europe, predsjednik Asocijacije za europske di­jaloge, direktor Agencije za okoliš iz Bol- zana, te brojni drugi izlagači.

     Generalni tajnik SPI CGIL-a Ivan Pe- dretti izložio je konstruktivne zaključ­ke.    Naglasio je kako je pred njima puno posla i zadataka, kako bi zemlje alpske, jadranske i jonske makroregije mogle uskladiti svoje normativne akte, ali pri­je svega socijalne elemente. To će biti posebno teško, jer je ekonomski razvoj među državama vrlo različit.

Bruna Jovanović