UVODNA RIJEČ

Nada je san budnih

Piše: Igor Knežević

     Nada u bolje sutra nešto je što većinu ljudi ne napu­šta tijekom cijelog života. Bez obzira na godine, u ljudskoj je naravi vjerovati kako će postati slavni ili bogati ili uspješni u poslu, imati dostojna primanja, dobiti na lotu, moći priuštiti sebi i djeci ljetovanje i slično. Dakako, kako čovjek stari, mijenjaju mu se želje i nade u nešto, ali u pravilu i onaj najsiromašniji čovjek uvijek ima nadu da će mu biti bolje. Nada je zapravo jedina ispravna, jer čo­vjeka stalno održava pozitivnim, jer bi u suprotnom život u negativnosti i nezadovoljstvu bio poguban za zdravlje i život čovjeka. Nada i pozitivno razmišljanje uspješan su evolucijski alat, iako naravno često nemaju nikakve veze s realnošću.

     Manje uživamo u onome što smo postigli, nego u onome čemu se nadamo, kazao je jednom prilikom veliki francu­ski mislilac Jean Jacques Rousseau. No, ne gledaju ljudi ružičasto samo u budućnost, već često i u prošlost, kada neke negativne događaje minimaliziraju ili ih pokušavaju zaboraviti, a prisjećaju se samo lijepih trenutaka i stvari. Realnost života je da uvijek može biti gore nego što je bilo, ali i bolje. No, da bi bilo bolje, ljudi se uglavnom moraju dobro potruditi i zaslužiti svoju sreću. A za to su potrebne promjene. I zato su se stari probudili. Barem većina njih.

     U slučaju hrvatskih umirovljenika, od kojih njih većina živi ispod linije siromaštva, promjene nikako da se dogode. Ali zato uvijek postoji nada. Tako su malu nadu umirovlje­nicima donijeli nedavno održani lokalni izbori, u kojima su se pojavile neke nove, mlade snage, koje su u nekoliko hrvatskih gradova i općina obećale da će riješiti probleme korupcije, pogodovanja, lošeg standarda starijih osoba, nedostatka kapaciteta u domovima za starije.

     Ali, zato je tu nada. Ne treba biti preoptimističan i očekivati čuda i da će sve što su novoizabrani političari obećali biti napravljeno. Niti da će se to moći ostvariti u nekom brzom roku, ako se uopće ostvari. Kada bi nove mlade političke snage ispunile i trećinu svojih obećanja, to bi svakako bio pomak ka uređenijoj državi i posljedično bi bilo više novca na raspolaganju za najpotrebitije. Većina umirovljenika glasala je za ove promjene na izborima, što je svakako pohvalno, ali i rizično. Jer ako se biraju jedni te isti koji održavaju trenutnu situaciju, kako im onda može biti bolje. No, ne zaboravimo, može im biti i gore nakon ovih izbora. No, upravo zbog nade, umirovljenicima je već sada bolje i tako će biti bar neko vrijeme, pa se rizik zasad isplatio, a možda i potraje, tko zna. Nadajmo se!

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

 


SUH zahtijeva ukidanje dosmrtnog uzdržavanja i uvođenje Registra ugovora doživotnog uzdržavanja

 

     „Sindikat umirovljenika Hrvatske (SUH) poslao je danas ministru pravosuđa Draženu Bošnjakoviću Inicijativu za izmjene i dopune Zakona o obveznim odnosima radi ukidanja dosmrtnog uzdržavanja i detaljnog normiranja doživotnog.

     U radu Pravnog savjetovališta SUH-a česti su slučajevi zlouporabe instituta uzdržavanja u kojima su gotovo uvijek starije osobe oštećene kao primatelji uzdržavanja i u nemogućnosti su da same zaštite svoja prava. Takvom stanju najviše doprinosi nemar institucija i loši zakoni, koji zanemaruju razloge za uzdržavanjem, odnosno, duboku starost i nesposobnost vođenja brige za svakodnevne potrebe, nikakvu ili nedovoljnu brigu od strane osoba koje su ih dužne zakonski uzdržavati, financijske poteškoće, nedovoljne prihode za samostalno uzdržavanje, usamljenost, tešku bolest. Rastuće siromaštvo starijih osoba uzima svoj danak.

     Postojeća načela koja vrijede u ugovornim odnosima ne štite dovoljno slabiju ugovornu stranu (primatelja uzdržavanja) te bi bilo korisno urediti zakonske članke s osobitom zaštitom prava primatelja uzdržavanja. Potrebno je dodatno osigurati da primatelji uzdržavanja, vođeni stanjem nužde ne odabiru za sebe nepovoljno rješenje.

     Stoga SUH predlaže da ovlaštena osoba (bilježnik ili sudac) uputi stranke na moguće posljedice potpisivanja takvog ugovora i provjeri jesu li stranke sposobne i ovlaštene za sklapanje ugovora. Centar za socijalnu skrb prema mjestu prebivališta primatelja uzdržavanjaće ocijeniti da li su ugovorom zaštićene sve potrebe i želje uzdržavane osobe, a ako takva potvrda ne prileži ugovoru, on je ništavan.

     Pri Centrima za socijalnu skrb trebaju se vodit Registri sklopljenih ugovora o doživotnom uzdržavanju, gdje će se moći provjeriti svi relevantni podaci, a osobito onaj ima li davatelj uzdržavanja tri ili više važećih ugovora istovremeno. Također, uzdržavatelj mora predati potvrdu o nekažnjavanju za kaznena djela protiv života i tijela, te protiv državne ili privatne imovine.

     Osobito bitno je naglasiti kako se sporovi vezani za raskid ugovora o doživotnom uzdržavanju trebaju smatrati hitnim, a sud biti dužan sazvati prvo ročište u roku od 15 dana, te donijeti presudu u roku od 6 mjeseci, računajući od dana podnošenja tužbe za raskid ugovora. Prema sadašnjem stanju, uzdržavane osobe koje pokrenu tužbu protiv uzdržavatelja zbog neizvršavanja obveza, obično umru prije okončanja spora.

     Na posljetku, Sindikat umirovljenika Hrvatske traži da se ukine institut dosmrtnog uzdržavanja zato što je kod tog ugovora prijenos imovine moguć odmah nakon potpisivanja, što stvara zabunu na strani uzdržavane osobe i plodno je tlo za prijevare i zlouporabu starijih osoba. Doista je upitno zašto zakonodavac inzistira na ostanku mogućnosti da se za potpuno istu činidbu uzdržavanja omogućuje davatelju dosmrtnog uzdržavanja da odmah otuđi njegovu imovinu, a da nije praktički ni započeo s obvezom uzdržavanja. Na stotine slučajeva zlouporabe su prošle kroz Pravno savjetovalište SUH-a i ova se inicijativa za izmjenu Zakona o obveznim odnosima temelji na čvrstim činjenicama.

     Ovim izmjenama i dopunama SUH traži povećanje nadzora nad potpisivanjem ugovora o doživotnom uzdržavanju, zaštitu starijih osoba od zlouporabe njihove slobodne volje i imovine, te reguliranje provođenje ugovora i stroži nadzor postupanja davatelja uzdržavanja nad korisnicima. Sve bi to trebalo vratiti dostojanstvo starijim osobama, omogućiti im pravednije korištenje vlastite imovine i spriječiti dugotrajno iscrpljivanje sudskim sporovima, koji su ionako teško financijski, psihički i fizički priuštivi osobama treće životne dobi, naročito u poodmaklim godinama“, piše u priopćenju Sindikata umirovljenika Hrvatske upućenog ministru pravosuđa Draženu Bošnjakoviću 11. travnja 2018.