UVODNA RIJEČ

Nemam za kilo breskvi

Piše: Igor Knežević

     Telefonski pozivi razočaranih umirovljenika svakodnevica su rada u Sindikatu umirovljenika Hrvatske. Jedan takav poziv zaprimili smo od umirovljenice Jasne J. koja nas je nazvala nedugo nakon posljednjeg usklađivanja mirovina i požalila nam se da prima samo 1.700 kuna. „Možete li ikako ove u Vladi nagovoriti da nam povise mirovine, znate, ja jedva preživljavam", krenula je gospođa staloženo.

     No, nakon par minuta nije više mogla suspregnuti suze te nam je u plaču kazala: „Godinu dana nisam kupila kilogram breskvi, jednostavno si ih ne mogu priuštiti. Kako je moguće da bivši saborski zastupnici imaju povećanje mirovine od 200 kuna, a ja 40 kuna. Možete li se vi u SUH-u izboriti da nama siromaš­nima ipak daju veće povišice, a ovima smanje", upitala nas je. Odgovorili smo joj da je naš cilj povećanje mirovina u visini 100 posto povoljnijeg indeksa rasta plaća ili cijena, ali i da redovito upozoravamo da se trebaju uvesti dodatne „povišice" za one najsiromašnije. Tu je i ozbiljan problem pada udjela prosječne mirovine u prosječnoj plaći, koji je sada na sramotnih 35,99 posto.

     Obećali smo da ćemo zatražiti i da se kao socijalna mjera prilikom usklađivanja za one koji primaju do 2.000 kuna miro­vine, a takvih je 414 tisuća prema ZOMO-u, uvede 120 posto povoljnijeg indeksa, a one do 4.000 kuna, a takvih je 550 tisuća, za 110 posto.

     Time bi se ne samo zaustavio pad udjela mirovina u plaći, već bi on nakon desetljeća konstantnog pada počeo rasti, s ciljem da za desetak godina barem dođe na 40 posto, što je i dalje mizerno, ako se usporedi s drugim zemljama EU ili okruženja, primjerice Slovenijom i Srbijom gdje je udjel oko 50 posto.

Ideja o povećanim osnovicama usklađivanja za one s nižim mirovinama nisu neutemeljene i neizvedive kako to često do­nositelji odluka u Hrvatskoj prezentiraju u javnosti pozivajući se na zakone. Slični modeli„nagrađivanja siromašnijih" već postoje u Italiji, Latviji, Portugalu, Češkoj, te su ugrađeni kao opcija u zakone, a primjerice u Austriji, Bugarskoj i Španjolskoj se već nekoliko posljednjih godina uz redovito usklađivanje isplaćuju dodatne „povišice" siromašnijim umirovljenicima.

     U doba kada se forsira privatizacija mirovinskog sustava, možemo biti sretni što smo sačuvali prvi mirovinski stup, kao i javno zdravstvo, no nikako se ne mirimo s činjenicom da više od 730 tisuća umirovljenika živi ispod granice linije siromaštva.„Ako društvo nije u mogućnosti pomoći mnogobrojnim siromasima, neće biti kadro ni spasiti malobrojne bogataše", kazao je jednom prilikom J.F. Kennedy. I doista, gomilanje siromaha nikad nije donijelo dobroga društvu, a kad-tad je dovelo i do političkih promjena. Nezadovoljstvo hrvatskih siromaha je ogromno i samo se nakuplja i nakuplja. Dok jednom ne pukne...

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

5. SJEDNICA NACIONALNOG VIJEĆA ZA UMIROVLJENIKE I STARIJE OSOBE

Ne čuju, ne vide, ne nude

 

     Kako teče „socijalni dijalog" Vlade s umirovljeničkim udrugama? Dana 16. veljače 2018. u prostorijama Mini­starstva rada i mirovinskog sustava u Zagrebu, sada već uobičajeno bez nazočnosti ministra Marka Pavića, predstav­nici umirovljeničkih udruga suočili su se s predstavnicima četiriju ministarstava (mirovina, socijale, zdravstva i financi­ja) te HZMO-a i HZZO-a da bi detaljno obrazložili svoje za­htjeve.

     Prva točka dnevnog reda je bila hitna izmjena formule usklađivanja mirovina, okvira, kojeg je u ime umirovljeničkih udruga izložio predstavnik SUH-a Milan Tomičić, naglasivši kako su od 1999. godine umirovljenici izgubili 13,4% od mi­rovine u odnosu na rast plaća. Podsjetio je kako je prilikom donošenja izmjena Zakona o mirovinskom osiguranju, koji je stupio na snagu početkom 2014., načelno izbačena tzv. „švicarska formula" za usklađivanje mirovina, no njezina pri­mjena je dijelom zadržana. Zahtjev je Matice i SUH-a da se usklađivanja mirovina vrše isključivo na temelju povoljnijeg indeksa u cijelosti, bilo indeksa porasta potrošačkih cijena, bilo porasta plaća.

     Mato Obradović iz SUH-a je naveo da postojeći mirovin­ski sustav ne omogućava socijalnu sigurnost umirovljenici­ma u Republici Hrvatskoj. Premijer je više puta ponovio da će se težiti k tome da mirovina bude u visini 50% prosječne plaće, a događa se suprotno, te smo sada pali na 38 posto udjela prosječne mirovine u prosječnoj plaći. Ocijenio je kako je takvo stanje neodrživo i umirovljenici će biti prisilje­ni poduzimati nepopularne mjere.

     Predsjednik Nacionalnog vijeća Ante Gavranović nagla­sio je kako je konačni zahtjev udruga umirovljenika da se promijenjena formula za usklađivanje mirovina prema 100- postotnom povoljnijem indeksu počne primjenjivati od 1. srpnja 2018.

Željko Šemper iz Matice je naglasio kako je od 1999., a pogotovo u zadnjih osam godina došlo do katastrofalnog pada omjera plaća i mirovina. Prema podacima za studeni 2017. taj omjer je 37,44%. Iako svi pokazatelji govore kako je popravljen omjer zaposlenih i umirovljenika, udio miro­vine u plaći stalno pada. Zaostatak u mirovinama ne može se nadoknaditi, ali se predloženim mjerama može zaustaviti daljnje povećanje razlike između mirovina i plaća.

Usklađivanje mirovina prema plaćama

     Pomoćnica ministra Melita Čičak odgovorila je kako će prijedlozi umirovljeničkih udruga biti predmetom rasprave u okviru najavljene mirovinske reforme u drugom kvartalu 2018. te naglasila da računa na sudjelovanje predstavnika umirovljenika prilikom pripreme mirovinske reforme.

Ljiljana Marušić iz HZMO-a je obrazložila projekcije efeka- ta prijedloga umirovljenika da se mirovine usklađuju prema 100-postotnom indeksu rasta plaća ili cijena, ovisno o tome što je za njih povoljnije. Takav način usklađivanja mirovina bio bi povoljniji za umirovljenike, no polučio bi velike finan­cijske izdatke, koji bi se s godinama povećavali. Istaknula je da je udio mirovina u plaći bez mirovina prema međunarod­nim ugovorima jedini legitiman način gledanja ako se želi identificirati učinak pojedinih faktora na visinu mirovina. Što je više mirovina prema međunarodnim ugovorima, to više pada prosječna mirovina, no to ne znači da pada i standard umirovljenika, jer ti umirovljenici imaju mirovinu i iz druge države.

     Predsjednica SUH-a Jasna Petrović je upozorila kako na stranicama HZMO-a nije naveden točan podatak relativne vrijednosti svih mirovina (i onih po međunarodnim ugovori­ma), već se prikriva godinama, te su stoga Matica i SUH već u više navrata tražili da se prestane s falsificiranjem pokazate­lja, te da omjer ukupne prosječne mirovine i prosječne plaće bude izložen na naslovnoj web stranici HZMO-a.

     Pomoćnica ministra Čičak je ponovila kako će prijedlo­zi biti razmotreni u okviru reformi u koje će biti uključeni i umirovljenici, a do 1. srpnja bit će moguće tek prvo čitanje zakona. Unatoč tome Gavranović je ponovno istaknuo kako umirovljenici ostaju kod svog prijedloga te zamolio da se od­mah stavi u proceduru.

Novi umirovljenici - 20% niže mirovine

     Druga točka dnevnog reda je bila razrada modela po­većanja mirovina ostvarenih od 1. siječnja 1999. godine. (implementacija dodatka od 100 kuna i 6% za sve koji su umirovljeni od 1. siječnja 1999. godine). Naime, kako je obra­zložio Željko Šemper iz Matice, s 1.1.1999. godine prva aktu­alna vrijednost mirovine nije izračunata na temelju svih ele­menata. Tadašnje Povjerenstvo za mirovinsku reformu uzelo je uzorak podataka na dan 31. prosinca 1998. Nedostatak je što su obuhvaćene samo starosne i invalidske mirovine, a ne i prijevremene mirovine, pa je izračunata prva aktualna vri­jednost za oko 40 posto manja. Naglasio je kako je već prve godine, na kraju 1999., razlika između starih i novih mirovina bila 20% i ta razlika se, zbog pogrešne vrijednosti AVM-a, s godinama povećavala.

     Zahtjev umirovljenika je da se mirovine onih koji su umi­rovljeni nakon 1. siječnja 1999. korigiraju s dodatkom od 100 kuna i 6%, što smatra socijalnijim modelom od izračuna HZ- MO-a o dodatku od 10% na takve mirovine. Naveo je kako su samo u posljednjih 14 godina novi umirovljenici oštećeni za 40 milijardi kuna. Razlika između starih i novih mirovina je 20%. Predloženi dodatak bi prepolovio tu štetu, a ako bi se izuzele mirovine prema međunarodnim ugovorima, smanjio bi se jaz između novih i starih mirovina.

     Ljiljana Marušić je obrazložila kako je projekcija rađena tako da se mirovine koje su ostvarene od 1. siječnja 1999. povećavaju za 10,5%. Prema tim izračunima u 2018. godišnji rashod za mirovine bi se povećao za oko 1,893 milijuna kuna, s tim da bi rashodi svake sljedeće godine rasli i po osnovi povećanja broja novih korisnika i po osnovi usklađivanja mi­rovina. Do 2030. došlo bi se do tri milijarde povećanih rasho­da godišnje, a kumulativni efekt bi bio približno 35 milijardi kuna u razdoblju od 2018. do 2030.

     Potvrdila je kako kod izračuna prve aktualne vrijedno­sti mirovina nije uključen efekt 100 kuna i 6%, jer formal­no-pravno nije niti mogao biti uključen. Navela je da je razli­ka između prosječne mirovine do 1998. i mirovine od 1999. godine 20%. No, kada se isključe međunarodni ugovori, ra­zlika je oko 10%. Dalje je navela da, ako se isključe zaposle­ni korisnici invalidskih mirovina i invalidske mirovine zbog djelomičnog gubitka radne sposobnosti, ta razlika pada na 7,3%, a kod starosnih mirovina na 6%. Marušić je odgovorila da je točno kako statistika ovisi o tumačenju, ali da se mora uvažavati, jer će se u suprotnom stvoriti nove disproporcije.

Kako protiv siromaštva

     Umirovljeničke udruge uskladile su i svoje zahtjeve za hit­no uvođenje mjera za zaustavljanje siromaštva umirovljenika. U ime Matice i Sindikata Jasna Petrović uvodno je navela kako se svaka treća osoba starija od 65 godina nalazi u zoni siro­maštva. Medijan pokazuje kako se 52% umirovljenika nalazi ispod hrvatske linije siromaštva. Relativna vrijednost mirovi­ne je 37,45% u odnosu na prosječnu plaću, što je najniže od svih zemalja bivše Jugoslavije, dok je po ukupnom siromaštvu Hrvatska na europskoj razini nešto bolja od Bugarske.

     Petrović je izložila i pet glavnih zahtjeva za zaustavljanje rastućeg siromaštva starijih osoba, i to: uvođenje zajamčene minimalne mirovine; uvođenje državne naknade za osobe starije od 65 godina (tzv. „nacionalna mirovina"); uvođenje novog cenzusa za dopunsko osiguranje; zakonsko omoguća­vanje prava svih umirovljenika na rad i uvođenja novog mo­dela obiteljske mirovine. Naglasila je naposljetku, kako je prvi i najbitniji preduvjet zaustavljanja siromaštva žurna promjena formule usklađivanja mirovina.