UVODNA RIJEČ

Nemam za kilo breskvi

Piše: Igor Knežević

     Telefonski pozivi razočaranih umirovljenika svakodnevica su rada u Sindikatu umirovljenika Hrvatske. Jedan takav poziv zaprimili smo od umirovljenice Jasne J. koja nas je nazvala nedugo nakon posljednjeg usklađivanja mirovina i požalila nam se da prima samo 1.700 kuna. „Možete li ikako ove u Vladi nagovoriti da nam povise mirovine, znate, ja jedva preživljavam", krenula je gospođa staloženo.

     No, nakon par minuta nije više mogla suspregnuti suze te nam je u plaču kazala: „Godinu dana nisam kupila kilogram breskvi, jednostavno si ih ne mogu priuštiti. Kako je moguće da bivši saborski zastupnici imaju povećanje mirovine od 200 kuna, a ja 40 kuna. Možete li se vi u SUH-u izboriti da nama siromaš­nima ipak daju veće povišice, a ovima smanje", upitala nas je. Odgovorili smo joj da je naš cilj povećanje mirovina u visini 100 posto povoljnijeg indeksa rasta plaća ili cijena, ali i da redovito upozoravamo da se trebaju uvesti dodatne „povišice" za one najsiromašnije. Tu je i ozbiljan problem pada udjela prosječne mirovine u prosječnoj plaći, koji je sada na sramotnih 35,99 posto.

     Obećali smo da ćemo zatražiti i da se kao socijalna mjera prilikom usklađivanja za one koji primaju do 2.000 kuna miro­vine, a takvih je 414 tisuća prema ZOMO-u, uvede 120 posto povoljnijeg indeksa, a one do 4.000 kuna, a takvih je 550 tisuća, za 110 posto.

     Time bi se ne samo zaustavio pad udjela mirovina u plaći, već bi on nakon desetljeća konstantnog pada počeo rasti, s ciljem da za desetak godina barem dođe na 40 posto, što je i dalje mizerno, ako se usporedi s drugim zemljama EU ili okruženja, primjerice Slovenijom i Srbijom gdje je udjel oko 50 posto.

Ideja o povećanim osnovicama usklađivanja za one s nižim mirovinama nisu neutemeljene i neizvedive kako to često do­nositelji odluka u Hrvatskoj prezentiraju u javnosti pozivajući se na zakone. Slični modeli„nagrađivanja siromašnijih" već postoje u Italiji, Latviji, Portugalu, Češkoj, te su ugrađeni kao opcija u zakone, a primjerice u Austriji, Bugarskoj i Španjolskoj se već nekoliko posljednjih godina uz redovito usklađivanje isplaćuju dodatne „povišice" siromašnijim umirovljenicima.

     U doba kada se forsira privatizacija mirovinskog sustava, možemo biti sretni što smo sačuvali prvi mirovinski stup, kao i javno zdravstvo, no nikako se ne mirimo s činjenicom da više od 730 tisuća umirovljenika živi ispod granice linije siromaštva.„Ako društvo nije u mogućnosti pomoći mnogobrojnim siromasima, neće biti kadro ni spasiti malobrojne bogataše", kazao je jednom prilikom J.F. Kennedy. I doista, gomilanje siromaha nikad nije donijelo dobroga društvu, a kad-tad je dovelo i do političkih promjena. Nezadovoljstvo hrvatskih siromaha je ogromno i samo se nakuplja i nakuplja. Dok jednom ne pukne...

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

UOČI NACIONALNOG VIJEĆA ZA UMIROVLJENIKE I STARIJE OSOBE

Matica i Sindikat postigli suglasnost o prioritetima

     Dvije umirovljeničke udruge, Sindi­kat i Matica, koje zastupaju boje hrvatskih umirovljenika za prego­varačkim stolom u Ministarstvu rada i mirovinskog sustava, 10. siječnja su, na poziv predsjednika Nacionalnog vijeća za umirovljenike i starije osobe Ante Gavranovića, održale međusobne konzultacije glede utvrđenja prioriteta za unapređiva­nje položaja starijih osoba.

     Već u svom pozivu za 4. sjednicu Na­cionalnog vijeća za umirovljenike i starije osobe,   Ministarstvo je preskočilo na pret­hodne dvije sjednice ponavljane priorite­te, no brzim konzultacijama umirovljenič­kih predstavnika predložen je promijenje­ni dnevni red. Uspjelo se postići da se na sjednici podnese obrazloženje „pogodbe"   Vlade i saborskog zastupnika Silvana Hre- lje, kojim je po hitnom postupku usvojen    Zakon o nastavku isplate dokupljenih mirovina, bez da se prethodno našao na dnevnom redu Nacionalnog vijeća, iako je obveza Vlade konzultirati se s tim savje­todavnim tijelom. Matica i Sindikat su sta­jališta kako taj zakon nije trebalo donijeti uopće, niti na taj način preuzimati u javni mirovinski fond dugoročne dugove koje je stvorila privatna firma.

     Međutim, gospoda iz Ministarstva od­bila su uvrstiti kao prvu i najbitniju točku u hitnu raspravu o novom modelu uskla­đivanja mirovina, kojim bi se osiguralo da one u stopostotnom iznosu prate rast povoljnijeg indeksa. Bio je to dovoljan okidač da će predsjednik Nacionalnog vi­jeća Gavranović zatražiti hitan prijem kod premijera, te da su se hitno sastali čelnici umirovljeničkih udruga i njihovi predstav­nici u Nacionalnom vijeću.

     Nije više uopće sporno da je na prvom mjestu prioriteta umirovljeničkih udruga promjena formule usklađivanja mirovina, kako bi se zaustavilo njihovo zaostajanje za plaćama i realni pad, koji je već trećinu umirovljenika odveo u siromaštvo.

Na drugom mjestu je zahtjev za balan­siranjem mirovina stečenih do 31.12.1998. godine, s onima ostvarenima nakon tog datuma, jer je došlo do razlike, koja je una­toč dodatku od 4-27 posto, i dalje ostala na oko 20 posto. Treće i vrlo principijelno je pitanje konačnog ukidanja dodatnog zdravstvenog doprinosa od 1 i 3 posto, što je jedini preostatak svojedobnih kri­znih poreza. On još uvijek direktno kači 32 000 umirovljenika i iznosi oko 75 mi­lijuna kuna, za što se traži da se ukine ili pokriva u cijelosti iz državnog proračuna.

     Razumljivo, potrebne su i korekcije najniže mirovine ili uvođenje minimalne mirovine, kako bi se postavile brane protiv daljnjeg siromašenja umirovljenika.

Udruženim snagama Matica i Sindikat će morati uvjeriti premijera i resornog mi­nistra kako se postojeći odnos spram umi­rovljenika ne može prihvatiti.

Odlučeno je zatražiti od Ministarstva da Nacionalnom vijeću hitno predstavi sve planirane reformske zahvate, kako bi se umirovljeničke udruge i službeno mo­gle očitovati.

Petrović - zamjenica predsjednice Upravnog vijeća HZMO

     Na sjednici Upravnog vijeća HZMO-a je 19. prosinca u predblagdanskom ozračju izabrana nova predsjednica Upravnog vijeća HZMO-a, Melita Čičak, pomoćnica ministra Ministarstva rada i mirovinskog sustava, dok je dotadašnji predsjednik Marinko Papuga razriješen dužnosti. Za zamjenicu predsjednice UV HZMO-a izabrana je predsjednica Sindikata umirovljenika Hrvatske Jasna A. Petrović.

     Na sjednici je usvojen i novi Poslovnik o radu Upravnog vijeća HZMO-a, koji je pri­hvaćen većinom glasova, iako predstavnice sindikata nisu glasale za taj prijedlog jer se njime, među inim, propisuje kako članovi ne smiju materijale za sjednice proslje­đivati drugim osobama, što je besmislena i nemoguća odredba s obzirom da pred­stavnici poslodavačkih, sindikalnih i umirovljeničkih organizacija moraju zastupati stajališta tijela svojih udruga, a to im je ovim Poslovnikom onemogućeno.