UVODNA RIJEČ

Nada je san budnih

Piše: Igor Knežević

     Nada u bolje sutra nešto je što većinu ljudi ne napu­šta tijekom cijelog života. Bez obzira na godine, u ljudskoj je naravi vjerovati kako će postati slavni ili bogati ili uspješni u poslu, imati dostojna primanja, dobiti na lotu, moći priuštiti sebi i djeci ljetovanje i slično. Dakako, kako čovjek stari, mijenjaju mu se želje i nade u nešto, ali u pravilu i onaj najsiromašniji čovjek uvijek ima nadu da će mu biti bolje. Nada je zapravo jedina ispravna, jer čo­vjeka stalno održava pozitivnim, jer bi u suprotnom život u negativnosti i nezadovoljstvu bio poguban za zdravlje i život čovjeka. Nada i pozitivno razmišljanje uspješan su evolucijski alat, iako naravno često nemaju nikakve veze s realnošću.

     Manje uživamo u onome što smo postigli, nego u onome čemu se nadamo, kazao je jednom prilikom veliki francu­ski mislilac Jean Jacques Rousseau. No, ne gledaju ljudi ružičasto samo u budućnost, već često i u prošlost, kada neke negativne događaje minimaliziraju ili ih pokušavaju zaboraviti, a prisjećaju se samo lijepih trenutaka i stvari. Realnost života je da uvijek može biti gore nego što je bilo, ali i bolje. No, da bi bilo bolje, ljudi se uglavnom moraju dobro potruditi i zaslužiti svoju sreću. A za to su potrebne promjene. I zato su se stari probudili. Barem većina njih.

     U slučaju hrvatskih umirovljenika, od kojih njih većina živi ispod linije siromaštva, promjene nikako da se dogode. Ali zato uvijek postoji nada. Tako su malu nadu umirovlje­nicima donijeli nedavno održani lokalni izbori, u kojima su se pojavile neke nove, mlade snage, koje su u nekoliko hrvatskih gradova i općina obećale da će riješiti probleme korupcije, pogodovanja, lošeg standarda starijih osoba, nedostatka kapaciteta u domovima za starije.

     Ali, zato je tu nada. Ne treba biti preoptimističan i očekivati čuda i da će sve što su novoizabrani političari obećali biti napravljeno. Niti da će se to moći ostvariti u nekom brzom roku, ako se uopće ostvari. Kada bi nove mlade političke snage ispunile i trećinu svojih obećanja, to bi svakako bio pomak ka uređenijoj državi i posljedično bi bilo više novca na raspolaganju za najpotrebitije. Većina umirovljenika glasala je za ove promjene na izborima, što je svakako pohvalno, ali i rizično. Jer ako se biraju jedni te isti koji održavaju trenutnu situaciju, kako im onda može biti bolje. No, ne zaboravimo, može im biti i gore nakon ovih izbora. No, upravo zbog nade, umirovljenicima je već sada bolje i tako će biti bar neko vrijeme, pa se rizik zasad isplatio, a možda i potraje, tko zna. Nadajmo se!

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

 

ZLOUPOTREBA STARIJIH OSOBA

Potrebna istraživanja, statistike i registar

 

     Projekt „Važno je znati sa 65+", u koje­mu, uz nositelja Hrvatski pravni cen­tar, sudjeluje i Sindikat umirovljenika Hrvatske, došao je do svog kraja. Evalu- acija projekta te preporuke razmotrene su na završnom sastanku 25. listopada 2017. Ana Paska, koordinatorica projekta naglasila je kako je održana jedna tribina više od planiranog broja, sveukupno 16 tribina, na kojima je sudjelovalo 277 oso­ba. Na tribinama su sudionici dobili odgo­vore na svoja pitanja, a koji su to trebali, upućeni su javiti se u pravna savjetovali­šta HPC-a i SUH-a.

     Prema procjenama i reakcijama izla­gača, te djelatnika Centra za socijalnu skrb Zagreb koji su sudjelovali na tribina­ma, kao i prema povratnim informacijama dobivenim od sudionika tribina, sudionici su dobili konkretne i precizne informacije preko uvodnih izlaganja, ali i na temelju svojih pitanja. Na mnogim tribinama gra­đani su informirali organizatore da neke od korisnih informacija čuju po prvi put.

Informacije o tribinama distribuirane su kroz razne kanale (medijske objave, gostovanje na Radiju Sljeme i TV Jabuka, objave preko Radio Antene i Radio Marti- na, objave na web stranicama projektnih partnera i suradnika, u Glasu umirovljeni­ka, te preko udruga umirovljenika i udru­ga osoba s invaliditetom, po kvartovima, na sajmovima Pravo doba i Gerontološkom tulumu na Zrinjevcu, itd.).

     Ukupni broj sudionika tribina ne od­govara očekivanom (450), pa su projek­tni partneri odlučili provesti dodatne projektne aktivnosti, o čemu su izvijestili MDOMSP. Konkretno, u suradnji s porta­lom Moje Vrijeme, izrađene su video emi­sije distribuirane preko Facebook kanala tog portala.

Biserka Budigam izvijestila je kako je držano pet radionica psihosocijalne po­drške s ukupno 66 sudionika. Činjenica da se 26 sudionika grupnih radionica na­knadno javilo u psihološko savjetovalište SUH-a ukazuje na to da su ih sudionici pozitivno ocijenili i da postoji potreba za psihološkom podrškom u odnosu na odlučivanje o raspolaganju imovinom u starijoj životnoj dobi.

     Na posljetku, sačinjene su preporuke za daljnji razvoj politika za zaštitu osoba starije dobi od siromaštva i socijalne isključenosti u odnosu na zlouporabe i zlostav­ljanje pri raspolaganju imovinom, te su predstavljene predstavnicima tijela javne vlasti izravnim obraćanjem i objavom na web stranicama/glasilima projektnih par­tnera i suradnika.

     Zaključeno je kako je potrebno prove­sti snažnu i široku nacionalnu kampanju informiranja građana o važnosti korište­nja pravne pomoći prije nego što odluče raspolagati svojom imovinom, a posebno sklopiti ugovor o doživotnom ili dosmrt- nom uzdržavanju. U okviru te kampanje treba izraditi informativne materijale i omogućiti njihovu dostupnost na mjesti­ma (npr. CZSS, ambulante, knjižnice, mje­sne samouprave, udruge itd.).

Nadalje, potrebno je otvoriti interdisci­plinarnu stručnu raspravu o problemima iz prakse i pojedinim prijedlozima za njihovo rješavanje (npr. pitanja uspostave registra ugovora o doživotnom i dosmrtnom uz­državanju, ograničavanja broja ugovora koje neka osoba može sklopiti u svojstvu davatelja uzdržavanja, propisivanja uvje­ta i standarda koje mora osigurati pravna osoba kao davatelj uzdržavanja, pitanja procjene sposobnosti za rasuđivanje oso­ba koje boluju od demencije ili drugih ko­gnitivnih poremećaja a kojima nije ogra­ničena poslovna sposobnost, ukidanja instituta dosmrtnog uzdržavanja).

    Potrebno je, s ciljem prevencije zlou­potrebe starijih osoba, dodatno i sustavno informirati same građane treće dobi o mo­gućim posljedicama sklapanja ugovora - od strane institucionalnih i izvaninstitucio- nalnih dionika - putem tribina, predavanja, upućivanjem u centre za socijalnu skrb i udruge, kroz kampanje, informativne ma­terijale, medije i sl. Potrebno je, također, proširiti opseg pružanja besplatne pravne pomoći za osobe treće dobi, ali i psihoso­cijalne podrške.

     No, kako većina starijih pravnu pomoć traži tek nakon potpisivanja ugovora o uzdržavanju, osobito je važno propisati žurnost postupanja sudovima u postup­cima radi raskida ugovora o doživotnom ili dosmrtnom uzdržavanju, jer su često dugotrajni, znaju trajati godinama i cijelo to vrijeme osobe treće dobi žive u neiz­vjesnosti, i neimaštini, a većina ne doživi njihov završetak.

     Nedovoljno je istraživanja zlouporabe osoba treće dobi prilikom raspolaganja imovinom. Ne postoji dovoljno podata­ka na osnovi kojih bi se mogle donositi odluke prilikom kreiranja javnih politika. Mnoge institucije ne vode posebne sta­tističke podatke o određenim pojavama i/ ili postupcima vezanima uz zlouporabe, a posebno u odnosu na ugovore o doživot­nom i dosmrtnom uzdržavanju. I to treba izmijeniti.

 

 

„SOCIJALNA RADIONICA"

Kako do dostojanstva

 

     Na edukativnoj radionici „Kako do dostojanstva - vodič za socijalna prava starijih osoba", koja je 23. listopada odr­žana u Zagrebu u sklopu projekta koji Sindikat umirovljenika Hrvatske provodi s Ministarstvom za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku, pod koordina­cijom Biserke Budigam, sudjelovalo je 45 starijih osoba, mahom predsjednici po­družnica iz Zagreba.

Uvodno izlaganje održala je ravnate­ljica Centra za socijali rad grada Zagre­ba Tatjana Brozić-Perić, a u raspravi je na brojna pitanja odgovarala i Maja Bi- žić-Odak.   Ravnateljica CZSR Zagreb na­knadno je uputila voditeljima 11 područ­nih centara preporuku da sa SUH-om u gradskim četvrtima održe slične tribine o socijalnim pravima starijih osoba za čla­nove SUH-a.