UVODNA RIJEČ

Nemam za kilo breskvi

Piše: Igor Knežević

     Telefonski pozivi razočaranih umirovljenika svakodnevica su rada u Sindikatu umirovljenika Hrvatske. Jedan takav poziv zaprimili smo od umirovljenice Jasne J. koja nas je nazvala nedugo nakon posljednjeg usklađivanja mirovina i požalila nam se da prima samo 1.700 kuna. „Možete li ikako ove u Vladi nagovoriti da nam povise mirovine, znate, ja jedva preživljavam", krenula je gospođa staloženo.

     No, nakon par minuta nije više mogla suspregnuti suze te nam je u plaču kazala: „Godinu dana nisam kupila kilogram breskvi, jednostavno si ih ne mogu priuštiti. Kako je moguće da bivši saborski zastupnici imaju povećanje mirovine od 200 kuna, a ja 40 kuna. Možete li se vi u SUH-u izboriti da nama siromaš­nima ipak daju veće povišice, a ovima smanje", upitala nas je. Odgovorili smo joj da je naš cilj povećanje mirovina u visini 100 posto povoljnijeg indeksa rasta plaća ili cijena, ali i da redovito upozoravamo da se trebaju uvesti dodatne „povišice" za one najsiromašnije. Tu je i ozbiljan problem pada udjela prosječne mirovine u prosječnoj plaći, koji je sada na sramotnih 35,99 posto.

     Obećali smo da ćemo zatražiti i da se kao socijalna mjera prilikom usklađivanja za one koji primaju do 2.000 kuna miro­vine, a takvih je 414 tisuća prema ZOMO-u, uvede 120 posto povoljnijeg indeksa, a one do 4.000 kuna, a takvih je 550 tisuća, za 110 posto.

     Time bi se ne samo zaustavio pad udjela mirovina u plaći, već bi on nakon desetljeća konstantnog pada počeo rasti, s ciljem da za desetak godina barem dođe na 40 posto, što je i dalje mizerno, ako se usporedi s drugim zemljama EU ili okruženja, primjerice Slovenijom i Srbijom gdje je udjel oko 50 posto.

Ideja o povećanim osnovicama usklađivanja za one s nižim mirovinama nisu neutemeljene i neizvedive kako to često do­nositelji odluka u Hrvatskoj prezentiraju u javnosti pozivajući se na zakone. Slični modeli„nagrađivanja siromašnijih" već postoje u Italiji, Latviji, Portugalu, Češkoj, te su ugrađeni kao opcija u zakone, a primjerice u Austriji, Bugarskoj i Španjolskoj se već nekoliko posljednjih godina uz redovito usklađivanje isplaćuju dodatne „povišice" siromašnijim umirovljenicima.

     U doba kada se forsira privatizacija mirovinskog sustava, možemo biti sretni što smo sačuvali prvi mirovinski stup, kao i javno zdravstvo, no nikako se ne mirimo s činjenicom da više od 730 tisuća umirovljenika živi ispod granice linije siromaštva.„Ako društvo nije u mogućnosti pomoći mnogobrojnim siromasima, neće biti kadro ni spasiti malobrojne bogataše", kazao je jednom prilikom J.F. Kennedy. I doista, gomilanje siromaha nikad nije donijelo dobroga društvu, a kad-tad je dovelo i do političkih promjena. Nezadovoljstvo hrvatskih siromaha je ogromno i samo se nakuplja i nakuplja. Dok jednom ne pukne...

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

 

Kad banke kolo vode

 

Ustavni sud kontroverznom odlukom omogućio bankama ovrhe cijele plaće za ovršenike koji su potpisali izjave o suglasnosti prije 17. lipnja 2008.

 

     Ustavni je sud odlukom od 11. srpnja 2017. van snage stavio jedan članak Pravilnika o nači­nu i postupku provođenja ovrhe na novčanim sredstvima, čime je otvo­rena mogućnost da se nad onima koji su prije 17. lipnja 2008. potpisali izjavu o mogućnosti zapljene cijele plaće, ta cijela plaća i ovrši. Pravilnik je donesen 2008., ali su izmjenama Ovršnog zakona, koje su stupile na snagu 17. lipnja 2008. godine, takve izjave ukinute, a zakonski se pro­pisalo da se ovrha može provesti samo na dvije trećine plaće.

     Raiffeisenbank Austria d. d. (RBA) pokrenula je pitanje ustavnosti Pra­vilnika, koji je donesen za mandata ministrice pravosuđa Ane Lovrin, te je nakon žalbe RBA-e   Ustavni sud donio spornu odluku. Naime, Ustavni je sud odlučio da je mi­nistar financija prekoračio ovlasti kad je Pravilnikom propisao da se ovrha može isključivo provesti na dijelu primanja sukladno članku 173. Ovršnog Zakona, bez obzira na prethodne izjave, te da Pravilnik i izmjene Ovršnog zakona ne mogu djelovati retroaktivno. Prema odlu­ci Ustavnog suda, to znači da sve izjave o zapljeni cijele plaće koje su ovjerene do 17. lipnja 2008. godine vrijede i dalje, a Fina je dužna prove­sti ovrhu u skladu s tim.

Na ovu odluku koja će pogoditi ionako već osiromašene građane, prvi je reagirao saborski zastupnik Goran Aleksić (SNAGA) ustvrdivši da je tumačenje Fine po kojem će se dužnicima moći ovršiti cijela pla­ća neustavno te je pozvao ministra pravosuđa da se hitno izjasni o ovoj odluci Ustavnog suda.

     Aleksić je istaknuo da se s ta­kvim tumačenjem Fine ne slaže jer je zadnjim izmjenama Ovršnog zakona u članku 21. jasno i deci­dirano propisano kako se ovršuje plaća. Njime je definirano da se ne smije ovršiti tri četvrtine plaće do maksimalno dvije trećine prosječ­ne neto plaće, a u završnim odred­bama jasno je propisano da će se članak koji se odnosi na ograniče­nje ovrha plaća primjenjivati na sve ovršne postupke u tijeku, bez obzira na to kada su pokrenuti i po kojem će zakonu biti dovršeni. Vlada mora hitno predložiti nove izmjene Ovršnog zakona da to spriječi, poručio je Aleksić.

     Osim što ljudi teško mogu preži­vjeti ako im se ovrši cijela plaća, to predstavlja i diskriminaciju određe­nog dijela dužnika jer će tako biti ovršeni samo oni koji su dizali kre­dite između 2006. i lipnja 2008. te potpisali izjavu o ovrsi cijele plaće pisanu „sitnim slovima", što je i neu­stavno, smatra Aleksić.

     Iz Udruge blokiranih očekuju so­cijalnu katastrofu ako, kako kažu, banke striktno počnu primjenjivati navedenu odluku. U problemu, na­vode, nisu samo oni koji su podi­zali kredit do 17. lipnja 2008., već i klijenti koji sada podižu kredite. U Udruzi blokiranih imaju saznanja kako su banke opet počele imple­mentirati Izjavu o zapljeni plaće u svoje uvjete, odnosno da su "obje­ručke" prihvatile ocjenu Ustavnog suda.

     Iz Udruge blokiranih su apelirali ne samo na RBA, već i na sve ostale banke koje su imale ili imaju Izjavu o zapljeni plaće u svojim uvjetima, da taj instrument ne koriste. Svima je, poručuje tajnik Udruge Strinavić, jasno da bi takva naplata potraživa­nja bila nehumana i da bi "proizvela" nove tisuće blokiranih. Svima, osim očito vladajućima.

Marina Bubalo