13. sjednica Nacionalnog vijeća za umirovljenike i starije osobe sazvana je 10. listopada, ali bez ikakvih konzultacija oko dnevnog reda ili termina. SUH je stoga obavijestio predsjednika Vijeća Antu Gavranovića te Ministarstvo rada i mirovinskog sustava kako njihovi predstavnici neće moći sudjelovati jer je istoga dana sjednica Predsjedništva SUH-a, te da neće sudjelovati ako se predviđeni dnevni red svodi samo na raspravu o radnom Nacrtu prijedloga izmjena Zakon o mirovinskom osiguranju i informaciji o izradi statističkih izvješća Državnog zavoda za statistiku za potrebe usklađivanja mirovina. Ipak, odlučeno je da u radu sudjeluje zamjenski član Ivo Marjanović, ali samo ako se prihvati da se u dnevni red uvrste daljnje točke dnevnog reda, i to rasprava o izmjenama Zakona o porezu na dohodak, informacija o diskriminaciji vozača starijih od 65 godina temeljem izmijenjenog Zakona o sigurnosti prometa, te inicijativa o izmjeni Zakona o doprinosima. U vezi svih tih točaka Sindikat umirovljenika prethodno je svim članovima Vijeća dostavio svoje materijale. Predsjedavajući je podržao da se odmah uvedu točke o porezu na dohodak i vozačkim dozvolama, naglasivši kako je previdio dogovor u okviru koordinacije da se te točke uvrste na prvu sjednicu, a za točku o doprinosima je ocijenio da se uvrsti u sljedeću. Uputa Predsjedništva SUH-a kolegi Marjanoviću kako treba napustiti sjednicu Vijeća u slučaju da se „SUH-ove točke“ ne uvrste, postala je time nesvrhovita.
O radnom Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju uvodne napomene podnijela je pomoćnica ministra rada Mirjana Rađenović naglasivši da je tekst koji je poslan članovima Vijeća izmijenjen, pa je distribuiran novi tekst. Prisutni su odbili raspravljati o nečemu što nisu imali priliku pročitati. Stoga je usvojen zaključak kako će članovi Vijeća u svojim organizacijama provesti raspravu o novom tekstu, te dostaviti primjedbe i sugestije u Ministarstvo.
Ivo Marjanović je obrazložio inicijativu za izmjenu Zakona o porezu na dohodak koju je još 16. srpnja SUH uputio ministru Borisu Lalovcu, a čiji je cilj povećanje neoporezivog dijela mirovine s 3.400 na 3.800 kuna, držeći da međuodnos neoporezivog dijela plaća i mirovina treba biti zadržan u istim veličinama kakav je danas. To znači da ako se neoporezivi dio plaće (dohotka) za zaposlene povećava s 2200 na 2600 kuna, za isti iznos treba povećati i neoporezivi dio mirovina odnosno s 3.400 na 3.800 kuna. Drugo, svako isključivanje umirovljenika iz te mini-porezne reforme u korist jačanja srednjeg sloja i buđenja potrošnje, bilo bi diskriminativno.
Nacionalno vijeće za umirovljenike i starije osobe odlučilo je uputiti žurni zahtjev ministru Borisu Lalovcu da Vijeću prezentira razloge zbog čega bi u Zakonu o porezu na dohodak bila marginalizirana populacija umirovljenika i starijih osoba.
Kad je pak riječ o informaciji koju je Sindikat umirovljenika uputio Uredu pučke pravobraniteljice zbog diskriminacije vozača starijih od 65 godina u Zakonu o sigurnosti prometa, nakon kratke rasprave Nacionalno vijeće je odlučilo hitno uputiti poziv Ministarstvu unutarnjih poslova da Vijeću prezentira razloge za donošenje takve izmjene koja je već u primjeni, kako bi se najdalje u roku od mjesec dana o tome raspravilo i zatražilo promjene takvog propisa.
Najposlije, predstavnici Državnog zavoda za statistiku prezentirali su model statističkog praćenja potrošnje, na temelju kojeg se usklađuju mirovine. Podaci su ocijenjeni obuhvatnima, a baza podataka bogatom, međutim, nisu svi članovi Nacionalnog vijeća bili zadovoljni količinom podataka, držeći kako se kod izračuna troškova života koristi oko 830 pozicija, čime se na neki način iskrivljuje činjenično stanje. Jer kad se trebaju usklađivati mirovine, onda doista u tu računicu ne bi trebali spadati jahte, automobili, nakit i sl., jer to nije profil njihove potrošnje. Zaključeno je stoga da bi umirovljeničke udruge trebale izraditi svoje prijedloge i viđenja glede izračuna potrošačkog indeksa za potrebe usklađivanja mirovina.
