„Mirovine stečene radom ili milodarom“ naziv je međunarodne konferencije što ju je u povodu svoje 20. obljetnice i obilježavanja 2012. – Europske godine aktivnog starenja i međugeneracijske solidarnosti 17. listopada 2012. u Zagrebu organizirao Sindikat umirovljenika Hrvatske. Konferencija je održana pod visokim pokroviteljstvom Predsjednika Republike Ive Josipovića, a uz potporu Ministarstva vanjskih poslova i europskih integracija, talijanskog sindikata umirovljenika SPI/CGIL, Europske federacije umirovljenika i starijih osoba (FERPA) i Hrvatskog novinarskog društva, u čijem je sjedištu, u Novinarskome domu, i održana.
Konferencija je započela višeminutnim filmom, pričom o 20 godina borbe SUH-a za prava umirovljenika, a a konferenciju je otvorio Božidar Štubelj, zamjenik ministra rada i mirovinskog sustava, te pozdravio Željko Slunjski, tajnik Saveza samostalnih sindikata Hrvatske. Zahvalili su se SUH-u na skrbi i brizi za umirovljeničku populaciju, odnosno afirmaciji sindikalizma unutar i izvan granica zemlje. Među brojnim uzvanicima i gostima bio je i Silvano Hrelja, predsjednik Odbora za rad, mirovinski sustav i socijalno partnerstvo Hrvatskoga sabora, te brojni čelnici i predstavnici umirovljeničkih sindikata iz raznih europskih država, kao i predstavnici Ureda Pravobraniteljice za ravnopravnost spolova, HZMO i druge urede i institucije.
Uvod u konferenciju napravio je Vladimir Puljiz, professor emeritus s Pravnog fakulteta u Zagrebu, izlaganjem o starenju stanovništva i mirovinskom sustavu. Svjedočeći o produženju životnog vijeka posljednjih desetljeća, napomenuo je kako je podizanje granice za odlazak u mirovinu neminovno, a radi financijske održivosti sustava. Mirovine se trenutno financiraju iz doprinosa 54 posto, a iz proračuna 46 posto. Omjer osiguranika i umirovljenika je 1,25:1. Prosječna mirovina i udio u prosječnoj plaći iznosi 2.162 kune ili 40,2 posto (uključene i međunarodne mirovine koje su niske). Bez međunarodnih mirovina ta je brojka nešto viša i iznosi 2,377 ili 43,8 posto. Prosječna starost umirovljenika je 69 godina, dok je prosječni mirovinski staž 29 godina. Prosječna dob ulaska u mirovinu je 59 godina. Kako reče, zaposlenost je ključ cijelog mirovinskog pitanja. „Međutim, predvidive su i promjene mirovinskog sustava zasnovane na dva temeljna problema u središtu interesa: socijalnu održivost mirovina i financijsku održivost mirovina. Stoga su predvidivi pravci promjena: parametarske prilagodbe mirovinskog sustava (u prvom redu razni oblici aktivacije starijih ljudi); mjere za zaštitu siromašnijih kategorija umirovljenika (eventualno uvođenje “nultog stupa¨ odnosno socijalne mirovine) te diversifikacija i individualizacija mirovinskih prihoda (smanjenje efekta “Robin Hooda”)“ – zaključio je Puljiz.
Uslijedio je tematski blok o „Godini aktivnog starenja: rad, volonterstvo, participacija“, pri čemu je uvodnu riječ dao Bruno Costantini, generalni tajnik Europske federacije umirovljenika i starijih osoba, pri Europskoj konfederaciji sindikata. – Promoviranje aktivnog starenja ne znači podizanje dobi za umirovljenje, a osobito to ne znači kako bi se trebalo uvesti automatski mehanizam za povećavanje dobi za zakonsku mirovinu ili postaviti jedinstvenu dobi za umirovljenje za sve države članice. Godina aktivnog starenja suprotna je svim mogućim inicijativama usmjerenima na slabljenje javnih mirovinskih sustava na temelju inter i intra generacijske solidarnosti. Promicanje aktivnog starenja znači, međutim, i uvođenje provedbenih mjera kojima će se poticati stariji radnici da ostanu što dulje na tržištu rada, vodeći računa o posebnim značajkama i stresovima radnih mjesta na kojima rade. Takve mjere moraju biti u skladu s ciljevima međugeneracijske solidarnosti, koji uključuju istovremeno borbu protiv svih mogućih prepreka koje sprječavaju mlađe osobe da uđu na tržište rada.- naglasio je Costantini, upozoravajući kako je čovjek danas pobijeđen od financijskih institucija, a prijetnja sveopće privatizacije udaljava vlade od njihove društvene odgovornosti.
Renata Bagatin, međunarodna tajnica Sindikata umirovljenika Italije SPI-CGIL odabrala je temu “Starenje populacije: Prijedlozi“, naglasivši europsku „definiciju“ aktivnog starenja: „Nisu potrebne posebne studije ili istraživanja da bi se znalo kako se aktivno starenje jamči priznavanjem umirovljenim i starijim osobama odgovarajućeg prihoda, uz javne mirovinske sustave koji su u stanju u najvećoj mogućoj mjeri smanjiti područje marginalizacije i siromaštva. Aktivno starenje se štiti uz pristupačne i efikasne zdravstvene usluge, koje omogućuju rano dijagnosticiranje bolesti i pomažu starijim osobama da očuvaju svoje zdravlje i mogućnost nezavisnog življenja. Jedna od osnovnih komponenti aktivnoga starenja je i sudjelovanje umirovljenih i starijih osoba u socijalnom i kulturnom životu svojih zajednica, kroz oblike volontiranja i cjeloživotnog učenja, bez da se smetne s uma da su stariji roditelji veoma često integralni dio mladih obitelji koje još imaju potrebu za njihovom pomoći.“Bagatin je zaključila kako više nitko ne stavlja pod sumnju da je umirovljena osoba resurs, a ne teret za društvo; propitkujući jesmo li osvijestili kako bi se civilno društvo paraliziralo kad bi (aktivni) umirovljenici stupili u štrajk.
Jasna A. Petrović, predsjednica SUH-a i predsjednica Ženskog komiteta FERPA-e odgovorila je na pitanje „Kakav mirovinski sustav ne diskriminira žene?“. Odgovor je poznat: mora biti javan i obvezatan, kako bi se mogli postaviti uniseks-tablice/anuiteti; treba osigurati ekonomske poticaje za žene koje se zapošljavaju u formalnom sektoru; ne smije se kažnjavati žene nižim povratom rate na temelju doprinosa; treba spriječiti kažnjavanje žena zbog podizanja djece i skrbi o starijim i invalidnim članovima obitelji; zajamčiti minimalnu mirovinu; usklađivati mirovine očuvanjem njihove realne vrijednosti; osigurati mirovine za udovce i udovice; uvesti pravo na mirovinu u slučaju razvoda. Petrović je upozorila kako se diskriminacija žena na tržištu rada očitava kroz rodni jaz u mirovinama muškaraca i žena, tese isti za EU-15 – kreće se od 46.4% do 16.8%, a po najnovijoj njemačkoj metodologiji izračuna čak je i za dvadesetak posto viši. Hrvatska ima nešto niži jaz, srodan drugim bivšim socijalističkim zemljama, od oko 16 posto. Razlike u visini mirovina mogu se smanjiti mirovinskim propisima (tzv. bonusima, „kreditiranjem“ žena za skrb o djeci i starijima), intervencijama na tržištu rada – usvajanjem mjera koje idu za uravnoteženjem rada i privatnog života i života u obitelji, sigurnijim radnim mjestima, kao i povećanjem svijesti o rodnoj ravnopravnosti.
O drugoj temi „Bijela knjiga o mirovinama: privatizacija mirovinskih fondova?“ govorili su Dick De Graaf, iz nizozemskog sindikata umirovljenika FNV, Konrad Breznik, predsjednik Sindikata umirovljenika slovenije, te Jagoda Milidrag Šmid, savjetnica za socijalnu politiku SSSH. Graafovo izlaganje („Nizozemski mirovinski model: Održivost pod rizikom?“) djelovalo je bajkovito, utoliko više što dolazi iz zemlje čiji su privatni mirovinski fondovi prema poznatom Mercier indexu na prvom mjestu u svijetu po adekvatnosti i integritetu. Uz državni stup, financiran iz poreza, kojim se jamči minimalna mirovina od 1000 €, osobito je zanimljiv model obvezatne privatne štednje koja obuhvaća 90% zaposlenih i ugovara se kolektivnim ugovorima, a privatnim fondovima (kojih ima oko 400) zajednički upravljaju socijalni partneri – poslodavci i sindikati, uz nadzornu ulogu države. No i u Nizozemskoj se osjeća recesija, jer iako se prije usklađivanje mirovina vršilo dva puta godišnje, sada je zamrznuto.
Breznik, pitajući se „Zašto je važno očuvati javni mirovinski stup?“, vrlo oštro je upozorio kako umanjivanje javnih mirovinskih fondova u korist privatnih ne dolazi u obzir, jer će se umirovljenici itekako znati izboriti protiv takvog slabljenja mirovinske sigurnosti i modela međugeneracijske solidarnosti. Slovenski sindikalisti, aktivni i umirovljeni, već su srušili mirovinski i neke druge zakone, koji bi bili štetni za dostojanstvo standarda umirovljenika. Milidrag-Šmid je provocirala oštrim dijagnozama posljedica privatizacijskog trenda u mirovinskim sustavima, odgovarajući na pitanje „Treba li Hrvatskoj drugi mirovinski stup?“ : dekonstrukcija socijalne države; redistribucija u korist novostvorenih elita; demokratski deficit (radnička – i ljudska – prava su trošak); prekarizacija rada; novi socijalni rizici (nezaposlenost); socijalna polarizacija društva; socijalna isključenost sve većeg broja ranjivih društvenih skupina; povećana opterećenost i podređenost žena. Odgovorivši sa NE na pitanja: „Da li je privatizacija ublažila probleme javnog mirovinskog sustava?Znači li obvezna individualna kapitalizirana štednja povećanje dobrobiti?Jesu li privatizirani mirovinski fondovi doprinijeli ekonomskom rastu? – Šmid je zaključila kako se dešava obična krađa mirovinske štednje, jer je realni prinos 2,3%, dok bi vezanom štednjom svaki radnik zaradio više. Nedopustivo je da rizik za socijalnu sigurnost u starosti bude prebačen na pojedinca!
U trećem tematskom bloku postavljeno je pitanje „Kako zaustaviti realni pad mirovina“. Za Wernera Thuma, predsjednika Sindikata umirovljenika Austrije OEGB to se postiže „Očuvanjem dostojanstva umirovljenika – austrijskim modelom“. Thum je naglasio kako je temeljni problem prevencija siromaštva starijih osoba, te borba protiv sve proširenije diskriminacije starijih. Jednako važnim drži jamčiti javne servise te institucije (zdravstvo, obrazovanje, javni prijevoz itd.). Austrijski model također je i model zajedničke borbe za prava umirovljenika sa sindikatima aktivnih radnika, kao i kroz kolektivne ugovore.
Nusret Šunje, predsjednik Sindikata umirovljenika u Bosni i Hercegovini, rastužio je svojim pokušajem odgovora na pitanje „Hoće li svi umirovljenici biti siromašni?“ Sada već govorimo o 90% siromašnih umirovljenika u Bosni i Hercegovini, a oko 70% u Hrvatskoj, a sutra će to biti svi, osim bogataša koje ćemo brojati u promilima, a imat će u vlasništvu 99 posto bogatstva i – nas same.
Konferencijom je moderirala Ana Miličević Pezelj, izvršna tajnica Saveza samostalnih sindikata Hrvatske za organizaciju, obrazovanje i kampanje.
Video prilog:
http://www.politikaplus.com/novost/65991/video-hrvatskoj-godisnje-za-mirovine-treba-36-milijardi-kuna
Konferencija u medijima:
http://www.slobodnaevropa.org/content/umirovljenici-umjetnici-u-prezivljavanju/24742715.html
http://www.zagrebancija.com/hr-aktualnosti/zbog-duzeg-zivotnog-vijeka-neizbjezan-dulji-rad_320125
http://www.prs.hr/index.php/suradnja/ocd-3/457-medunarodna-konferencija-o-mirovinskom-sustavu
