Venecija, 8.4.2011.
1. Pravo starijih osoba na sudjelovanje u procesima donošenja odluka
Mjesto starijih u Europskoj konfederaciji sindikata (EKS) te EKS-ova posvećenost problemima s kojima se susreću stariji
EKS mora posvetiti posebnu pozornost FERPA-i kako bi ojačala svoju središnju ulogu kao tijelo koje komunicira s institucijama i vladama o politikama koje se direktno odnose ne samo na starije građane i umirovljenike, već također in a radnike i njihove obitelji. To se ne treba svesti samo na jednostavno pitanje formalnog priznanja ravnopravnog statusa FERPA-e unutar EKS-a, već mora u konačnici rezultirati uključivanjem pitanja od interesa umirovljenih i starijih osoba u sve aspekte sindikalnih politika. Te politike moraju ciljati promociji ekonomskog i socijalnog razvitka, obogaćujući nacionalne i europsku sindikalnu kulturu te pridonoseći stvaranju takve Europske sindikalne konfederacije koja će stajati rame uz rame FERPA-e te koja će imati kapaciteta ispuniti svoju ulogu i povećanjem broja tijela u kojima će biti zastupljeni i predstavnici FERPA-e, kako bi bila djelotvornija, kako u definiranju zahtjeva, tako i u pregovorima.
Zajedno, dakle, EKJ i FERPA, moraju, kao pitanje od osobite hitnosti, izgraditi takvu Europsku sindikalnu organizacija koja će biti još veća i otvorenija, te u stanju obuhvatiti različite oblike organizacije koje postoje te odražavaju povijesnu i kulturnu različitost europskih sindikata, te koji će svi zajedno biti u mogućnosti ponuditi izvorne mogućnosti za zajedništvo i identificiranje zajedničke perspektive i ciljeva, kako na nacionalnoj, tako i na europskoj razini.
Nastavno, bitno je i unutar FERPA-e priznati postojanje različitih oblika i modela organizacije. Kako bi mogli prihvatiti veći broj organizacija, bit će potrebno postaviti temelje za razumljiviju i intenzivniju suradnju usmjerenu ka postizanju djelotvornih sindikalnih akcija.
Mjesto starijih ljudi u društvu
FERPA i njezine članice moraju djelovati kroz sljedeće četiri godine kako bi osigurale da Europska komisija i zemlje članice više ne gledaju na najranjivije građane, a posebno na starije i umirovljene osobe, samo kao na objekt javne potrošnje, već kao na punopravno priznate građane u koje treba investirati, i koji će uzvratiti sukladno svojim godinama i položaju u društvu.
Vrlo se često zaboravlja da su ljudi u kasnijim godinama svojih života moćna ekonomska poticajna snaga unutar društva, koja generira brojne aktivnosti. Zasigurno, mnoge aktivnosti poduzete od strane većine starijih osoba čine vitalni doprinos društvenom životu, i za uzvrat tome mora opstati solidarnost među generacijama.
Aktivno starenje
FERPA mora poduzeti sve da pitanje aktivnog starenja bude stavljeno u srce rasprava o europskom socijalnom modelu, razvijajući inicijative kojima će se javnost informirati o najboljim praksama i otvoriti forumi za raspravu o modelu industrijskih odnosa i pregovaračkih struktura te sindikalnoj akciji općenito, kako bi se djelotvorno adresirala ta pitanja.
Promovirati model koji uspješno udružuje potrebe mladih i starijih osoba, moguće je tek osnaživanjem pitanja aktivnog starenja u cjelini, osobito različitih formi volontiranja, radije nego usredotočivanja samo na pitanje duljeg radnog vijeka. S tim ciljem FERPA planira organizirati tijekom 2011. godine lobiranje članova Europskog parlamenta, u suradnji sa svojim članicama iz različitih zemalja. Tako bismo poručili na koje načine treba djelotvorno utjecati u svim područjima civilnog društva.
Ne bi smjelo niti biti zaboravljeno da mnogi umirovljenici nastavljaju raditi, čak i kad je to samo povremeni i skraćeni rad, odnosno ne samo plaćenim i nego i volonterskim radom. U svakom slučaju, mnogi od njih posvećuju svoje vrijeme pomažući u svojim obiteljima, osobito starije umirovljene žene koje još uvijek igraju važnu ulogu u skrbi na dobrobit najranjivijim članovima obitelji.
Sudjelovanje u svijetu rada
Diljem Europe postotak zaposlenih koji su stariji od 55 godina je niži od njihova udjela u populaciji, unatoč jasnom cilju Europske unije da značajno podigne stopu zaposlenosti u toj dobnoj skupini.
Glavni razlog zašto taj cilj nije bio postignut posljednjih godina je taj da poslodavci nerado zapošljavaju starije radnike. FERPA je apelirala da se osigura kroz predstoj3eće godine prihvaćanje takve kadrovske politike kojom će se faktor dobi uzeti u obzir kao dio pozitivne politike zapošljavanja. FERPA je također uočila da vlade poduzimaju oštro rezanje budžeta za doškolovanje i reintegraciju starijih radnika, čime se smanjuje vjerojatnost da će stariji radnici koji izgube posao dobiti novi.
FERPA preporučuje iznalaženje načina kojima bi se rad učinio dostupnim svima, što znači i povećanje sredstava za doškolovanje i reintegraciju kako bi se promicala radna mjesta koja nude dostojanstvene radne uvjete i razumnu plaću. U tome je presudna suradnja između socijalnih partnera i vlade.
FERPA vjeruje da svaki pojedinac može ostati na radu do pune radne dobi, neovisno koja je dob utvrđena nacionalnim zakonima kao granica za umirovljenje. No, radni uvjeti moraju nuditi sljedeće:
– zdravlje i sigurnost na radnom mjestu
– pristup novim tehnologijama
– kontinuirano osposobljavanje.
Zbog tih razloga, EKS će, kao vodeća organizacija koja predstavlja i štiti starijeg i zaposlene, morati odigrati još posvećeniju i proaktivnu ulogu kako bi ohrabrila sve svoje učlanjene sindikalne središnjice da isto to čine.
Došlo je vrijeme da se zatraži puno uvažavanje svih aktivnosti u vezi starijih i umirovljenih osoba, kako bi se pomoglo stvoriti bogatstvo društva. Sa svoje strane FERPA će jasno istupiti sa svojim nastojanjima da se učini vidljivijom ted a bude smatrana za sindikat na istim osnovama kao i sve druge sindikalne grupacije predstavljene unutar EKS, federacije, organizacije, žene, mladi i regionalna tijela.
Ako FERPA treba igrati značajniju ulogu u europskim procesima odlučivanja koji se odnose osobito na umirovljene i starije osobe, veličina organizacije i njezina brojčanost je ključna. Moramo stoga nastaviti s našim naporima da povećamo članstvo, s ciljem da pridobijemo velike sindikalne organizacije koje još nisu pristupile našoj grupaciji
2. Pravo na javno zdravstvo
_____________________________________
Javni sustavi zdravstvene zaštite i zdravlje
U posljednje vrijeme svjedocima smo oštrog pada investiranja u zdravstvene politike. FERPA vjeruje da zemlje Europske unije s naprednijim gospodarstvima, kad traće rebalanse svojih troškova, trebamo prestati investirati samo u zdravlje sovjih građana. Promišljene, inkluzivne i visokokvalitetne investicije u javni zdravstveni sector, ciljane kako na stručne kadrove, tako i na opremu, s visokom razinom nadnacionalne koordinacije, mogle bi neosporno i u kratkom roku pomoći smanjivanju zdravstvenih nejednakosti između građana različitih dijelova unije.
Na posljetku, kako u mnogim zemljama nedostaje djelotvorne kontrole nad zdravstvenom potrošnjom, posebna pozornost će morati biti posvećena mehanizmima nadzora. Državna potrošnja on osiguranje javnih servisa ima utjecaj na raspodjelu društvenog bogatstva. Stoga je potrebno osigurati da to bogatstvo bude pošteno podijeljeno. Osnovna odgovornost za osiguranje takvih servisa leći na vladama, čak i odnosni servis osiguravaju lokalne vlasti.
Privatizacija takvih servisa mora biti popraćena jamstvom da će javni interes biti poštovan. Proizvodi i usluge osigurani na otvorenom tržištu moraju biti u suglasnosti s nacionalnim pravilima o kvaliteti, dostupnosti i univerzalnosti. Prebacivanje tog troška na tržište neće riješiti problem rasta troškova, utoliko više što smo se mogli uvjeriti da učinci privatizacije nisu uvijek pozitivni.
Osigurati visoku razinu skrbi o starijim osobama
Omogućiti da zdravstvena pitanja budu djelotvorno tretirana, FERPA predlaže usredotočivanje na pet područja:
– prevencija
– promoviranje zdravih način života
– borba za zdravstvene standarde
– prava i zaštita pacijenata
– pravo na dostojanstveni kraj života.
Prava kombinacija ovih elemenata može osigurati djelotvoran početni odgovor na probleme u definiranju sustava financiranja, te ujedno akcijama unaprijediti javno zdravlje i uravnoteženu distribuciju informacija.
Odnos između radnog vijeka i starenja
Proces starenja je uvjetovan okolinom u kojoj pojedinac živi, a rad je krucijalni činitelj tog procesa. Učinci starenja stoga moraju biti potaknuti ili pokrenuti za vrijeme radnog vijeka pojedinca. Kako utjecaj rada na zdravlje pojedinca nije uvijek vidljiv za vrijeme radnog života, mora se osigurati kontinuitet sistematskih zdravstvenih pregleda za vrijeme rada i po završetku rada.
Mnoga pitanja još trebaju biti pokrenuta i moramo svi zajedno – radnici i umirovljenici – zajedno djelovati kako bismo osigurali da naši prijedlozi budu razmatrani i primijenjeni. Europski sindikati moraju zahtijevati takve zakone koji nude konkretne i obvezujuće jamstvene modele za zdravlje i zaštitu na radu radnika, ali također moraju podići osviještenost među sadašnjim i budućim umirovljenicima o potrebi redovitih zdravstvenih pregleda tijekom života, kako bi se osiguralo zdrav umirovljenički život.
Dobrobit s osnova zdravstvene skrbi mora biti zajamčena iznad nacionalnih granica, diljem Europske unije.
Povelja za osobe sa smanjenom samostalnošću
Gubitak samostalnosti je na žalost postao uobičajeni problem u svim zemljama Europske unije, jasno uslijed činjenice da zahvaća ljude različite dobi. Zbog degenerativnih fizioloških procesa koji prate starenje, velik broj pojedinaca koji su pogođeni gubitkom samostalnosti življenja su stariji ljudi.
FERPA je ozbiljno radila kako bi prikupila podatke za istraživačke svrhe o načinima na koje različite zemlje odgovaraju na poteškoće uslijed gubitka samostalnosti dijela stanovnika. Kako bi se rezultati istraživanja iskoristili, FERPA je pokrenula u nekoliko zemalja članica EU raspravo o tom pitanju te usvojila Povelju o pravima za osobe koje trebaju tuđu njegu i pomoć.
FERPA i njezine članice moraju stoga učiniti sve što mogu kako bi s tom Poveljom upoznale civilno društvo, te nacionalnih i europskih institucija, te, povezujući postojeću europsku stvarnost i rastuće trendove u nacionalnim socijalnim sustavima, sa svakim tko je pripravan pridonijeti zaštiti takvih prava. Dugoročno gledano to bi trebalo pomoći harmonizaciji sustava koji će morati odgovoriti sociološkom i zdravstvenom fenomenu do kojeg je došlo, pridajući mu visoko značenje, osobito u smislu slobode kretanja unutar EU te procesa još bližih integracija naroda i građana Europe.
NAŠI ZAHTJEVI
Moramo poduzeti ozbiljne korake za pokretanje Europske građanske inicijative o pitanju ovisnosti o tuđoj njezi i pomoći, s ciljem prihvaćanja okvirnog zakona kojim bi se poduprlo ranjive kategorije građana, koristeći takav novi instrument koji je uveden Sporazumom. U tom kontekstu
U tom kontekstu vjerujemo da je vrlo fažno fokusirati se na pitanja prilagodbe okoline i mobilnosti fizički i psihički ranjivih ljudi, što treba biti analizirano na dvije razine dubinskim istraživanjem:
- stanovanje: moraju postojati jasna pravila za novogradnju i renovacije kako bi se osiguralo da mogu biti nastanjena i od strane osoba s ograničenom samostalnošću; te
- prostorno planiranje mjesta i gradova, uključujući i javna mjesta i javni prijevoz, moraju biti osmišljeni na način da omoguće korištenje od strane starijih osoba i osoba s reduciranom mogućnošću kretanja – kategorije koja će uskoro prijećii 25% ukupne europske populacije.
U vezi integriranih centara za skrb o starima ili domovima za smještaj ostarjelih, zemlje članice moraju djelovati u pravcu osiguravanja punog poštovanja dostojanstva svih u njima smještenima.
Jedno pitanje ostaje u srcu politike skrbi za tu populaciju u vezi je s prirodom i karakteristikama usluga za osobe s ograničenom autonomijom u Europi, povezanim s rastućom ulogom privatne industrije u tom sektoru. Dodatno te kao potporu Europskoj građanskoj inicijativi, Kongres FERPA-e urgira da se provede istraživanje u zemljama članicama EU, kako bi se analizirana postojeća situacija te razlike u standardima koji neosporno utječu na kvalitetu života svih ranjivih građana.
3. Pravo na umirovljenje
Socio-ekonomska situacija u Europi danas i poduzete aktivnosti
Suočeni s financijskih posljedicama nedavnih kriza, većina zemalja je reducirala svoju potrošnju za socijalnu sigurnost i srezala beneficije jamčene nacionalnim zakonodavstvima, s direktnim udarom na raspoložive prihode građana poput starijih osoba i takvih koji ne mogu skrbiti sami o sebi, te su ovisni o tuđoj njezi i pomoći.
Unatoč nekih naznakama oporavka a, ekonomska i socijalna situacija u europskim zemljama ostaje kritična. Nacionalne vlade, u svojim nastojanjima da smanje javni dug stvoren godinama lošeg vladanja, primjenjuju restrikcije i stroge mjere štednje koje pogađaju javne penzijske sustave, javne sustave socijalne sigurnosti i javne servise u cjelini, sve ono što je od presudnog značenja za potrebe zaposlenih i umirovljenih ljudi. Povećana nezaposlenost i na osnovi toga porasla ugroženost u kombinaciji s rezanjima u penzijama i društvenoj potrošnji, čini se da postaje vodeći princip svih nacionalnih uprava.
Između ostalog, ne smije se zaboraviti važna uloga koju igra kapital radnika (osobna i kolektivna štednja, penzijski fondova upravljani od strane socijalnih partnera itd.) unutar globalne ekonomije, iako često i bez odgovarajuće zaštite i kontrolnih mjera te bez vjerodostojnog i sigurnog novčanog tržišta. Susrećući se s vrlo ozbiljnom i besprimjernom situacijom kakvu danas imamo, FERPA,kao i EKS, je zabrinut zbog političkih izbora za upravljanje ekonomskim sustavima na razini Europske unije
FERPA se posebno protivi takvoj viziji koja je prijetnja mirovinskim modelima i sustavima, te iz tog razloga će nastaviti davati svoj doprinos različitim oblicima akcija preporučenima od strane EKS-a, kako bi se odgovorilo na tu situaciju i reklo NE STROGIM REZOVIMA.
Strategije Europske unije i europskih zemalja – Zeleni dokument o mirovinama
Kriza, udvostručena fenomenom starenja stanovništva i narasloj očekivanoj životnoj dobi, natjerala je države članice to redizajniraju svoje mirovinske sustave povećavanjem dobi za umirovljenje i mijenjajući načine obračuna mirovina. Kao posljedica, drži FERPA, povećanje u privatnim penzijskim stupovima i individualizacija mirovinske štednje je dovela do upitne efektivnosti i iskazala nedostatak solidarnosti, stoga tražimo da se u najkraćem roku ispitaju i revidiraju te metode te da se evaluira javni stup mirovinske štednje, jer je sve to dovelo do erozije potrošačke moći umirovljenika u mnogim zemljama posljednjih godina.
Ponegdje u zemljama članicama postoji kolektivni mirovinski model utemeljen na kolektivnim pregovorima sindikata i kontroli socijalnih partnera, pa ni takvi sustavi nisu imuni na negativne efekte financijske krize.
FERPA poziva na snaženje napora u nadziranju takvih mirovinskih fondova. FERPA uočava sa zanimanjem zabrinutost Europske komisije u pristupanju pitanju mirovina, a što je rezultiralo objavom Zelenog dokumenta o mirovinama, u kojemu je ustanovljeno da nije više moguće jamčiti sigurnost investicija radnika i umirovljenika. To će biti zasigurno jednim od kratkoročnih izazova s kojim se suočavaju europski sindikati. Ukoliko mirovinski sustavi zahtijevaju da štednja radnika bude investirana u neke sektore, to mora biti učinjeno u konzultacijama s predstavnicima radnika i umirovljenika. To je jedini način da se spriječe
“opaka iznenađenja” i posljedice koje će umanjiti ljudima temeljna socijalna prava, riječju njihovo pravo da žive slobodno i u dostojanstvu.
Žalosno je da Zeleni dokument nije napravio niti najmanju aluziju na pitanje poreza i mogućnosti pokrivanja dodatnih financijskih potreba proizašlih ih demografskih predviđanja. Zeleni dokument bi morao: a) priznati važnost doprinosa starijih ljudi u jačanju ekonomije; b) pokazati da zna i poštuje razlike i nacionalne tradicije u mirovinskim sustavima. To je svakako važnije nego promovirati sustave financirane iz poreznih nameta; zašto onda ne proširiti popis onih koji daju prinos europskim shemama socijalne zaštite?
U društvima koja stare, zašto ne promisliti povećanje transfera za starije ljude, posebno jer oni nastavljaju doprinositi nacionalnom bogatstvu? Na primjer, Komisija sugerira da stopa ženske zaposlenosti mora porasti. No, kad se uzme u obzir kronični nedostatak smještanih kapaciteta za djecu, te činjenice da radon vrijeme vrtića nerijetko ne odgovara potrebama roditelja kad su oboje zaposleni, njihovi djedovi i bake nerijetko čuvaju djecu. U svjetlo svega toga, vrata su otvorena za otvaranje takvih predložaka koji čine sadržaj međugeneracijske politike zaposlenosti, gdje bi stariji ljudi neosporno mogli biti prepoznati kao zaposlenici na poslovima koji također utječu na stvaranje društvenog dobra, a to bi trebalo biti priznato i u njihovim mirovinama..
Solidarnost među generacijama
Rasprave vezane uz rekonstrukciju socijalnih sustava ne mogu biti odvojene od ostalih rasprava koje su također teške i moraju uključiti sve generacije. Na primjer, nemoguće je raspravljati o kapacitetu i adekvatnosti mirovina bez da se istodobno razmišlja o politikama u vezi cijene smještaja u domove umirovljenika. Dapače, u sistemu koji ima nakanu jamčiti puni i djelotvorni građanski status, metode i solucije moraju biti osmišljene tako da utvrđuju i financijske izvore.
Stoga jedino rastuća zaposlenost i produktivnost i rezanje gubitaka i neefikasnosti su komponente ispravnog kruga mogućih rješenja koji može posložiti kao osnova za buduće rasprave. Solidarnost među generacijama može biti djelotvorno sredstvo za razrješavanje najakutnijih problema s kojima se susreće suvremeno društvo. Konzekventno tome, vjerujemo da stariji i umirovljeni ljudi mogu odigrati ključnu ulogu u redefiniranju ravnoteže između rada i života u gradovima i zemljama.
Neravnopravnost ostaje …
Promatran iz rodne perspektive, problem mirovina se pokazuje još većim. Iako s jedne strane postoji veliki pritisak na nacionalne zakonodavce da uvedu istu starosnu dob za umirovljenje za muškarce i žene, osobito uzimajući u obzir dulji očekivani životni vijek za žene, na drugoj strani ne može se ignorirati razlike u socijalnim primanjima i mirovinama koje primaju muškarci odnosno žene.
Na primjer, na kraju svoga radnog vijeka, žene u načelu primaju niže mirovine od muškaraca, jer su imale i niže plaće, imale su prekide u radu kako bi podizale djecu ili skrbile o drugim članovima obitelji ili za invalidne rođake. Takvi prekidi u karijeri imaju negativan učinak u odnosu na prosječne plaće muških kolega, jer se skrb unutar obitelji ne uzima kao vrijeme provedeno na radu te stoga uračunato u mirovinske računice.
Na žalost, žene su još uvijek izložene diskriminaciji. FERPA poziva da se takve nejednakosti dokinu kao prioritetno piranje u svim zemljama EU, uključujući u odnosu na primanja. Može se uočiti da su mirovine žena prosječno barem 20% niže od mirovina muškaraca. Žene su jednočlanim obiteljima te one najstarije su osobito izložene teškim posljedicama. Ekonomski i radni sustav mora osigurati ekonomske modele za žene kako bi ih uključilo u registrirani rad i osiguralo im stabilna i sigurna radna mjesta kako bi se dokinule razlike u plaćama koje vode i širenju razlika u mirovinama. Nastavno, svi umirovljeni stariji ljudi trebaju biti sigurni da će imati barem minimalni prihod iznad granice siromaštva, kako bi se osiguralo da mogu voditi dostojanstven život. To bi trebalo biti financirano iz sigurnih i odgovarajućih financijskih izvora.
NAŠI ZAHTJEVI
Gledajući ispred sebe, kako bismo obranili interese postojećih i budućih umirovljenika, bit će neophodno promisliti o svemu holistički, te poduzeti djelotvorne akcije u smjeru svih elemenata socijalne potrošnje. Sukladno tome, bit će potrebno analizirati te početi raspravljati o različitim pitanjima trošenja uključenima u ukupni društveni budžet. To bi moglo dovesti do obrane mjera koje će biti teško uskladiti s potrebama , kako je Komisija naglasila u >Zelenom dokumentu. U svakom slučaju FERPA vjeruje da nije moguće razmišljati o različitim dijelovima socijalne potrošnje bez razmatranja cjelovitog plana za razumne reforme. Š6toviše, u sistemu koji zahtijeva jamstvo punog i djelotvornog građanskog statusa, moraju se prepoznati metode i solucije kojima će se osigurati postojanje dovoljno sredstava za financiranje potreba. Na žalost, Zeleni dokument ostaje posve bez riječi po tom pitanju.
FERPA vjeruje da predstavnici radnika i umirovljenika moraju biti uključeni u identificiranje i upravljanje takvih solucijama, razmatrajući iz međugeneracijske perspektive, kako bi se podigla javna osviještenost o poduzimanjima vlada i Komisije kako bi se očuvali javni servisi od općeg interesa.
Iako Uniji nedostaje neposredno moći i utjecaja na organizaciju, strukturu i financiranje mirovinskih sustava u zemljama članicama politička debata ostaje fokusirana na mjere usmjerene samo na izvlačenje iz krize, pa i sve penzijske reforme koje se spominje ostaju pitanjem samo u tom kontekstu.
Vrlo je važno da FERPA i EKS pokrenu sindikalnu kampanju usmjerenu na osiguranje i jamčenje dostojanstvenih mirovina za svakog pojedinca. S time na umu pozivamo FERPA –u da lobira članove Europskog parlament posredstvom europskih institucija, te u suradnji sa svojim nacionalnim sindikalnim organizacijama. To lobiranje će se intenzivirati tijekom 2011. Umirovljenici i stariji, u okviru svojih nacionalnih organizacija FERPA-e i EKS-a, moraju biti uključeni u nužno predavanje odgovornosti sljedećoj generaciji te raditi s njima na gradnji nacionalnih društava u Europi koja će osigurati dostojanstvene životne uvjete, poštovanje dostojanstva pojedinca i pravo na puni građanski status. S tim ciljem treba organizirati različite međugeneracijske skupove.
4. Pravo na odgovarajući minimalni prihod za starije ljude kako bi imali dostojanstven život i bili poštovani
Postalo je esencijalno fokusirati se na određen broj ciljeva u vezi socijalnog aspekta krize. Kriza je pokrenula ogroman porast socijalne isključenosti, s direktnim učinkom u smislu povećanja stope siromaštva , osobito starijih i umirovljenih.
U posljednje četiri godine, FERPA je osnažila svoje političke napore provodeći i publicirajući istraživanja po pitanjima kao što je “Kupovna moć umirovljenika u Europi” te “Živjeti u Europi kao umirovljenik – Koliko to košta?”. Takve studije su pokazale širenje broja umirovljenih i starijih koji su osiromašili, s posljedicama koje su često skrivene velom očuvanja dostojanstva, tipičnim za naše generacije. Stoga je neophodno poduzeti aktivnosti na tržištu rada i na području socijalne zaštite kako bi se očuvali prihodi zaposlenih, bez isključivanja radnika iz produktivnog rada te zadržavajući vrijednost mirovina kroz revalorizacijske mehanizme koji trebaju biti dorađeni, te koji moraju uzimati u obzir i realni porast cijena. Europske institucije i nacionalne vlade će stoga biti pozvane uspostaviti sustav minimalnih mirovina koje moraju biti iznad granice siromaštva za svaku pojedinu državu. Zamjenska rata za državne mirovine iz rada mora biti 70% i mora biti popraćena kompenzacijskim stimulacijama za razdoblja prekida u karijeri.
Dodatno, više ne možemo odbacivati odgovornost za osiguravanje odgovarajuće socijalne potpore za osobe sa posebnim potrebama, na način da im se osigura ili minimalni dohodak ili socijalna pomoć koja će i takvim pojedincima omogućiti pokrivanje temeljnih potreba i osiguranje dostojanstvenog života.
NAŠI ZAHTJEVI
FERPA je, svjesna životne nesamostalnosti mnogih, često uzrokovane socijalnom isključenošću, prošle godine provela komparativnu studiju u različitim zemljama o pitanju ovisnosti o tuđoj njezi i pomoći. Ono što smo naučili iz tog istraživanja bilo je da provođenje takve studije, na uzorku koji je zapravo cijela Unija, vrlo kompleksan posao. Rezultati trebaju biti proučeni iz aspekta različitih rigidnih obrazaca u odgovorima iz zemalja članica. Svaka zemlja naime ima svoj jedinstveni socijalni sustav naslijeđen iz vlastite povijesti i razvijan prema potrebama vlastitih građana, ali bez ikakve dugoročne perspektive, a još manje iz perspektive Unije.
Neosporno, svaka je zemlja članica izabrala onaj put socijalne politike koji je sukladan vlastitoj tradiciji, te političkoj, ekonomskoj i socijalnoj kulturi. Gledište je FERPA-e da je potrebna veća i integriranija koordinacija u tom području između EKS-a i različitih europskih institucionalnih partnera. Kako bi se postiglo, potrebno je započeti misliti o tome kako pokrenuti one koji bi pru8čiti te politike s usporedivim podacima o siromaštvu i socijalnoj isključenosti te objavili točne informacije o utjecaju na stariju populaciju, kako bi se na temelju toga mogle planirati odgovarajuće politike.
5. Socijalni servisi od općeg interesa – socijalna kohezija
Mnoge i različite aktivnosti provede se kroz socijalne servise od općeg interesa kako bi se stvorio temelj solidarnosti na kojem je podignut socijalni model s poštovanjem svih ljudi, njihovog dostojanstva i prava. Takvi servisi stvaraju, održavaju i jamče socijalnu koheziju, bez koje buduće generacije europskih zemalja ne bi zapravo imale budućnosti. Polazeći od toga da potreba su toliko različite po karakteru i tipu servisa kojima ih treba zadovoljiti, otvarajući opće servise tržišnim zakonima rastu sumnje da li takav pristup može doista biti uspješan.
Sam po sebi odnos dobavljača i klijenta, zasnovan na natjecanju, će rezultirati spekulativnim radnjama koji se zasigurno razlikuju od ciljeva ovog socijalnog projekta. Financiranje servisa od općeg značenja je pitanje izbora. Međutim, nije bilo nikakvih disonantnih problema kad je trebalo spašavati banke. Štoviše, financijske spekulacije u sirovinama i energiji i sada su uobičajena pojava. Da li bi se isto tako reagiralo kad je u pitanju spašavanje opstanka socijalne kohezije?
Izazov je zapravo definirati temeljne odredbe kojima će se zajamčiti minimalna razina jedinstva i dinamike u razvoju i primjeni instrumenata za jačanje socijalne kohezije u Europi. To će uključiti i upotrebo otvorenih metoda koordinacije, koje mogu biti korištene radi proširenja postojećih područja stručnosti i odgovornosti.
Za sindikate, te za FERPA-u osobito, zadatak je blisko pratiti sudbinu servisa za opće potrebe te način na koji se njima bave EU i zemlje članice. FERPA će pokrenuti internu studijsku grupu s ciljem razvoja i primjene istraživačkih programa kako bi se osiguralo točno razmatranje i razumijevanje servisa za opće potrebe, uključujući i aspekt privatizacije u svakoj zemlji. Ta će grupa biti osnovana da izradi detaljne izvještaje koji bi omogućili izradu stajališta i prijedloga za akcije na nacionalnim razinama te u odnosu na europske institucije.
Zahtjevi FERPA-e za 2012., Europsku godinu aktivnog starenja i solidarnosti među generacijama
FERPA vjeruje da će sljedeća godina biti od krucijalne važnosti za gradnju socijalne i uključive Europe. Komunikacija Europske komisije o tom pitanju ne stavlja dovoljni naglasak na koncept međugeneracijske solidarnosti, koji zapravo obezvređuje, te ide u smjeru zanemarivanja važnosti tog koncepta. Zapravo, ako se pravilno razvije, takav odnos može biti ključni faktor za razvitak socijalnih sistema. Odmah je jasno, primjerice, da stariji ljudi imaju značajnu ulogu u visoko specijaliziranim poslovima: u završnoj fazi njihovih radnih života mogli bi raditi na skraćeno radno vrijeme kako bi obučavali novo zaposlene. Blisko povezano s prethodnim primjerom, pitanje je povećanja investiranja u obrazovanje i stručno osposobljavanje. Mnoge su studije pokazale da će radnici biti vjerojatnije pogođeni rizikom nezaposlenosti, ako nisu postigli visok stupanj obrazovanosti za svoj posao tijekom svoga radnoga vijeka, bilo kroz redoviti studij, studij uz rad, ili pak polazeći tečajeve u svojem poduzeću, s ciljem kako bi se specijalizirali u korištenju novih strojeva ili tehnologija. Ekonomski i socijalni sustav koji iznalazi kako građanima dati veću kvalitetu života, mora nužno razvijati smislene i djelotvorne cjeloživotne oblike učenja.
Doduše, u svojoj komunikaciji Komisija naglašava značenje stvaranja boljih uvjeta za obitelji zbog demografskog interesa. FERPA vjeruje da je, da je uz postojeći sustav naknada za porodiljski odnosno roditeljski dopust, potrebno naglasiti značenje uloge umirovljenih u uspostavi održivih obitelji. Kako bi obilježila Europsku godinu aktivnog starenja i solidarnosti među generacijama, 2012., FERPA planira predložiti posebne aktivnosti kako bi se povećala osviještenost institucija u četiri temeljna pitanja:
1. Važnost kulture: u globaliziranom svijetu s postojećim promjenama u oblicima, kultura više ne može biti rezervirana za elitu, već mora biti dostupna svim građanima kroz modele jeftinijih karata, narodna učilišta i univerzitete treće dobi.
2. Važnost volonterskog rada: u kontekstu djelotvorne solidarnosti među generacijama, volontiranje pojedinaca, obitelji i udruga mora biti priznato kao sredstvo osiguranja djelotvorne pomoći onima koji su u potrebi i primaju pomoć od javnog sustava. U svakom slučaju, mora se izbjeći da volonterski rad zapravo zamijeni rad profesionalaca.
3. Značenje i, bude li potrebno, zakonsko priznanje uloge starijih i umirovljenih osoba u pomaganju obiteljima starijih i umirovljenih u društvu, čime zajednici smanjuju značajne troškove, posebno u ovo doba krize.
4. Važnost proširenja i upotrebe informatičke tehnologije te znanja u korist i za potrebe starijih ljudi, osobito u području zdravlja.
5. Važnost rada starijih osoba u okviru njihovog cjeloživotnog osposobljavanja, kako bi ostvarili mogućnost da svoje profesionalno iskustvo i znanje podijele s mlađima.
(Prevela Jasna A. Petrović)