Često se umirovljenici ljute zbog prosjeka i postotaka. Nervira ih kad se objavljuje iznos prosječne mirovine, jer tvrde svi oni koji imaju manje od toga, kako je to prijevara, jer oni imaju manje, a i oni koje oni poznaju nemaju toliko. U svibnju je tako bila isplaćena prosječna mirovina za travanj od 2.706,81 kune, a u srpnju za lipanj 2.707, 76 kune. Sitnica od 1,95 kuna, kovanica s jednom tunom koja pliva.
Pitaju se umirovljenici zašto je porasla mirovina i za dvije kune u dva mjeseca, ako tada nije bilo nikakvog usklađivanja? I odmah sumnjaju u mučke i prijevare, uvjereni kako su svi ti prosjeci mirovina namješteni kako paše vladajućima. I tvrde da su stvarne mirovine puno niže, i da im bogati nabijaju prosjek. To je istina, no ima i mehanizama koji točnije kažu u kojoj polovici„leži“ vaša mirovina. Uzmite medijan mirovine koji je u lipnju iznosio 2.501,19 kuna.
Medijan je nevidljivi skretničar koji će točno polovicu umirovljenika koji primaju manje od tog iznosa katapultirati u siromaštvo, u donju polovicu, a sve s makar i kunom više – u gornju polovicu. E, sada smo već bliže istini, jer je jasno da je prosječna mirovina viša za 206,57 kuna od medijana. I fakat su sumnjičavi umirovljenici u pravu, jer je stvarni prosjek niži od prosjeka.
I zna se da će u rujnu ove godine mirovine biti usklađene neuobičajenim postotkom od gotovo 6%, a doći će tu i isplata razlike za srpanj i kolovoz. Isto slijedi i idućeg travnja, opet usklađivanje. No, zašto mirovine statistički rastu i između dva glavna datuma godišnjih usklađivanja? Tužna je istina koja stoji iza tih razlika od po kune-dvije. Razlog je, tvrdimo, umiranje zbog siromaštva.
Stariji su odbačeni na marginu društva. Izloženi su rizicima osamljenosti, depresije i psihičkih posljedica. Strmoglavi pad osobnog standarda, rastuća inflacija, poskupljenje svih prehrambenih proizvoda, energenata i lijekova, strah od ovrha, sram zbog nemogućnosti pomaganja unučadi… Neupitna je istina da je smrtnost umirovljenika veća kod onih s manjim primanjima. To možemo vidjeti i u najnovijim statistikama. Prema posljednjim podacima HZMO-a, u 2022. godini dobili smo 9.836 novih umirovljenika. Njihova prosječna mirovina bliska je i stvarnom prosjeku svih umirovljenika u RH i iznosi 2.901 kunu.
U prva četiri mjeseca ove godine umirovljen je 15.391 umirovljenik koji je ostvario mizernu prosječnu mirovinu od 2.670,92 kune, što znači da su sa više godina života i više staža ostvarili nižu mirovinu od prosječne. A u isto vrijeme umrla su 18.323 umirovljenika, čija je prosječna mirovina iznosila 2.577,12 kuna. Da, točno ste razumjeli, niža je od prosječne, jer oni s niskim mirovinama jedu skromnije, žive jadnije, i umiru brže. Socio-ekonomski položaj je presudan za ranije umiranje. Eto, zbog toga fiktivno raste prosječna mirovina jer iz prosjeka ispadaju oni s nižim mirovinama. Tužna istina siromašnih umirovljenika u niskom startu na otpis.
Jasna A. Petrović