17.1. održan je prvi od dva okrugla stola uz potporu talijanskog sindikata umirovljenika SPI-CGIL “Zašto europski umirovljenici podržavaju EU” u Osijeku u organizaciji Udruge Sindikata umirovljenika Hrvatske Osijek.
Okrugli stol je otvorio predsjednik Udruge Mato Obradović i pozdravio goste Renatu Bagatin i Livija Melgarija iz Sindikata umirovljenika Italije, Ivicu Završkog – izaslanika gradonačelnika grada Osijeka Krešimira Bubala, Romana Kristića – vd. pročelnika Upravnog odjela za socijalnu skrb i zdravstvo i Jasenku Rem, županijsku povjerenicu SUH-a Brodsko-posavske županije i predsjednicu Podružnice SUH-a Slavonski brod te našu Jasnu Petrović, članicu Predsjedništva GO SUH-a i članicu direkcije FERPE i predsjednicu Komiteta žena FERPE. Nazočili su i predstavnici medija. Promotori okruglog stola bili su Renata Bagatin i Silvio Melgari i Jasna Petrović.
Na okruglom stolu na kojem je bilo 60-tak sudionika učestvovali su predstavnici svih podružnica Osječko-baranjske županije i naši gosti i prijatelji iz Brodsko-posavskog SUH-a.
Renata Bagatin SPI CGIL u svojoj prezentaciji uvela nas je u razloge zbog kojih je Europa počela sa povezivanjem. Počelo je 18. travnja 1951. kada je šest zemalja – Belgija, Francuska, Zapadna Njemačka, Italija, Luksemburg i Nizozemska – potpisalo u Parizu ugovor o uspostavi Europske zajednice za ugljen i čelik (ECSC). Razlozi su bili, spriječiti nove ratove i osigurati četiri temeljne slobode na svom području: kretanja ljudi, roba, usluga i kapitala.
Nisu sve zemlje mogle postati dijelom Europske unije. Za ulazak u EU moraju biti zadovoljeni osnovni kriteriji. Mora jamčiti demokraciju, vladavinu prava, ljudska prava i poštivanje manjina. Uspostavit održivo tržišno gospodarstvo. Te da u cijelosti prenesu u svoje zakone, prava i obveze odnosno ugrade sve što je predviđeno u zemljama članicama.
Europska unija priznaje važnu ulogu socijalnim partnerima, sindikatima i poslodavcima i zahtijeva od Europske komisije da, kad god namjerava predložiti zakonodavstvo iz socijalnog ili radnog područja, prethodno kroz socijalni dijalog konzultira socijalne partnere. Čak i u uvjetima velike složenosti, Europska unija može obavljati svoje aktivnosti na politici EU-a koja ima za cilj razriješiti unutarnje proturječnosti i koncipirati zajednički razvojni put. Razlike su velike, te su stoga povijesni, gospodarski i kulturni interesi 27, a uskoro 28 zemalja – ako Hrvatska 22. siječnja ove godine većinski kaže DA pristupanju u Europsku uniju – često stavljani na ispit otpornosti Unije, posebice u kriznim vremenima.
Jasna Petrović u prezentaciji uvodi nas u našu hrvatsku stvarnost. Na ideji pridruživanja Europskoj uniji, tada još EEZ-u, Hrvatska je, između ostaloga, pokrenula proces državne samostalnosti, razdruživanja s bivšom multinacionalnom državom socijalističkoga uređenja. Put do ulaska u EU je dug, 21. veljače 2003. je podnesena molba za primanje u članstvo, a onda nakon osam godina 9. prosinca 2011. potpisan je sporazum o pristupanju Hrvatske.
Našu pripadnost zapadnoeuropskom krugu zemalja njegujemo stoljećima i sada smo na pragu da i postanemo i formalni punopravni članovi kruga od 28 zemalja članica EU. Bojazan nekih od gubitka suvereniteta je pretjerana, naravno da ćemo prenijeti dio ustavnih ovlasti na institucije EU ali ćemo i zajednički odlučivati.
Članstvo u EU sigurno donosi veću stabilnost, bolji kreditni rejting, osjećaj sigurnosti funkcioniranja dobro uređene zajednice sa utvrđenim propisima i pravilima. Članice Europske unije dijele niz temeljenih vrijednosti poput demokracije i poštivanja ljudskih prava, mira i solidarnosti, zabrane diskriminacije i borbe protiv siromaštva. Osobito su osjetljive na položaj umirovljenika i starijih osoba, njihovu socijalnu uključenost i transfer znanja i iskustva.
Naravno da se postavlja niz pitanja kako će biti hrvatskim građanima kada uđemo u EU? U EU su uređena prava i zakonodavstvo tako da nema muljanja, zna se što je moguće, a što nije. Mi ćemo odlučivati u Hrvatskoj o svim važnim pitanjima kao što su mirovine, socijalna prava, standard življenja. EU daje samo zadane minimume kojih se treba držati. Mirovine koje su zaslužene kroz uplate u mirovinski sustav moraju biti dovoljne za normalan i spokojan život u starosti. To se mora osigurati kroz unapređenje i povećanje proizvodnje i ostvarenu produktivnost i stvaranje viška vrijednosti. Štednjom i redukcijom se ne otvaraju nova radna mjesta i ne osigurava se mirna i spokojna starost. Bogati moraju platiti socijalnu pravednost i solidarnost i biti na čelu borbe protiv siromaštva.
Kampanja za pristupanje Europskoj uniji puna je laži i podmetanja, naročito kojekakvih isluženih političara, koji vide priliku za plasiranje svojih bolesnih ideja i sebe samih. Što znači ako referendum ne uspije, idemo u svim segmentima rada, proizvodnje, zaduživanja u balkanski vašar. To znači da smo šansu koju imamo prokockali i kročimo u neizvjesnu budućnost punu problema svih vrsta. (Mato Obradović)
