Nakon što je 1. veljače 2017. godine potpisan Sporazum o osnivanju Nacionalnog vijeće za starije osobe i umirovljenike, 17. veljače 2017. godine uz prisutnosti svih članova i njihovih zamjenika održana je konstituirajuća sjednica. Za predsjednika Nacionalnog vijeća izabran je Ante Gavranović iz Matice umirovljenika Hrvatske, dok je za potpredsjednika izabran Marinko Papuga, pomoćnik ministra rada i mirovinskog sustava. Podsjećamo, Nacionalno vijeće sastavljeno je od 12 predstavnika i to od četiri predstavnika Vlade, šest predstavnika umirovljenika iz redova Matice umirovljenika Hrvatske i Sindikata umirovljenika Hrvatske, te predstavnika Hrvatskog zavoda za mirovinskog osiguranja i Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje.
Nakon izglasavanja izmijenjenog poslovnika, pod točkom program rada, u ime 25 posto građana Hrvatske starijih od 60 godina i umirovljenika, predsjednik Nacionalnog vijeća Ante Gavranović izložio je hitne mjere koje su Sindikat umirovljenika Hrvatske i Matica umirovljenika Hrvatske usuglasile kao hitne za poboljšanje položaja umirovljenika i starijih osoba, populacije koja je zapostavljena i zaboravljena. Predstavnici umirovljenika traže da se o idućim mjerama Vlada RH i pismeno očituje.
Kao jedna od važnijih mjera ističe se hitno jednokratno povećanje mirovina i to najmanje za 10 posto za mirovine do 2.000 kuna, 7.5 posto za mirovine od 2.001 do 3.800 kuna te povećanje za 5 posto za mirovine od 3.801 do 6.000 kuna. Također, zahtjeva se hitna korekcija formule usklađivanje mirovina i to usklađivanje za 100 posto vrijednosti povoljnijeg indeksa kako realne vrijednosti mirovina ne bi pale za 30 posto u odnosu na plaće, što se unaprijed predodređuje.
Velik problem se pokazao način obračuna dodatnog doprinosa na mirovine za zdravstveno osiguranje, te jedan od zahtjeva jest njegova hitna korekcija i to tako da se doprinos obračunava na razliku iznad cenzusa u visini prosječne neto plaće u prethodnoj godini (5.664 kune), a ne na cijelu mirovinu ako prelazi cenzus i za jednu kunu.
Povezano, nužno je što prije korigirati način obračuna drugog dohotka za umirovljenike, tako da se porez na drugi dohodak obračunava kao i prvi, točnije da se porezna stopa umanjuje za 50 posto. Postojeća disonanca u obračunu prvog i drugog dohotka za umirovljenike, ima i dodatnu štetu jer starije osobe udaljuje s tržišta rada, što je štetno za zemlju koja ima gotovo najnižu stopu zaposlenosti starijih od 65 godina u EU.
Vezano za povećanje stope zaposlenosti starijih od 65 godina, potrebno je ukinuti sva ograničenja prava na rad do pola radnog vremena za kategoriju prijevremenih starosnih umirovljenika jer podaci pokazuju kako su upravo prijevremeni umirovljenici uplatili više doprinosa i odradili više radnog staža nego li starosni umirovljenici. S ciljem povratka što većeg broja umirovljenika na tržište rada, potrebno je uvesti i druge oblike rada i radnog odnosa, privremenog i povremenog.
S ciljem usporavanja siromašenja umirovljenika i starijih osoba nužno je što prije uvesti minimalnu mirovinu u visini od 50 posto minimalne (bruto) plaće u prethodnoj godini, što bi značilo da u prvom mirovinskom stupu ne bi bila isplaćivana mirovina stečena radom, niža od 1.500 kuna. Nastavno, za sve osobe starije od 65 godina koje nisu ostvarile pravo na mirovinu, potrebno je što žurnije uvesti tzv. nacionalnu (socijalnu) mirovinu koja bi se isplaćivala iz proračuna i ne bi bila viša od minimalne mirovine.
Kako bi se smanjio rodni jaz u mirovinama, potrebno je što prije usvojiti novi model obiteljskih mirovina kakav ima većina europskih zemalja. Time bi se omogućilo preživjelom partneru da uz postojeću imovinu može imati 30, 40 ili 50 posto mirovine preminulog partnera, ovisno o socijalnim kriterijima.
