Kako su se očitovale političke stranke

Iz Hrvatske stranke umirovljenika očitovale su se samo dvije kandidat­kinje osobno, dok sama stranka nije držala potrebnim odgovoriti ni riječi. No, valjda je taj resor u stranci preu­zeo novi HSU-ovac Stjepan Mesić, koji se još nije uhodao u umirovlje­nička pitanja. Iz sažetka njihova pro­grama za parlamentarne izbore 2016. godine ne možemo iščitati niti puno novoga, niti puno posveće­nosti biračkom tijelu koje zastupaju, iako naglašavaju kako je „osnovni smisao prijedloga programskih točaka Hrvatske stranke umirovljenika za predstojeći mandat su konkretne mjere za poboljšanje uvjeta života građana s posebnim na­glaskom na osobe starije životne dobi”. Istina, čelnik HSU-a Silvano Hrelja održao je višesatni predizborni sastanak sa čelnicima umirovljeničkih udruga.

HSU predlaže izmjenu Zakona o mirovinskom osiguranju za korisnike obiteljskih mirovina – da u slučaju smrti brač­nog partnera udovica ili udovac uz svoju mirovinu imaju pravo na dio mirovine preminulog partnera, a što predlažu i Matica i Sindikat umirovljenika. Jednako traže da cijena do­punskog zdravstvenog osiguranja ostane 70 kuna, te da se to državno dopunsko osiguranje osamostali kao javno i ne­profitno.

Dodatak, cenzus, zdravstveni doprinos

Predlažu i povećanje cenzusa za oslobađanje plaćanja dopunskog zdravstvenog osiguranja 1.800 kuna po članu obitelji i 2.200 za samca, što su Matica i SUH predložili Na­cionalnom vijeću još prije dvije i pol godine.

Predlažu i izmjenu Zakona o dodatku od 4 do 27 posto – prigodom umirovljenja dati pravo na dodatak od 27 posto čla­novima 2. stupa, razmjerno stažu u 1. stupu (do 2002. godi­ne), a posebno drže važnim pitanjem „u okviru demografske politike poboljšati prava žena – da se za godine provedene na rodiljnom ili roditeljskom dopustu za dijete, kod izračuna mirovine za te godine uzima prosječna vrijednost boda svih ostalih godina. Taj je prijedlog hvale vrijedan, a riječ je o praksi uobičajenoj u većini europskih zemalja.

SUH i MUH su također predložili da se uvede pravobrani­telj za umirovljenike i starije osobe, te nastavak rada Nacio­nalnog vijeća za umirovljenike i starije osobe, uz osnivanje savjeta za umirovljenike i starije osobe po županijama.

Za razliku od HSU, MUH i SUH su tražili da se ukine, ne ”tri posto zdravstvenog doprinosa”, već iz zakona u cijelosti izbriše postojanje dodatnog zdravstvenog doprinosa na miro­vine (postoje doprinosi od 1 i od 3 posto). Nadalje, HSU sma­tra da vlasništvo nad Domovima treba prenijeti sa države na osnivače, a taj je zakon već prošao i Upravno vijeće HZMO- a ga samo treba konačno usvojiti.

Drugi stup: okrenuli kabanicu

Najgore je što je HSU prije godinu i pol dana odjed­nom promijenio svoje stajalište, te sada podržava drugi stup mirovinskog osiguranja, za koji u programu ocjenju­ju da ga „u većoj mjeri treba staviti u funkciju razvoja gospodarstva i smanjenja javnog duga”. Iako je posve jasno da se javni dug, ponajprije prekomjerni deficit, može smanjiti jedino zamrzavanjem drugog mirovinskog stupa na način kako su to učinile Poljska, Slovačka, Mađarska, Češka, Slovenija, a uskoro i Bugarska, HSU pokorno prihvaća interese financijskog i bankarskog lo­bija.

Drugo, za SUH sporno programsko pitanje je da bi se trebali „prihvatiti korisnici dokupljenih mirovina u miro­vinski sustav Republike Hrvatske”, gdje je riječ o oko

3.000 osiguranika privatnog osiguravatelja propalog Ro­vala, za koje držimo kako ih država treba zaštititi i preu­zeti, ali ne prebacivanjem na teret mirovinskog fonda. To bi mogao biti opasni presedan na koji bi se jednog dana mogli pozivati i privatni mirovinski fondovi kada se počnu raspadati poput onih u Čileu (po uzoru na koje su osno­vani).

TV pretplata i božićnica

HSU traži i smanjenje HRT pristojbe za sve one s prima­njima ispod prihodovnog cenzusa, što MUH podržava, a SUH smatra nepotrebnim svaki segment prava dokazivati papiri­ma i prijavama, već da bi HRT pretplatu trebalo ukinuti za sve građane.

Za isplatu tzv. božićnice za sve umirovljenike svake godi­ne HSU kaže da treba dogovoriti sa socijalnim partnerima, što Sindikat ne razumije tko su tu partneri (poslodavci, sindi­kati?).

Ratifikacija socijalne povelje Vijeća Europe, svakako je potrebna, i to revidirana socijalna povelja, no kako da to HSU traži, a bili su na vlasti četiri godine i nisu ni to, niti mnogo toga drugoga proveli.

U programu spominju i decentralizaciju socijalne skrbi s povećanjem kapaciteta ustanova socijalne skrbi (preopćenito i nejasno), te da građanima starijim od 65 godina života bez radnog staža treba osigurati „socijalnu naknadu” na teret sredstava socijalne skrbi (to je obećanje iz „Plana 21”), što i SUH i MUH podržavaju. Predlažu i usvajanje Deklaracije o neotuđivim pravima umirovljenika u RH u Saboru te, kao zad­nju točku, treće izvanredno godišnje usklađivanje mirovine u skladu s rastom BDP-a.

Uglavnom, slažemo se s puno toga, ali ozbiljne se refor­me, koje bi donijele poboljšanje položaja umirovljenika i starijih osoba, ojačale prvi mirovinski javni stup i sigurnost mirovina, te promovirale adekvatnost mirovina kroz bolji model njihova usklađivanja, niti ne naziru. Šteta.

VIŠNJA FORTUNA, kandidatkinja Narodne koalicije (HSU) u

7.izbornoj jedinici, na 11. mjestu

Borba protiv siromaštva i za javno zdravstvo

Starije osobe bez mirovine jedna su od najranjivijih skupina stanovništva, često žive u riziku ili već u siromaštvu, bez pomoći šire obitelji, izloženi mani­pulacijama i zloporabama. Trenutno su starije osobe bez mirovine unutar sus­tava socijalne skrbi te mogu, pod odre­đenim uvjetima, ostvariti pravo na za­jamčenu minimalnu naknadu.       Među­tim, socijalna mirovina imala bi blaže uvjete za priznavanje u odnosu na uv­jete za ostvarivanje prava na zajamče­nu minimalnu naknadu (imovinski cenzus – vlasništvo nad ne­kretninom), osigurala bi trajnost prava, odnosno, riječ je o ostva­renom osobnom pravu (u odnosu na zajamčenu minimalnu nak­nadu).

SOCIJALNA MIROVINA: Nažalost, kada je, uvjetno reče­no, borba usmjerena na značajnu skupinu građana kojima pri­manja iz mirovinskog osiguranja ne osiguravaju minimalni ži­votni standard, otvaranje teme socijalne mirovine svakako će rezultirati obrazloženjem da financijskih mogućnosti za to – nema. Istovremeno, Ustavom je propisano da je država duž­na brinuti o slabima, nemoćnima i drugim nezbrinutim osoba­ma, osigurati im pravo na pomoć za podmirenje osnovnih ži­votnih potreba.    Želim vjerovati da je Hrvatska uistinu socijal­na država te ću se zalagati za pravedniju i učinkovitu raspod­jelu sredstava unutar proračuna vodeći računa o potrebama najosjetljivijih. A to općenito umirovljenici, posebice stariji bez mirovina, zasigurno jesu čineći brojčano najveći dio egzi­stencijalno ugroženih.

Dostupnost i priuštivost različitih sadržaja, usluga i servi­sa za starije osobe svakako je preduvjet za njihovo korištenje i dio paketa protiv socijalne isključivosti, a besplatni ili sub­vencionirani javni prijevoz starijim osobama ima moju punu podršku.

ZDRAVLJE: Činjenica je da su osobe starije životne dobi u najvećoj potrebi zdravstvenih usluga, a zbog troškova kojima su izloženi nerijetko su na rubu ugrožavanja osobne i obiteljske egzistencije ili u nužnosti uplaćivanja premija dopunskog zdravstvenog osiguranja. Osim toga, dugotrajna teška eko­nomska situacija umirovljeničku populaciju dovodi sve češće u rizik od siromaštva. Stoga će se HSU, osim zagovaranja pris­tupačnosti visine cijene polica, zalagati da se povisi cenzus za ostvarivanje prava na uplatu premije dopunskog zdravstvenog osiguranja iz državnog proračuna te da se prava na novčane naknade po osnovi narušenog zdravstvenog stanja (doplatak za pomoć i njegu, osobna invalidnina, ortopedski doplatak) izuzmu iz prihoda.

PALIJATIVNA SKRB: Na temelju Nacionalne strategije ra­zvoja zdravstva 2012.-2020. donesen je Strateški plan razvo­ja palijativne skrbi u Republici Hrvatskoj za razdoblje 2014.­2016. Nažalost, unatoč tome palijativna skrb u Hrvatskoj još je uvijek nepovezana unutar sustava zdravstva i socijalne skrbi, bez koordinacije i nužne suradnje. Mišljenja sam kako je potrebno osigurati smještajne kapacitete unutar oba sus­tava. Pri tome treba imati na umu kako domovi za starije oso­be unutar odjela pojačane njege već osiguravaju i pružaju palijativnu skrb mada nemaju osigurana sredstva iz državnog proračuna.

Naime, spomenutim Strateškim planom definirano je da palija­tivna skrb u trenutku potrebe za njom mora biti besplatna za koris­nika palijativne skrbi. Istovremeno, korisnik usluge ili član obitelji samostalno plaća pruženu uslugu palijativne skrbi u domu za sta­rije osobe, dok se jednaka usluga pružena u zdravstvenoj ustano­vi podmiruje iz zdravstvenog osiguranja (pravo na palijativnu zdravstvenu zaštitu).

Hospicij, namijenjen osobama u terminalnoj fazi bolesti, nažalost nema odgovarajuću zakonsku regulativu te je skrb o umirućem tre­nutno na razini pojedinačnih i sporadičnih inicijativa, nerijetko pre­pušteno civilnom društvu te volonterima. Stoga je nužno jasno defi­nirati medicinske i socijalne kriterije skrbi u cilju osiguranja dostojan­stva umirućem.

Zalagati ćemo se i za razradu novog sustava besplatne prav­ne pomoći za osobe starije životne dobi u slučajevima sklapanja ugovora o doživotnom i dosmrtnom uzdržavanju. Navedeno može biti osigurano osnivanjem pravobranitelja za umirovljenike i starije osobe.

MILENKA PETROVIĆ ŠEKORANJA, kandidatkinja Narodne koalicije (HSU) u 6. izbornoj jedinici na 11. mjestu

Za dostojanstven život, a ne preživljavanje

Milenka Petrović Šekoranja se oči­tovala na prijedloge MUH-a i SUH-a naglasivši da sama kao umirovljenica, ali i članica obje umirovljeničke udru­ge, ne da samo podržava zahtjeve već razmi-šlja i šire (što s poljoprivrednim mirovinama koje imaju mirovine niže od tisuću kuna, što s braniteljima koji nisu u mirovini već su nastavili raditi, a onda se našli u poziciji da su ostali bez posla i sl.)

Posebno se osvrnula na borbu protiv siromaštva i zahtjev kako svim kategorijama umirovljenika omogu­ćiti razne oblike rada bez obustave mirovine.

„Želim istaknuti da nisam protiv ovog zahtjeva, ali mislim da on ne rješava poboljšanje statusa najugroženijih. Najugroženi­ji su oni s radničkim mirovinama i teško da su u mogućnosti fi­zički više zarađivati. Bojim se da se ovo kasnije ne iskoristi protiv nas u našoj borbi protiv povišenja dobne granice za od­lazak u mirovinu?!

Smatram da se treba boriti i za dugoročna rješenja kroz osi­gurane oblike rada, veću zaposlenost i zaštitu prava radnika. Cilj mi je, kao i do sada, daljnja suradnja sa Sindikatom i Ma­ticom umi-rovljenika, jer ste najbliži stvarnim problemima um­irovljenika i vjerujem da zajedničkim trudom možemo omogu­ćiti svima nama do-stojanstven život, a ne preživljavanje na rubu egzistencije”, zaključila je Šekoranja.

BLOK UMIROVLJENICI ZAJEDNO (Koalicija za Premijera)

Oštro i borbeno

     U sada raspuštenom sastavu 8. saziva Hrvatskog sabora, u obrani umirovljeničkih interesa najčešće se čulo predsjednika Bloka umirovljenici zajedno Milivoja ©piku. Borbeno, nerijetko i oštro se suprotstavljajući vlastitoj Domoljubnoj koaliciji kada su na dnevnom redu bili prijedlozi za koje je držao da bi pogoršali položaj umi-rovljenika, pa tako i ustajući protiv privatizacije zdravstva, poskupljenja dopunskog osiguranja i plaćanja hitne pomoći, protiv drugog mirovinskog stupa te ubrzavanja primjene umirovljenja sa 67 godina. Nije iznenadilo stoga da je prvo očito­vanje na zahtjeve   Sindikata i Matice umirovljenika stiglo upravo od BUZ-a, koji je sada u Koaliciji za Premijera, u kojoj su uz BUZ i BM 365 – Stranka rada i solidarnosti, Narodna stranka: Reformisti, No­vog vala – Stranke za razvoj te HSS-a Stjepan Radić. Socijalna os­jetljivost većeg dijela ove Koalicije je neupitna, mada su predlože­ne mjere često parcijalne i nesustavne.

S čelnicima BUZ-a 15. kolovoza održan je razgovor u prostori­jama SUH-a.

MILIVOJ ŠPIKA, kandidat Koalicije za Premijera u prvoj izbornoj jedinici na 2. mjestu

Usklađivanje mirovina

Naši umirovljenici nemaju „jedne od najnižih mirovina u Europskoj uniji”, nego oni doista imaju najniže mirovine u Euro­pi. Kako ne bi došlo do različitih interpre­tacija, koristiti ćemo u svom stajalištu en­gleski pojam income security. Po ovom pitanju hrvatski umirovljenici se nalaze na posljednjem 45. mjestu u Europi dok su se u svijetu naše mirovine smjestile iz­među onih u Peruu i Venezueli (koristimo podatke za 2014. godinu).

Po nama iz Bloka umirovljenici za­jedno opće je prihvaćena pogrešna interpretacija da se naše mirovine nalaze na oko 40 posto prosječne plaće u Hrvatskoj. Bilo bi odlično kada bi to bilo tako, ali udio naše prosječne mi­rovine u prosječnoj plaći iznosi samo 30,4 posto. Naime, kako bi se prikrilo pravo siromaštvo naših umirovljenika HZMO raču­na udio prosječne mirovine u prosječnoj neto, a ne bruto plaći. Tako se računa samo u Hrvatskoj. Prema međunarodnim stan­dardima računa se udio prosječne isplaćene mirovine u pros­ječnoj plaći. S ovim samo želimo ukazati na činjenicu da Re­publika Hrvatska krši konvenciju 102. Međunarodne organizaci­je rada, a da bi konvenciju br. 128 trebalo ratificirati jer obvezu­je na 45 posto udjela mirovine u plaći.

– Najveći teret – drugi mirovinski stup

Puno je razloga zašto imamo tako katastrofalno stanje u miro­vinskom sustavu, ali jedan od osnovnih jest drugi mirovinski stup. Rupa koju on stvara u mirovinskom sustavu je veća od 5 milijardi kuna godišnje, a sveukupna proračunska rupa zbog kamata iznosi oko 7.5 milijardi kuna. Zbog toga se mi iz Bloka umirovljenici zajed­no zalažemo za trajno zamrzavanje uplata u obvezne mirovinske fondove, s ciljem da tako ušteđenih 5 milijardi kuna preusmjerimo u mirovine i to izvedemo na takav način da oni s najnižim mirovi­nama dobiju najveći dodatak na mirovine.

Tako stvoreno jačanje gospodarstva bi dovelo do stvaranja no­vih radnih mjesta u našoj trgovini, logistiki, a na kraju krajeva i in­dustriji, jer bi naše kompanije morale zaposliti nove radnike. Kako se kod nas posljednjih desetak godina sve vrti oko   Ministarstva fi­nancija, a ne, kao što bi trebalo biti, oko Ministarstva gospodar­stva, red je spomenuti da bi zamrzavanje uplata u drugom mirovin­skom stupu dovelo i do povećanja prikupljenih poreza i doprinosa, većeg od dvije milijarde kuna, a više bi bilo prikupljeno i od miro­vinskih i zdravstvenih doprinosa.

Blok umirovljenici zajedno se u potpunosti zalaže za promjene formule za usklađivanje mirovina (rast cijena/inflacija i rast plaća) samo prema povoljnijem parametru, kao i izdvajanje iz HZMO-a svih onih koji mirovinu nisu ostvarili prema zakonu o mirovinskom osiguranju.

Kada govorimo u usklađivanju mirovina s rastom BDP-a, nažalost naš realističan odgovor mora biti niječan. Hrvatske plaće se u budu­ćnosti neće usklađivati s rastom BDP-a (i produktivnosti) pa u skladu s time ne možemo očekivati niti da će se usklađivati mirovine.

Blok umirovljenici zajedno se zalaže za odvajanje posebnih mi­rovina od onih stečenih temeljem po Zakonu o mirovinskom osigu­ranju. U skladu s time protivimo se usklađivanju svih mirovina po is­tom ključu. Realno govoreći, trebalo bi povisiti mirovine stečene na­kon 01.01.1999., ali u stvarnosti to neće biti moguće ako ne dođe do zamrzavanja uplata u drugi mirovinski stup ili njegovog ukidanja.

– Prioritet je borba protiv siromaštva

Blok umirovljenici zajedno u potpunosti podržava uvođenje so­cijalne mirovine, ali zbog potrebe kakve-takve pravde smatramo da ona mora biti niža od najniže mirovine koja se ostvaruje temeljem radnog staža. U svom prijedlogu SUH i MUH navode potrebu za određivanje minimalne mirovine u visini 50 posto minimalne neto plaće. S time se slažemo, ali želimo naglasiti da bi onda socijalna mirovina trebala iznositi npr. 40 posto minimalne neto plaće.

Kako se u drugim europskim državama koje su nam primjer primjenjuje pravo na nasljeđivanje dijela mirovine, ne vidimo razlo­ga zašto se to ne uvede i u Hrvatskoj. Nakon smrti jednog bračnog partnera veliki dio troškova ostaje sličan, dok se primanja za život prepolove ili još više smanje što često dovodi do pada u siromaštvo preživjelog bračnog partnera. Zbog tog BUZ smatra da se mora rije­šiti pitanje nasljeđivanja dijela mirovine.

Kada govorimo o omogućavanju umirovljenicima da rade bez obustave mirovine, red je naglasiti kako mi očekujemo da će se ovaj problem riješiti u bliskoj budućnosti. Razlog za to se nalazi u činjenici da će se po projekcijama Bloka umirovljenici zajedno zbog bijega mladih iz Hrvatske pojaviti nedostatak radnika, što će do­vesti do zakonskih rješenja koja će rezultirati omogućavanjem umirovljenicima da rade bez obustave mirovine, jer će to biti jedi­no moguće rješenje za ovaj problem.

Po pitanju povećanja neoporezivog dijela mirovina iznad 3.800 kuna, činjenica je da strahovito maleni broj umirovljenika ima tako vi­soke mirovine, pa nam ovo nije prioritet, ali niti sporno. Očuvanje jav­nog prijevoza sa subvencijama za umirovljenike se podrazumijeva.

– Spasimo javni mirovinski stup

Po pitanju drugog mirovinskog stupa smatramo da smo dali de­taljan odgovor, ali želimo još samo naglasiti da ćemo, ako ne dođe do ukidanja obveznih mirovinskih fondova, do 2060. godine u njih utući 840 milijardi današnjih kuna, što direktnim uplatama, što kroz kamate. To je jednostavno neodrživo za naše društvo.

Kako Blok umirovljenici zajedno smatra da rad na određeno vri­jeme ruši konkurentnost našeg gospodarstva, zalažemo se za nje­govo ograničenje. Za to namjeravamo koristiti porezne stope s cil­jem destimuliranja rada na određeno vrijeme.

Činjenica da je još uvijek moguće naći poslodavce koji ne upla­ćuju doprinose za mirovinsko i zdravstveno osiguranje, samo uka­zuje na nefunkcionalnost našeg pravosuđa. Nije potrebno pooštriti zakonodavstvo, nego samo provoditi sadašnje zakone.

Blok umirovljenici zajedno s protivi povećanju dobi za umirovlje­nje bilo danas, bilo sutra, bilo za 2066. godinu. Mi smo da ostane do daljnjega dob za umirovljenje sa 65 godina života.

– Očuvati javno zdravstvo i priuštivost usluga

Kada govorimo o zdravstvu, važno je za početak naglasiti kako danas Hrvatska na javno zdravstvo troši 5.7 posto BDP-a, što je u skladu s podacima za Češku, Slovačku, Sloveniju, dok zapadne države troše oko 7 posto BDP-a ili više na javno zdravstvo. S ovim Blok umirovljenici zajedno želi poručiti da ne postoje nikakvi realni razlozi za rezanje naše zdravstvene potrošnje koja je danas 20 posto niža od prosjeka Europske unije.

Osnovni financijski problem našeg zdravstva se nalazi u činje­nici da Republika Hrvatska ne ispunjava svoje financijske obveze prema zdravstvenom sustavu. Samo prošle godine država je osta­la dužna zdravstvu 2.5 milijarde kuna, a za protekle četiri godine taj dug je iznosio oko 7 milijardi kuna. Da je taj novac država upla­tila u zdravstvo, danas ne bi bili u gubitku, tako da po Bloku umi­rovljenici zajedno ne postoji niti jedan razuman razlog za poveća­nja cijena zdravstvenih usluga ili smanjivanje zdravstvenih usluga koje su dostupne svima.

Nažalost, pozicija najvećih naših stranaka i interesnih skupina se temelji na potpunom ignoriranju tih dugova države prema zdravstvu i nerealnim zahtjevima za smanjivanjem zdravstvenih usluga, zajed­no s povećanjem cijena usluga i lijekova ili dopunskog osiguranja. Želimo reći da se najoštrije protivimo privatizaciji zdravstva i ikakvim drugim promjenama u tom smjeru, jer za to nema nikakve potrebe.

– Obrana prava i sudjelovanje u društvu

Blok umirovljenici zajedno se u potpunosti slaže da je potrebno iz­mijeniti Ovršni zakon zbog stvarno pretjeranih sudskih i odvjetničkih troškova. Kada govorimo o ovrsi nad jedinom nekretninom, slažemo se da ju treba zabraniti, ali pri tome smatramo da ne smijemo ući u drugi ekstremizam. Zbog toga se mi zalažemo da se zabrane ovrhe nad jedinom nekretninom, ali da istovremeno imamo izuzetak u sluča­ju kada se ovrha provodi zbog kredita kojim je ku-pljena ta nekretnina.

U potpunosti se slažemo da je potrebno izvršiti zakonske pro­mjene kako bi se onemogućile danas prilično česte zloupotrebe ugovora o dosmrtnom uzdržavanju.

BUZ, kao jedan od osnivača Nacionalnog vijeća za umirovljeni­ke i starije osobe 2010. godine, snažno zagovara nastavak rada tog savjetodavnog tijela koje se već u prvoj godini svog postojanja pokazalo kao dobar modalitet komuniciranja svih zainteresiranih u sferi traženja rješenja iz domene umirovljeničke problematike.

Bez obzira na činjenicu da je veliki broj umirovljenika angažiran u raznim političkim opcijama, činjenica je da je riječ o skupini od

milijuna osoba koja bi upravo temeljem toga trebala imati svo­je predstavnike u upravim vijećima HZMO-a i HZZO-a, koji nisu apriori svojim djelovanjem vezani uz neku od političkih stanaka, posebno jer se takvim odnosom dobiva na transparentnosti.

Apsolutno smo suglasni i za osnivanje Ureda pravobranitelja za umirovljenike i starije osobe, koje se, s obzirom na brzi tempo života i promjena, veoma često nađu u izrazito ranjivoj i nezaštićenoj poziciji.

Model Nacionalnog vijeća za umirovljenike i starije osobe u smislu savjeta ili vijeća za umirovljenike i starije osobe se treba preslikati i uvesti kao obvezno savjetodavno tijelo pri Uredu Pred- sjednika/Predsjednice, Vlade kao i svih županija, gradova i općina.

Činjenica o 1,2 milijuna umirovljenika u Hrvatskoj koji predstav­ljaju skoro 1/3 ukupne populacije jest samo po sebi dovoljan razlog za uvažavanje umirovljenika kao posebne i najbrojnije skupine, a samim time i daje im puno pravo tražiti i dobiti odgovarajući društ­veni i politički status u svakoj sferi svog djelovanja.

KOALICIJA JEDINA OPCIJA

Podržavamo zahtjeve umirovljeničkih udruga

Nova koalicija Jedina opcija, koja je okupila Živi zid, Uvijek Frankere, Akciju mladih i Promijenimo Hrvatsku, osvježenje je na hrvat­skoj političkoj sceni, jer kombinira energiju mladosti i iskustvo te stručnost. Među prvima su koji su iskazali interes za umirovljenič­ke probleme i teme, te su se predstavnici Promijenimo   Hrvatsku i SUH-a susreli 13. srpnja na detaljnijem međusobnom upoznava­nju. Posebno su za svaku hvalu vizije prof. Ivana Lovrinovića o mo­gućnostima financijskog oporavka Hrvatske, kao i transformacije drugog mirovinskog stupa u dobrovoljan. Njegovi su odgovori u ime Koalicije bili kratki i jasni.

1. Slažemo se da su umirovljenici podnijeli ogroman teret troš­kova svega što se dešavalo u Hrvatskoj i da se mirovine moraju us­klađivati s plaćama koje su sada jedini pouzdani parametar.

2. Svi zahtjevi umirovljeničkih udruga u vezi uvođenja minimal­ne mirovine u visini 50 posto minimalne neto plaće, tzv. socijalne mirovine i drugih mjera protiv siromaštva, razumni su zahtjevi s cil­jem zaštite standarda i kvalitete života naših umirovljenika. Ušteda­ma na refinanciranju javnog duga u skladu s našim ekonomskim programom od oko 5 mlrd. kuna, jedan dio se može izdvajati godiš­nje i za navedene svrhe. Podržavamo posebno mogućnost dodat­nog rada umirovljenika koji su za to sposobni i to žele, a bez obus­tave mirovina, jer je moguće izraditi takav model. Riječ je o ljudima koji imaju veliko iskustvo a čini ih još korisnijim i zadovoljnijim čla­novima društva.

3. Hrvatska je jedna od zemalja u EU s najskupljim mirovin­skim sustavom. U dobro organiziranim zemljama troškovi miro­vinskog sustava se kreću oko 1 posto svih sredstava namijenje­nih umirovljenicima, dok je kod nas 3,5 posto. Prije nekoliko go­dina na administriranju mirovinskog sustava u nas radilo je oko 3.000 zaposlenika, a danas oko 5 tisuća. Dakle, racionalizacijom i smanjenjem administracije mirovine bi automatski mogle poras­ti za 2,5 posto.

U tom smislu je posebno skup drugi mirovinski stup na temelju kojega najviše zarađuju društva za upravljanje u vlasništvu bana­ka. Građanima treba ponuditi da slobodno odluče što učiniti s dru­gim stupom. Jedno je sigurno, a to je da sadašnji mirovinski sustav

nije stabilan i mi ga želimo stabilizirati.

4. Slažemo se s umirovljeničkim udrugama u svim zahtjevima glede očuvanja javnog zdravstva, priuštivosti usluga i lijekova, te smo protiv poskupljenja dopunskog osiguranja, kao i za ukidanje dodatnog zdravstvenog doprinosa na mirovine.

5. Umirovljenike treba zaštititi od sadašnjeg načina provođenja ovrha i taj ćemo zakon mijenjati. Protiv smo poreza na nekretnine.

6. Kako umirovljenici čine ogroman dio hrvatskog društva, mo­raju biti više uključeni u sva važna društvena pitanja, kao i u dono­šenje odluka.