Pred tridesetak SUH-ovaca 15. listopada u Radničkom domu „gostovali“ su čelnici Hrvatske stranke umirovljenika, članovi SDP-ove koalicije Hrvatska raste, i to predsjednik Silvano Hrelja, dosadašnji šef zastupničkog kluba HSU-a Željko Šemper i glasnogovornik Jurica Galešić. Hrelja je upozorio na dugu povijest suradnje Sindikata umirovljenika i HSU-a, te mnogo zajedničkih postignuća u borbi za prava umirovljenika. U prezentaciji programa HSU-a za parlamentarne izbore ove godine, Hrelja je pobrojao 16 točaka, na koje se predsjednica SUH-a Jasna Petrović javno očitovala, izrazivši stajališta i prijedloge SUH-a.
Dodatni zdravstveni doprinos: SUH se već godinama također zalaže za ukidanje instituta dodatnog zdravstvenog doprinosa za umirovljenike, koji bi u cijelosti trebalo ukinuti, i stopu od jedan posto i stopu od tri posto, pa je HSU zamoljen da tako formulira svoj prijedlog, jer bi ostavljanje dodatnog doprinosa za zdravstveno osiguranje moglo biti aktivirano od neke buduće vlade i za one s nižim mirovinama.
HRT pristojba: Glede smanjenja HRT pristojbe, koja je doista za umirovljenike preveliki teret, držimo da nije najvažnije socijalno ugroženim umirovljenicima smanjiti pretplatu, već u cijelosti povećati mirovine. SUH podržava i da udovac ili udovica imaju, uz svoju mirovinu, pravo i na dio mirovine svoga preminulog partnera, a nema ništa protiv da se i na nacionalnoj razini uvede božićnica dodatnim sredstvima od poslodavaca (iz sredstava koja bi se namirila plaćanjem poreza na regrese zaposlenima).
Drugi mirovinski stup: Hrelja, međutim, nije znao kako odgovoriti na pitanje predsjednice SUH-a zbog čega je u ime svoje stranke naglo i bez obrazloženja promijenio stajalište spram drugog mirovinskog stupa, za koji sada ne traži zamrzavanje ili ukidanje, već da ga treba „u većoj mjeri staviti u funkciju razvoja gospodarstva i smanjenja javnog duga“. Petrović i predsjednik SUH-ova Odbora za mirovinska prava i sustav Ivo Marjanović vrlo su detaljno objasnili argumente za transformaciju drugog stupa u dobrovoljni, ali ne oduzimanjem iz prvog mirovinskog stupa među- generacijske solidarnosti. Tu, na žalost SUH i HSU imaju krajnje suprotstavljena stajališta, utoliko više što je i sam čelnik HSU-a donedavno zagovarao stajalište o zamrzavanju i štetnosti takvog stupa.
Deklarativne stavke: Unatoč (pre)više načelnih i deklarativnih programskih stavki, poput „unapređenja dostupnosti zdravstvene zaštite“, ratifikacije (revidirane) Socijalne povelje Vijeća Europe, „decentralizacije socijalne skrbi s povećanjem kapaciteta ustanova socijalne skrbi“ i usvajanja Deklaracije o neotuđivim pravima umirovljenika u Hrvatskom saboru, program HSU-a ima još i konkretnijih elemenata.
Naknada za starost: SUH je ocijenio kako je zasigurno potrebno građanima starijima od 65 godina bez radnog staža osigurati „socijalnu naknadu“ na teret sredstava socijalne skrbi, ali se zalaže za model državne naknade za starije od 65 godina koji nisu stekli uvjete za mirovinu, i to iz državnog proračuna. Isto, ali različito. SUH se, k tome, zalaže i za uvođenje minimalne mirovine koja bi iznosila 50 posto minimalne plaće, što HSU ne drži dijelom mirovinskog, već socijalnog sustava.
Pravobranitelj za starije osobe: SUH se također zalaže za uvođenje instituta pravobranitelja za umirovljenike i starije osobe, a prihvaća i da se vlasništvo nad domovina umirovljenika prenese sa države na županije kao osnivače, ali uz uvjet da im se zakonom zabrani prenamjena (u npr. hotele). Prihvaća i redistributivnu mjeru da se osobama koje koriste rodiljni ili roditeljski dopust kod izračuna mirovine za to razdoblje uzima prosjek plaće svih ostalih godina. HSU naglašava da je to mjera za žene, međutim SUH drži da treba biti i za očeve koji koriste roditeljski dopust.
Dodatak na mirovinu: Prihvatljivo je i omogućiti prigodom umirovljenja pravo na dio dodatka od 27 posto razmjeran stažu onima koji sada štede u drugom mirovinskom stupu, ali SUH drži daleko boljim svim dopustiti prijelaz u prvi stup kako su to učinile Poljska, Slovačka i Češka, jer je politički neshvatljivo da se tjera ljude s plaćama nižima od tisuću eura ulagati u drugi stup, kad to naprosto nije isplativo i imat će puno niže mirovine nego u prvom stupu.
Royalovi korisnici: Na posljetku, SUH podržava programsko stajalište HSU-a da je država suodgovorna za sudbinu korisnika Royalovog modela dokupa mirovine, ali ne i s time da se prihvati njegove korisnike u mirovinski sustav RH, već da se nađe rješenje kroz druge modele.
Čega nema?
SUH u ovom programu nije prepoznao nekoliko važnih prioriteta, a to je na prvom mjestu transformacija obvezatnog drugog stupa u dobrovoljni i to nikako na teret doprinosa iz prvog mirovinskog stupa. Reforma mirovinskog sustava je potrebna, no HSU se ne hvata u koštac s takvim pitanjem.
Drugo, HSU nije nigdje spomenuo problem naglog siromašenja umirovljenika i starijih osoba, gdje je danas više od trećine njih u kategoriji siromašnih i socijalno isključenih. Nikakve mjere se ne prepoznaju u predizbornom programu koje bi pre- venirale ili zaustavile siromašenje, osim tzv. socijalne naknade.
Treće, HSU ne spominje potrebu pronalaženja boljeg modela usklađivanja mirovina, jer je postojeći doveo do toga da su u posljednje dvije godine usklađene za samo 5 kuna.
SUH-ovci su ocijenili razgovore kvalitetnim i dvosmjernim promišljanjem mogućnosti poboljšanja prava standarda za umirovljenike i starije osobe, te očekuju nastavak suradnje s ovom parlamentarnom strankom s kojom dijele sjećanja na zajedničku borbu i postignuća.
