Iako se od strane umirovljeničkih predstavnika Nacionalno vijeće za umirovljenike i starije osobe nerijetko doživljavalo kao fiktivno tijelo dijaloga, jer su i teme i zaključci, daleko od oka javnosti, u pravilu dirigirani od strane Ministarstva rada i mirovinskog sustava, to se sigurno ne može reći za 14. sjednicu održanu 21. studenog.
Prvo, jer su se na dnevnom redu, prethodno doista usuglašenim s predstavnicima umirovljenika, našle teme koje su pobudile burnu raspravu, a drugo, jer su na stolom bili predstavnici ministarstava spremni odgovoriti na brojna pitanja. Prijedlog državnog proračuna, s naglaskom na mirovinske, socijalne i zdravstvene stavke, članovima Nacionalnog vijeća predstavio je dr.sc. Maroje Lang, pomoćnik ministra financija, detaljno potom odgovarajući na pitanja umirovljeničkih predstavnika, pa i na ono predsjednice Sindikata umirovljenika Hrvatske Jasne A. Petrović koja je pitala zbog čega se Ministarstvo nije očitovalo na inicijativu SUH-a za izmjenu Zakona o doprinosima, te niti uvažilo neki od prijedloga. SUH-ovcima je zbunjeno odgovoreno kako su njihovu inicijativu dobili, te da se ispričavaju što nisu odgovorili. Barem to.
Mirovine „zamrznute“ i u 2015.?
Što novi proračun znači za umirovljenike, jasno je iz stagnacije rasta plaća, pa kako cijele 2014. nije bilo usklađivanja mirovina, one će vjerojatno i sljedeće godine biti „zamrznute“. Naravno, pozdravljeno je što će barem dvjestotinjak umirovljenika, većinom u simboličnoj mjeri, osjetiti povećanje osobnog odbitka sa 3.400 na 3.800 kn, što je inicijativa koju je pokrenuo SUH, a pregovorima unutar svoje koalicije ispregovarala Hrvatska stranka umirovljenika.
Dok za umirovljenike po općim propisima ima minimalne šanse za usklađivanje mirovina 2015. godine, za one koji mirovine ili njihov dio ostvaruju prema posebnim propisima, sigurno je da im mirovine neće biti usklađivane, jer bi BDP trebao prvo rasti tri godine uzastopce za po dva posto. Svojevrsno spašavanje hrvatskog javnog zdravstva kroz izlazak zdravstvene kune iz državne riznice, pozdravljeno je javno od strane SUH-a, u vjeri kako će se time spriječiti prelijevanje za druge potrebe. Dojam je kako Ministarstvo financija pokušava složiti održivi proračun, najavljujući preslagivanje plaća u javnom sektoru, preispitivanje brojnih agencija, subvencija itd.
Ukidanje prvog mirovinskog stupa?
Nakon zahtjeva za razjašnjenjem najave premijera na nedavnoj skupštini HSU-a kako se misli provesti radikalnu reformu tako da se praktički odstupi od modela javnog mirovinskog stupa temeljenog na međugeneracijskoj solidarnosti, ministar rada i mirovinskog sustava Mirando Mrsić je pokušao okriviti za nerazumijevanje novinare te valjda i sve nazočne, tvrdnjom kako premijer nije mislio da će se ukinuti prvi mirovinski stup, već da će se za 30, 40 ili 50 godina smanjiti dio mirovine iz prvog stupa. Takvo je pojašnjenje što je premijer mislio kad je rekao što je rekao, izazvalo osmjeh na licima umirovljeničkih predstavnika. Jednako kao i dodatna izjava kako za sada nema mogućnosti za povećanje izdvajanja u drugi mirovinski stup kapitalizirane štednje. Naime, predsjednica SUH-a je prethodno napomenula kako su umirovljenički predstavnici protiv obvezatnog drugog mirovinskog stupa, te očekuju njegovu preobrazbu u dobrovoljni stup, ali očito ministar na to nije ovlašten odgovoriti, već ponavlja mantru o važnosti kapitalizirane štednje kroz mirovinske fondove pri inozemnim bankama. Zanimljivo je kako je onda ocijenjeno da se svih 20 posto mirovinskog doprinosa za radnike s beneficiranim stažem treba usmjeravati isključivo u prvi mirovinski stup. Da li stoga što su bankari zaključili kako im se takvi radnici sa skraćenim stažem „ne isplate“, ili jer su vladini stručnjaci izračunali kako je za one s plaćama nižima od tisuću eura neto – neisplativo štedjeti u oba stupa, jer bi dobili niže mirovine nego uplatama samo u prvi stup.
Profesionalne mirovine umjesto beneficiranog rada
Međutim, rasprava o Nacrtu prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju, najnovija u nizu, nije izazvala širu raspravu, jer je neosporno da se reforma sustava beneficiranih mirovina mora naći na stolu i uskladiti s europskim praksama. Pravo na beneficirani radni staž dodjeljuje se profesijama koje rade u otežanim uvjetima kako bi ih se izjednačilo u stjecanju prava na mirovinu s ostalim radnicima, kojih je trenutno oko 82.000 Sada bi oni kojima će to pravo ostati dobivali dodatak na plaću individualno, npr. bravar u brodogradilištu koji nema pravo na beneficirani radni staž, ali je privremeno raspoređen na radno mjesto za koje je takav staž previđen.
Profesionalnu mirovinu, pak, ostvarit će baletni umjetnici, balerine nakon 42. godine života, a baletani iza 45., nakon čega će moći nastaviti neku drugu profesionalnu karijeru i time osigurati dodatne godine mirovinskog staža. Vojnici i policajci ubuduće bi mirovinu ostvarivali samo ih prvog mirovinskog stupa jer se pokazalo da zbog kratkog razdoblja mirovinske štednje u drugom stupu ne mogu ostvariti značajnu financijsku korist. Njihove mirovine također bi se računale na temelju prosjeka plaće u posljednjih pet godina staža, za onoliko godina koliko su proveli u službi. Nakon umirovljenja svima bi se omogućilo da se, ako imaju priliku, zaposle na nekom drugom radom mjestu.
Dvostruko nagrađivanje dugog staža?
Željko Šemper je izložio zahtjev HSU-a kojim se traži dvostruko nagrađivanje za dulji rad od propisanoga, i to i temeljem staža i temeljem dobi, no kako je europska praksa da se nagrađuje samo dulji rad temeljem dobi, to nije prihvaćeno, pa će se nagrada od 0.15 posto mjesečno za rad preko 65-te godine života dodavati samo po kriteriju dobi.
Nadalje, iako to zvuči formalno, Nacionalno je dosadašnju, nedavno uvedenu, „prijevremenu starosnu mirovinu zbog dugogodišnjeg osiguranja“, koja se stječe sa 60 godina života i 41 godinu staža osiguranja, preimenovalo u „starosnu mirovinu zbog dugogodišnjeg osiguranja“, kako bi se preciznije isključila mogućnost ostvarivanja prava na starosnu mirovinu prema ovome članku za one osiguranike koji ispunjavaju uvjete za redovitu starosnu mirovinu iz članka 33. ZOMO-a i starosnu mirovinu prema članku 180. ZOMO-a.
Prestar za vožnju, premlad za mirovinu
Vrlo je burna bila rasprava po točki koja je, na zahtjev SUH-a, glasila „Informacija o diskriminaciji vozala starijih od 65 godina“, te kojoj su pozvani nazočiti i dati pojašnjenja predstavnici Ministarstva unutarnjih poslova. Uvodno je obrazloženje dala predsjednica SUH-a, upozorivši kako je riječ o zakonskoj izmjeni (Zakon o sigurnosti prometa na cestama) koja je izvršena bez ikakve mogućnosti očitovanja od strane zainteresirane umirovljeničke populacije, i to u trajanju od pet dana putem interneta usred ljeta. Drugo, naglasila je kako je lažno prikazano da je riječ o usklađivanju s europskom stečevinom, a direktivom na koju se pozivaju reguliraju se pitanja vezana uz sigurnosne pojaseve za djecu! Najposlije, kako je riječ o diskriminaciji temeljem dobi, a prethodno je postojalo dobno ograničenje očekivane zdravstvene spremnosti za vožnju na 80 godina, nikako se ne može opravdati postavljanje limita od 65 godina.
Naime, ako se istovremeno propisalo da se mora i može raditi do 67. godine života, zanimljivo je zamisliti kirurga te dobi koji obavlja komplicirane operacije, ali se ne smatra sposobnim dovesti se do svog radnog mjesta. Napomenula je i kako je poznato da starije osobe nisu populacija koja je osobito rizična u prometu, međutim, to je naišlo na vrlo zbrkana tumačenja i opravdanja ne samo od strane predstavnika MUP-a, već i od ministra Mrsića, koji su uporno tvrdili kako nije riječ o diskriminaciji.
Željko Šemper je detaljno pojasnio kako je diskriminacija temeljem dobi neupitna jer se stariji od 65 godina stavljaju u nepovoljniji položaj, te je dao pregled europske prakse. Međutim, dok predstavnici MUP-a nisu pokazali imalo razumijevanja za argumente za izmjene „svog zakona“, Ministar Mrsić je uporno predlagao da se uvede oslobađanje starijih osoba od plaćanja zdravstvenih pregleda prigodom obnove vozačke dozvole, te da se, eventualno, granica za obvezni zdravstveni pregled pri obnovi dozvole podigne na 70 godina, čemu je bio sklon i predstavnik HSU-a. Predstavnici SUH-a nisu primijetili da bi se od strane MUP-a prihvatile ikakve izmjene, te će podnijeti i lobirati za ukidanje takvih diskriminativnih propisa, te prepuštanje u obvezu liječnika opće prakse, da neovisno o dobi, vrše prosudbu kad se osoba bilo koje dobi treba uputiti na zdravstveni pregled.
Najposlije, rasprava o ukidanju dodatnog zdravstvenog doprinosa za umirovljenike, od 1 posto (koji se za one s mirovinama nižima od prosječne neto plaće u prethodnoj godini uplaćuje iz proračuna), te od 3 posto koji se dijelu umirovljenika odbija iz mirovine – pretvorila se u trakavicu. Predstavnici umirovljenika to zahtijevaju već godinama, a predstavnici koalicije, koji su to obećali pri dolasku na vlast, kao i nedavno ustoličeni ministar zdravstva Varga, sugeriraju umirovljenicima da od svog zahtjeva ne odustanu, ali da sada to nije moguće realizirati. Uglavnom, opet ništa.
