Što je hrvatska linija siromaštva i kako se izračunava? To je određen iznos za samca, odnosno četveročlanu obitelj s dvoje djece, koji se smatra pragom gdje počinje siromaštvo. Različite zemlje imaju različite načine izračunavanja granice siromaštva, uključujući koliko je skupo iznajmiti ili kupiti kuću i kolika je prosječna cijena hrane i drugih potrepština. Ako je osoba iznad granice siromaštva, vlada vjeruje da je njezin prihod dovoljan da plati dom, odjeću, lijekove, hranu i režije. Biti ispod granice siromaštva znači službeno živjeti u siromaštvu ili biti siromašan.
Tko i kako izračunava nacionalnu liniju siromaštva u Hrvatskoj? Anketa o dohotku stanovništva istraživanje je na kojem se temelji izračun pokazatelja siromaštva i socijalne isključenosti za Republiku Hrvatsku. Provedba Ankete usklađena je s uredbama EU-a i Eurostatovom metodologijom propisanima za istraživanje EU-SILC (Statistics on Income and Living Conditions). Istraživanje SILC, na razini EU-a, obvezatno je istraživanje i referentni izvor podataka za praćenje statistike dohotka, siromaštva i socijalne isključenosti. Istraživanje provode sve zemlje članice redovito u godišnjoj periodici.
Privid manjeg siromaštva
Za izračun je zadužen Državni zavod za statistiku koji je, mora se priznati, jako spor i neefikasan kad je taj pokazatelj u pitanju, jer je sve do rujna tekuće godine, dakle ove 2022., na snazi iznos koji je izračunat za 2020. godinu! Tako se stvara privid da smo puno manje siromašni nego što jesmo. Prag siromaštva izračunava DZS prema anketi kućanstva o visini bruto i neto dohotka kućanstva, kao što primjerice anketiraju cijene 890 proizvoda i 38.000 cijena za indekse potrošačkih cijena. No, zadnje dvije godine imali su problem anketiranja zbog pandemije pa nemamo najnovije podatke, kažu nam bolje upućeni u ovu tematiku.
Tko je, dakle, siromašan u Hrvatskoj i po takvim zakašnjelim linijama siromaštva? Svaki samac čiji su ukupni prihodi niži od 2.927 kuna! U rujnu će taj iznos iznositi najmanje 3.200 kuna, a broj onih koji će potonuti prema dnu bijede bit će realniji.
No, što nam kazuju analize dvadesetak godina unazad, koje smo se potrudili provesti. Primjerice, prema podacima za 2003. godinu 51,5 posto svih mirovina je bilo ispod linije siromaštva koja je tada iznosila 1.575 kuna. Približan, tek donekle oscilirajući udjel se zadržao i do 2013. kad ja, začudno, opala i linija siromaštva na samo 1.909 kuna, kao i udjel mirovina ispod nje na samo 48,9 posto. Bilo je to mučno razdoblje kad se mirovine nisu usklađivale za vrijeme Vlade Jadranke Kosor, ali i gotovo dvije godine i za doba Kukuriku vlade.
Porast siromaštva starih od 2015.!
No, iako od 2015. godine, iako skromno, počinje rasti iznos linije siromaštva, istodobno još je brži porast udjela mirovina koje su direktna ulaznica u siromaštvo. Naime, već 2015. godine takvih je mirovina 51,3 posto, 2017. godine – 58,1 posto, a 2019. godine čak 64,85 posto. Ove se računice odnos na mirovine stečene temeljem Zakona o mirovinskom osiguranju, a ne i na mirovine po posebnim propisima. Ono što šokira, taj se trend siromašenja umirovljenika nastavlja da bi 2020. godine kad se linija siromaštva popela na 2.927 kuna iznosila čak 66,56 posto! Šokantno.
Te tragične 2020. godine prosječna mirovina je iznosila 2.566,56 kuna, što je iznosilo bijednih 37,95 posto udjela u prosječnoj neto plaći za tu godinu.
Sada se već uvriježilo da plaće rastu puno brže, dok realna vrijednost mirovina vidljivo opada. Više nikoga ne zbunjuje što jedan umirovljenik vrijedi samo trećinu jednog radnika!
Nikad u Hrvatskoj nije bilo više siromaštvom pogođenih starijih osoba od 65 godina na više. Prema podacima Eurostata za prosinac 2020. godine stopa rizika od siromaštva i socijalne isključenosti je iznosila 33,8 posto, što je put povratka prema 2010. godini kad je dosegla čak 37,5 posto. Domaći podaci po izračunu Državnog zavoda za statistiku su, opet, puno ružičastiji pa pokazuju da je siromašnih starijih osoba 31 posto, što je nakon 2010. najviši iznos. Vraćamo se deset godina unatrag i to s ubrzanim padom udjela realne vrijednosti mirovina, a osobito tzv. relativne vrijednosti mirovine, odnosno njezinog udjela u prosječnoj neto plaći.
Plenkovićevo klizište
Nemaju umirovljenici ništa protiv da rastu plaće, jer indirektno to bi trebalo pomoći većem postotku usklađivanja mirovina i po sadašnjoj formuli koja je nepovoljna za njih, jer u startu smanjuje njihovu kupovnu moć. Ipak, zar nije dovoljno Plenkovićevoj vladi pogledati kretanje tog udjela mirovina u plaćama i shvatiti ozbiljnost zahtjeva Sindikata i Matice umirovljenika za promjenu formule za usklađivanje mirovina od omjera 70 spram 30 posto povoljnijeg indeksa rasta plaća ili cijena, na stopostotni povoljniji indeks? To svakako ne bi bitno riješilo problem siromaštva starijih, ali bi ga djelimice zaustavilo.
Dok je saga o udjelu prosječne mirovine u prosječnoj plaći od 75,3 posto u 1990. godini na razini bajke i spleta posebnih okolnosti, činjenica je da je početkom devedesetih godina prosječna mirovina vrijedila oko pola prosječne plaće, da bi npr. 2001. pala na 44,6 posto. Godine 2010. iznosi 40,5 posto, što je iznos oko kojega oscilira sve do 2016. I, gle, baš tada kada na vlast dolazi Plenkovićeva vlada kojoj su puna usta povećanih mirovina, relativna vrijednost mirovine pada na 39,7 posto.
Da se tu zadržala, bilo bi još nekako, no ona ubrzano klizi dalje, iz godine u godinu, pa tako 2020. klizne na 37,95 posto, a već sljedeće godine na samo 37,13 posto.
S najnovijim usklađenjem od 2,24 posto koje će umirovljenici dobiti u travnju ove godine, ostat će daleko od brzine rasta plaća. Nije pomoglo ni što je mirovinski fond odterećen velikim brojem umrlih starica i staraca uslijed pandemije korone pa je ostalo prostora za neke povišice, ne pomaže ni što bi svaka pametna vlada trebala voditi računa o glasačkoj mašineriji starije populacije koje je sada 22,3 posto. Zato im valja poručiti: tko je pametan i želi dobiti sljedeće izbore, pokušat će se umiliti starijim glasačima. Povisit će mirovine za barem deset posto i poboljšati formulu usklađivanja. Ili neće dobiti izbore.
Jasna A. Petrović
