Putem videokonferencije 30. studenog 2021. održana je 6. sjednica Nacionalnog vijeća za umirovljenike i starije osobe na kojoj je, na prijedlog Upravnog odbora Sindikata umirovljenika Hrvatske, a po isteku mandata dosadašnje predsjednice Jasne A. Petrović, za novu predsjednicu jednoglasno izabrana Višnja Fortuna (Matica umirovljenika Hrvatske).
Na sjednici je usvojen zapisnik sa 5. sjednice. U okviru svoje prezentacije rezultata javnog savjetovanja o Nacrtu prijedloga Zakona o socijalnoj skrbi ravnateljica Zavoda za socijalni rad Tatjana Katkić Stanić upoznala je članove Vijeća s 2.800 primjedbi koje su pristigle, bez naznake da bi se te primjedbe mogle uvažiti.
Predstavnice umirovljeničkih udruga posebno su upozorile na promašenu namjeru centralizacije socijalnog sustava, odnosno na bavljenje samima sobom i strukturama, a ne korisnicima i siromaštvom.
Obje su glavne udruge, Sindikat i Matica, sudjelovale u javnom savjetovanju brojnim svojim prijedlozima, a naročito postavljajući pitanje zbog čega nije zakonski uveden institut njegovatelja za starije osobe. Velik broj primjedbi se odnosio i na planirano ukidanje obiteljskih domova umirovljenika i njihovu transformaciju u privatne domove ili udomiteljske obitelji, čime će se u rizik dovesti više tisuća korisnika kojima odgovaraju cijene smještaja i skrbi u obiteljskim domovima, jer su prikladnije mizernim mirovinama u Hrvatskoj. Nažalost, nije se moglo zaključiti da će socijalni resor ovog mega-ministarstva prihvatiti dobronamjerne savjete umirovljeničkih predstavnika.
Katica Lažeta, voditeljica Službe za prevenciju siromaštva i socijalne isključe- nosti, humanitarnu pomoć i volonterstvo, naglasila je kako se i u Hrvatskoj otvara pitanje minimalnog dohotka kao i u ostatku Europske unije. Predstavnica Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje Slavica Ružić informirala je članove Nacionalnog vijeća o prijenosu prava vlasništva na nekretninama koje koriste domovi za starije i nemoćne te o novim prijavama za Covid dodatak po trećem pozivu, kojih je do tog dana bilo evidentirano 14.120 osoba.
Predstavnica Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje Morana Kruša- rovski informirala je članove Vijeća o promjeni zakonske regulative vezane uz cenzus za dopunsko zdravstveno osiguranje te o Odluci o usklađivanju prihodovnog cenzusa za ostvarivanje prava na plaćanje premije dopunskog zdravstvenog osiguranja iz državnog proračuna u 2022. godini, koji za člana obitelji iznosi 2.065,60 kuna, te za samca 2.582,00 kuna. Navedeni cenzusi primjenjuju se od 1. siječnja 2022. godine, a procjena je da će to pravo ostvariti novih 120.000 umirovljenika.
Također, članovi Vijeća diskutirali su o prijedlozima Matice umirovljenika Hrvatske i Sindikata umirovljenika Hrvatske
o promjeni formule za usklađivanje mirovina te isplati mirovine zahtijevajući da se izradi ozbiljan izračun na osnovi novopredloženog modela od usklađivanju sa 100 posto povoljnijeg indeksa, te
dodatno, kao u brojnim europskim zemljama, 120 posto za one s mirovinama do 2.000 kuna, a 110 posto za umirovljenike s mirovinama od 2.000 do 4.000 kuna. Alen Bučić iz HZMO-a je procijenio kako bi to koštalo 230 milijuna kuna u prvoj godini korištenja promjene, a do 2030. godine bi kumulativno raslo do 16 milijardi kuna. Kako je trenutno povoljniji indeks rasta plaća, to bi značilo da mirovine ne bi bile usklađivane za npr. 3%, već za 3,7%. Predstavnice umirovljenika, Petrović i Fortuna, su naglasile kako svaka kuna dana umirovljenicima ide natrag u proračun, jer je riječ o skupini koja sve odmah ulaže u potrošnju za preživljavanje. No, ostao je gorak okus u ustima kako se umirovljenici čine preskupi vlasti.
Posebna je točka bila i pitanje inicirano od strane umirovljenika da se mirovine
nacionalne naknade za starije osobe dostavljaju i putem Hrvatske pošte, zbog sve proširenije pojave zatvaranja linija lokalnog prijevoza, a do sada je ukinuto i 200 poštanskih ureda te oko 50 posto bankomata. Gina Šverko i Mato Obradović iz Sindikata su zatražili da se za sljedeću sjednicu pripremi izračun koliko bi to stajalo kad bi se oko 200.000 najugroženijih i najizoliranijih umirovljenika moglo prijaviti za dostavu mirovina putem pošte.