Na 38. sjednici Koordinacije umirovljeničkih udruga i zajednica, održanoj 16. rujna 2014., po prvi put su se okupili predstavnici baš svih članica, uključujući i Sindikat umirovljenika te Maticu umirovljenika, a pridružili su se i predsjednik Hrvatske stranke umirovljenika Silvano Hrelja, zastupnik iste stranke Željko Šemper, te Ante Gavranović, predsjednik Nacionalnog vijeća za umirovljenike i starije osobe.
Na prvom mjestu dnevnog reda su bile izmjene i dopune Zakona o porezu na dohodak. Silvano Hrelja je prokomentirao kako je izjava premijera o povećanju neoporezivog dijela plaće ograničena samo na zaposlene, te da se on, nakon sastanka s čelnicima SUH-a i MUH-a, obratio pismom Zoranu Milanoviću sa stajalištem kako se umirovljenici i zaposleni trebaju jednako tretirati, te da je zatražio sastanak s premijerom, ali nije dobio tu prigodu. HSU je izračunao kako bi povećanje neoporezivog dijela mirovina s 3.400 na 3.800 kuna obuhvatilo oko 75.000 umirovljenika koji bi prestali plaćati porez i prirez, a kupovna moć bi se povećala za 205.000 umirovljenika koji plaćaju porez i prirez, jer bi im prosječna mirovina porasla za 167 kuna. Promjena bi bila vidljiva i kroz veći povrat poreza za umirovljenike koji rade i na ugovore o djelu, te za primatelje inozemnih mirovina.
Hrvoje Dusper iz SUH-a naglasio je kako je ovdje riječ o principu i diskriminaciji, te da je stoga SUH još 16. rujna pokrenuo rečenu inicijativu za povećanje neoporezivog dijela mirovine, jer i umirovljenici su srednji sloj. Isto je naglasio i Savo Eskičević iz Zajednice umirovljenika unutarnjih poslova, a Jožef Pffeifer iz iste Zajednice naglasio je kako se od HSU-a očekuje da kao član koalicije na vlasti taj stav izbori. Branko Cvetković iz MUH-a je izrazio podršku čelniku HSU-a Silvanu Hrelji.
Želimir Manenica, predsjedavajući Koordinacije, zaključio je kako će se uputiti prijedlog Nacionalnom vijeću za umirovljenike i starije osobe da hitno raspravi i podrži povećanje neoporezivog dijela za umirovljenike s 3.400 na 3.800 kuna.
Raspravljen je i problem proizašao iz promjena Zakona o sigurnosti prometa na cestama, gdje je Matica dala svoje osuđujuće stajalište, a Sindikat podnio prijavu Uredu pučke pravobraniteljice zbog diskriminacije osoba starijih od 65 godina. Milan Tomičić iz SUH-a je optužio predlagača izmjena ovog zakona, kojime je osobama starijim od 65 godina propisano, neovisno o osobnom zdravstvenom statusu, da moraju po isteku valjanosti vozačke dozvole ići na obvezatne zdravstvene preglede i to platiti iz svog džepa. SUH je to ocijenio diskriminacijom. Đuro Raše iz Hrvatskog umirovljenika smatra da se ovdje promijenilo zakon bez uporišta jer nije zasnovan na realnim podacima o broju prekršaja i nesreća koje su uzrokovale starije osobe, već u korist liječničkog lobija. Eskičević je dodao kako je to provedeno bez rasprave i bez ikakvih prethodnih istraživanja. Nakon rasprave u kojoj su sudjelovali mnogi članovi Koordinacije, Hrelja je rekao kako Željko Šemper radi na prijedlogu izmjena tog zakona, sa statističkim podlogama, te da vjeruje kako će se izmijeniti ova izmjena zakona nepovoljna za starije osobe. Taj bi prijedlog trebalo podržati i Nacionalno vijeće za umirovljenike i starije osobe, a posebna bi se uloga trebala dati liječnicima opće prakse koji bi po službenoj dužnosti trebali izvijestiti o potrebi zdravstvenog pregleda ovisno o zdravstvenom statusu pojedinca.
Jasna A. Petrović iz SUH-a izvijestila je o posljednjoj sjednici Upravnog vijeća Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, na kojoj su Josip Kovačić i ona ishodili da se na Nacionalnom vijeću pokrene rasprava o potrošačkoj košarici, o čemu ovisi usklađivanje mirovina. Također je ponovljeno pitanje dodatnog doprinosa za zdravstvo, jer i predsjednica Upravnog vijeća HZMO-a Mirjana Rađenović drži da ima prostora za ukidanje tog neprihvatljivog nameta.
Raspravljalo se i o Zakonu o udrugama koji upravo stupa na snagu, što će zahtijevati izmjene statuta i rada udruga, posebno onih na koje se odnosi Zakon o računovodstvu neprofitnih organizacija. Dogovoreno je da radna grupa Koordinacije sastavi program rada.
Ante Gavranović je predložio da se na Nacionalnom vijeću zatraži rasprava o položaju umirovljenika, jer ih se tretira kao društveni teret, a inicirao je i osnivanje umirovljeničkog ekspertnog servisa. Petrović je pak naglasila da bi trebalo osnovati umirovljenički tim za praćene troškova života i potrošačke statističke košarice, jer starije osobe troše uglavnom na lijekove, režije, prijevoz i hranu, a to su troškovi koji su rasli. Zaključeno je također kako treba ponoviti inicijativu za osnivanje posebnog pravobranitelja/ice za starije osobe, te zatražiti od Pučke pravobraniteljice da svoj godišnji izvještaj snažnije posveti starijim osobama.
