Procjenjuje se da sedmero od deset odraslih osoba upotrebljavaju tablete protiv glavobolje barem jednom mjesečno i da barem za jednog od dvanaest ljudi glavobolja predstavlja kronični problem. Svake godine milijuni ljudi budu dovoljno alarmirani ili onesposobljeni svojom glavoboljom da ih ona prisili posjetiti liječnika. Vjerojatno nijedan drugi zdravstveni problem nije okružen s toliko konfuzije, brige i pogrešnog liječenja.
Ono što boli kod glavobolje nije mozak nego tkiva lubanje koja pokrivaju i krvne žile. Većina glavobolja nastaje kad se krvne žile rašire i pritišću osjetljiva područja ili kad se mišići glave i vrata zgrče i znatno otežaju cirkulaciju u krvnim žilama.
Koji su uzroci
Česti uzroci glavobolje su povišena temperatura tijela, umor, preskočeni obrok, zagušljiva, prenatrpana prostorija, mamurluk, privremena apstinencija od kave, ako je čovjek na nju naviknut. Međutim, mentalni konflikti su glavni uzročnici kronične glavobolje. Glavobolje zbog nervne napetosti i migrenozne glavobolje čine 90 posto svih glavobolja. Ako obavljamo posao koji zahtijeva fiksiran položaj glave, mišići vrata, čeljusti i lubanje zauzimaju položaj koji izaziva bol (dugotrajni rad na računalu). To često činimo i kao reakcije na neki psihološki pritisak. Kod glavobolja zbog nervne napetosti i kod migrenoznih glavobolja, pored lijekova, može pomoći i jednostavna psihoterapija – iznijeti probleme i otvoreno razgovarati sa svojim obiteljskim liječnikom.
Dvije trećine žrtava glavobolje mogu sami sebi pomoći dobrom organizacijom dnevnih obaveza (ako treba i smanjiti njihov broj), planiranjem vremena za odmor i relaksaciju i prestati s pretjeranom brigom za stvari koje su „onakve kakve jesu”.
Nakon konzultacije s liječnikom i pokušaja da se pronađe uzrok glavobolji, u liječenju stoje na raspolaganju brojni lijekovi protiv bolova (analgetici). Kod jačih glavobolja, sam analgetik ili sedativ pojedinačno, neće biti dovoljan, nego će ih možda trebati kombinirati.
Javite se liječniku
Migrenozne glavobolje dvostruko više pogađaju žene od muškaraca. Vrlo često smetnje s vidom najavljuju napadaj migrenozne glavobolje. Na vrhuncu napadaja mnogi pacijenti osjećaju mučninu i povraćaju. Što točno uzrokuje migrenu nije još uvijek sasvim jasno. Postoji izrazita genetska predispozicija. Novija istraživanja ukazuju da osobnost i stres mogu također biti provokativni faktori.
Za olakšanje napadaja migrenozne glavobolje postoji niz dobrih lijekova, ali razumljivo, tu terapiju treba propisati liječnik. Za kratkoročno ublažavanje blagih do srednje jakih glavobolja i migrena može dobro poslužiti ibuprofen. Srećom, migrena vrlo često nestaje sama od sebe do dobi od 50 godina. Glavobolja nekada može biti jedini simptom skrivene depresije.
U nekim slučajevima uzrok kronične glavobolje može biti neki problem s očima (nekorigirana dioptrija itd.), glavobolja zbog alergije može godinama proći neprepoznata. Na nju treba posumnjati kod osoba koje imaju povijest nekih aler- gijskih problema (peludna hunjavica, kućna prašina, ekcem, urtikarije, astma).
U mnogim slučajevima, posebno tamo gdje je glavobolja posljedica stresnih situacija, znatno olakšanje, a često i potpuno rješenje tegoba, donosi uključivanje u neke sportsko-rekreativne aktivnosti (jogging, plivanje, vožnja bicikla itd.) Sasvim razumljivo, svaka kronična glavobolja ili iznenadna jaka bol u glavi zahtijeva, prije svih drugih mjera, obradu kod liječnika.
dr. Ivo Belan