Konferencija „Diskriminacija i zaštita od diskriminacije u Hrvatskoj“, održana je povodom 15 godina primjene Zakona o suzbijanju diskriminacije u organizaciji pučke pravobraniteljice Tene Šimonović Einwalter i njezinog ureda. Pozdravni govor je održala pučka pravobraniteljica, naglašavajući potrebu dosljedne primjene važećeg Zakona o suzbijanju diskriminacije („Narodne novine“ broj N 85/2008 i 112/2012) i potrebu stalnog i dosljednog prijavljivanja diskriminacije pučkoj i ostalim pravobraniteljima. Osvrnula se na porast zlostavljanja raznih skupina osoba u Hrvatskoj, te na porast izravne i neizravne (zakonske) diskriminacije i činjenice da osobe koje su joj izložene često ne znaju kome da se obrate i kako da zaštite svoja prava. Podsjetila je i na zabranu diskriminacije zajamčenu Ustavom RH, ali također i međunarodnim instrumentima kao što su Socijalna povelja i Konvencija o ljudskim pravima Vijeća Europe te Povelja o temljenim pravima EU.
Uvodne govore održali su Damir Habijan, ministar pravosuđa, uprave i digitalne transformacije, Tamás Kádár, ko-direktor Europske mreže tijela za jednakost – EQUINET, te Milorad Pupovac, predsjednik Odbora za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Hrvatskoga sabora, te su naglasili važnost zaštite od svih oblika diskriminacije u demokratskom društvu.
Konferencija je bila podijeljena na panele, a Sindikat umirovljenika Hrvatske je sudjelovao u prvom panelu, zajedno s panelistima koji su predstavljali različite ranjive skupine koje se često susreću s diskriminatornim ponašanjima pojedinaca ili društva u cjelini, primjerice osobe s invaliditetom, žene, Srbi i Romi.
Siromašni samci
Predstavnica Sindikata umirovljenika Hrvatske Vanda Crnjac Pauković iznijela je problem diskriminacije umirovljenika kao skupine čiji je veći dio ugrožen rastućim siromaštvom i lošom kvalitetom života koja dovodi do osjećaja bespomoćnosti i do socijalne isključenosti te je postala upitna čak i razina zdravstvene zaštite umirovljenika. Navela je da je prosječna mirovina ostvarena prema općim propisima o mirovinskom osiguranju u listopadu iznosila samo 574,42 eura a stopa rizika od siromaštva jednočlanog kućanstva osoba starijih od 65 godine još 2023. bila je čak 59,9%. Navedeno znači, da su, osim umirovljenika s mirovinama ispod minimuma za život, posebno ugroženi umirovljenici samci.
Manje ili više majka
U Pravnom savjetovalištu SUH-često čujemo ovo pitanje. Dodani staž od šest mjeseci po djetetu uveden je na inicijativu SUH-a izmjenama Zakona o mirovinskom osiguranju (“Narodne novine” broj 115/18) s početkom primjene od 01.01.2019. Umirovljenicima (pretežno žene) koje su ostvarile pravo na mirovinu prema tom propisu mirovina se povećala za oko 2 % po djetetu. Tako smo prvi put dobili majke-nemajke i polumajke.
SUH je upozorio da spomenuta izmjena Zakona o mirovinskom osiguranju nije omogućila stjecanje prava na dodani staž svim zatečenim umirovljenicima koji imaju djecu (pa makar bez retrogradne isplate) te je na taj način dovela u neravnopravan položaj umirovljenike koji imaju djecu, ali su pravo na mirovinu ostvarili prema ranijim propisima, do 31.12.2018.
Kažnjen i kažnjeniji
Panelistica SUH-a je posebno naglasila problem nejednakosti u penalizaciji prijevremenih starosnih mirovina. Iz kronologije penalizacije proizlazi da sadašnji umirovljenici, koji su ostvarili pravo na prijevremenu starosnu mirovinu poslije reforme iz 1999. godine, primaju mirovinu određenu na temelju četiri različita režima penalizacije, ovisno o izmjenama Zakona o mirovinskom osiguranju od 1999. godine nadalje.
Hipotetski – kada bismo pretpostavili da dvoje umirovljenika ima jednak staž i plaću tijekom radnog vijeka, a prijevremenu mirovinu su ostvarili prema Zakonu o mirovinskom osiguranju i različitim izmjenama tog zakona u različitom razdoblju, primali bi različite iznose mirovine zbog primjene različitih postotaka penalizacije.
Povoljniji postotak se nije retroaktivno primjenjivao pa postoji velika razlika u primanjima korisnika iste vrste mirovine ovisno o vremenu ostvarivanja prava i propisu koji se tada na njih primjenjivao. Tako od 1999. godine do danas imamo raspon od 9 % do 20,4 % za 5 godina prijevremenog odlaska u mirovinu, a trenutačno je u primjeni 12 % za 5 godina prijevremenog odlaska u mirovinu.
Prijevremeni umirovljenici su, dakle, u međusobno u neravnopravnom položaju s obzirom na različit stupanj penalizacije mirovina, što predstavlja diskriminaciju onih na koje je primijenjen viši postotak umanjenja mirovine.
Za duži rad, manje para
U istom položaju međusobnih razlika su i starosne mirovine korisnika koji su nastavili raditi nakon navršenja dobi za starosnu mirovinu te ostvarili uvećanje starosne mirovine, tzv. bonifikaciju. Od 2013. do danas produženje radnog vijeka bonificiralo se po mjesecu kasnijeg odlaska u starosnu mirovinu od 0,15 % do 0,45 % (od 9 % do 27 % za 5 godina), s time da se povoljniji postotak također nije retroaktivno primjenjivao pa i tu postoji velika razlika u primanjima korisnika istovrsne mirovine, ovisno o vremenu ostvarivanja prava i propisu koji se tada na njih primjenjivao. Navedeno također predstavlja diskriminaciju.
I ja hoću puno radno vrijeme
Pravo na rad s punim radnim vremenom uz primanje polovice mirovine ostvarili su korisnici mirovine koji su mirovinu ostvarili po posebnim propisima (prava iz mirovinskog osiguranja djelatnih vojnih osoba, policijskih službenika i ovlaštenih službenih osoba, prava iz mirovinskog i invalidskog osiguranja vojnih osiguranika prijašnjih vojnih osiguranika, osobe u službi Oružanih snaga Republike Hrvatske, prava djelatnika unutarnjih poslova, prava djelatnika na izvršenju sankcija izrečenih za kaznena djela, privrednih prijestupa i prekršaja ili propisi o posebnim pravima iz mirovinskog osiguranja zaposlenika na poslovima razminiranja te propisi o pravima profesionalnih vatrogasaca). S obzirom da se i tu radi o neravnopravnosti i diskriminaciji, Sindikat umirovljenika Hrvatske predlaže da se omogući rad s punim radnim vremenom uz primanje polovice mirovine umirovljenicima koji su mirovinu ostvarili po općim propisima, naime prema Zakonu o mirovinskom osiguranju.
Zakonodavac se često opravdava činjenicom da nije moguće naknadno unatrag primijeniti novi pravni propis i da zbog toga dolazi do prikazanih primjera nejednakosti. Međutim, navedeno nije točno. Što se tiče mogućnosti retroaktivnog djelovanja pravnih propisa, ona je moguća prema članku 90. stavku 5. Ustava: „Iz posebno opravdanih razloga samo pojedine odredbe zakona mogu imati povratno djelovanje.“
S obzirom da se radi o neutralnom propisu koji stavlja u različit položaj podskupine osoba s istom karakteristikom – umirovljenicima, i da se nova mjera propisivala samo za dio takvih osoba – za osobe koje ostvaruju pravo samo po svakoj novoj izmjeni Zakona o mirovinskom osiguranju, smatramo da se radi o posebno opravdanim razlozima za to da se: mjera priznavanja dodanog staža za djecu proširi na sve zatečene umirovljenike koji imaju djecu; da se penalizacija mirovina ujednači na najmanji postotak koji se primjenjivao od 1999. godine do danas, a s navršenih 65 godina i ukine; da se bonifikacija mirovina ujednači na najveći postotak koji se primjenjivao od 2013. godine do danas; da se rad s punim radnim vremenom omogući svim umirovljenicima, kao i da se uvede pravo rada s radnim vremenom do 3,5 sata dnevno za sve korisnike invalidske mirovine zbog potpunog gubitka radne sposobnosti.
Vita jela, zelen bor, čekam spori odgovor
U odnosu na specifičnu diskriminaciju, predstavnica Sindikata umirovljenika navela je da je Sindikat PROTIV isplate mirovine samo putem banaka već da je potrebno uvesti mogućnost izbora isplate putem pošte. Naime, mnogi umirovljenici, kako u ruralnim tako i gradskim područjima, nisu u mogućnosti doći do banke ili bankomata, a treba uzeti u obzir da se vođenje računa u banci također plaća, što je nepotreban izdatak u situaciji tako niskih mirovina.
Specifičan oblik diskriminacije umirovljenika nalazimo i u bankama prilikom uzimanja gotovinskih kredita, gdje je ograničena dob za dobivanje kredita, a također je ograničena dob za osiguranje kredita (npr. „Generali osiguranje“ osiguravaju kredit Zagrebačke banke osobama do dobi od 62 godine, poslije te dobi osiguranje je – imovina).
I do sada je SUH surađivao s pučkom pravobraniteljicom, pa su se npr. postigle izmjene Zakona o obveznim odnosima u pogledu ugovora o dosmrtnom i doživotnom uzdržavanju. Ubrzan je sudski postupak za raskid ugovora o uzdržavanju na zahtjev uzdržavane osobe, a radi ograničavanja zlouporabe, uzdržavatelj je ograničen na najviše tri takva ugovora i obvezan položiti svaki ugovor u Registar takvih ugovora. Ipak, i nadalje SUH će ostati dosljedan u borbi protiv diskriminacije i do Ustavnog suda.
