Kuc, kuc, molim pravnu pomoć

Pravno savjetovalište Sindikata umirovljenika Hrvatske započelo je s radom još 1999. godine, tada pod nazivom Savjetovalište za pravnu pomoć i socijalnu zaštitu. Od prvog dana rada Pravnog savjetovališta, članovi Sindikata umirovljenika i ostale starije osobe često su se obraćali za pravnu pomoć, jer je besplatna, a pružali su ju diplomirani pravnici s velikim radnim iskustvom na području svih grana prava.

Pokojni pravnik Milan Tomičić godinama je bio čvrsto uporište Pravnog savjetovališta, osoba od povjerenja i rame za plakanje. Pred vratima bi se nerijetko stvorila kolona zabrinutih i ozlojeđenih umirovljenika, jer se tada uglavnom dolazilo „uživo“ ili pisalo pisma. Neko vrijeme je vrlo omiljena pravnica bila Štefica Salaj, koja je, pak, redovito odlazila držati radionice u podružnice i mjesne odbore u raznim gradovima.

Danas je voditeljica SUH-ovog Pravnog savjetovališta Vanda Crnjac Pauković, pravnica s bogatim radnim iskustvom, koje je stekla kroz 38 godina rada u Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje (HZMO).

Sada svakodnevno u SUH-u, u zgradi Radničkog doma u Zagrebu, zajedno s kolegicom pravnom savjetnicom Nevenkom, nastoji pomoći desecima umirovljenika dnevno, pronalazeći rješenja za njihove probleme. Pravne savjete moguće je dobiti preko telefona, e-mailom, uživo prema dogovorenom terminu, no sve češće i starije osobe koriste elektroničku poštu ili internet, te tako upisuju svoja pitanja na web stranicu – www.suh.hr.

„Prijevod“ izračuna mirovine

Umirovljenici vrlo često dolaze po savjet u Pravno savjetovalište SUH-a nakon što su bili u nekoj od nadležnih ustanova gdje nisu dobili precizan i jasan odgovor. Primjerice, 65-godišnja V.P. primila je rješenje o mirovini, ali nije razumjela tekst rješenja. „Gospođi smo pojasnili kako se provjerava svota mirovine, zatim je li mirovina točno izračunata, a također smo joj dali informacije vezane za provjeru pravnih uvjeta pod kojima je ostvarila mirovinu. Inače, ljudi nam se učestalo obraćaju s takvim pitanjem“, kazala nam je Crnjac Pauković. Puno je i pitanja vezanih za obiteljski dodatak udovicama i udovcima, jer ne samo da se ljute što postoji gornje ograničenje ukupnog iznosa, pa  građanima nije jasno zašto su u svom rješenju dobili manje od medijski najavljivanih 27 posto obiteljske mirovine.

„Odgovor leži u tome što njihova osobna mirovina zbrojena s takozvanim dodatkom iznosi više od 80 aktualnih vrijednosti mirovine (trenutno 13,17 eura). Treba jasno reći da dodatak ima ograničenje“, komentira Crnjac Pauković. Naime, riječ je o unutargeneracijskoj solidarnosti, o svojevrsnoj socijali, pa je logično da postoje cenzusi.

Učestala su i pitanja koja se tiču zaštićenih najmoprimaca. Republika Hrvatska trenutno potražuje stanove u kojima stanuju zaštićeni najmoprimci. O tim se stanovima vode dugi sudski postupci pa ljudi dolaze u Savjetovalište po savjet o njihovim pravima, u strahu da ne bi završiti na klupi u nekom od gradskih parkova.

Uglavnom, pitanja umirovljenika adresirana na Pravno savjetovalište SUH-a više su ili manje detaljna, s brojkama i datumima: to su pitanja koja se odnose na načine raspolaganja imovinom nakon smrti, vrste oporuka, ugovore o doživotnom i dosmrtnom uzdržavanju, darovnim ugovorima, a u novije vrijeme puno je pitanja o inkluzivnom dodatku zbog kojega su mnogi izgubili svoja dosadašnja invalidska prava.

Inkluzivni dodatak „pojeo“ prava

Jedan od korisnika, A.L., pitao je da li ima pravo na inkluzivni dodatak? Odgovor od pravnice Crnjac Pauković glasio je da je pravo na inkluzivni dodatak novčana naknada namijenjena osobi s invaliditetom koja se priznaje u postotku od osnovice koja iznosi 120 eura. Provodi se medicinsko vještačenje na temelju kojeg se potpora razvrsta u pet razina te se iznos određuje u visini od 15 posto do 60 posto osnovice.

Česta su i pitanja o mogućnosti ukidanja penalizacije sa 65 godina, kako uz mirovinu dobiti pomoć od Zavoda za socijalni rad…  Još uvijek zovu bake i djedovi kojima su sudovi presudili visoke alimentacije umjesto njihovih neodgovornih sinova ili kćeri, a da nisu ni krivi ni dužni. Tu su i pitanja o radu umirovljenika, o uvjetima za mirovinu i vrstama mirovina, pitanja o invalidskim mirovinama… Nije naodmet ponavljati kako su stariji ljudi često u ugrozi ako potpišu neki ugovor o dosmrtnom  uzdržavanju, što ih unatoč ovogodišnjim poboljšicama u Zakonu u obveznim odnosima dovodi u izrazito nepovoljan položaj, ne znaju gdje, kome i na koji način se žaliti, a znaju završiti i na ulici ili na doživotnom sudovanju.

Što je energetski dodatak?

Pomutnju među građanima je izazvao i izraz energetski dodatak. Pravilan naziv je naknada za ugroženog kupca energenata iz Zakona o socijalnoj skrbi, skraćeno nazvan energetska naknada. Ne isplaćuje se u novcu nego kad osoba dođe u Finu platiti račune umanjuje joj se iznos na računu. Ovo je nešto što SUH-ove pravnice neprestano pojašnjavanju umirovljenicima. Postoji i jednokratno novčano primanje koje se ove godine isplaćivalo dva puta zbog povećanja troškova života (u travnju i u rujnu) na temelju Odluke Vlade, ovisno o cenzusu mirovine, a koje su neki nazvali energetskim dodatkom, a on to nije. Eto razloga za zbrku!

Vrata Pravnog savjetovališta Sindikata umirovljenika Hrvatske su otvorena svim umirovljenicima, njihova su pitanja više nego dobrodošla, a volje da se na njih odgovori stručno, odgovorno i precizno, u Savjetovalištu ne manjka. Jedan od pokazatelja da Pravno savjetovalište radi dobar i koristan posao su povratne informacije od korisnika, umirovljenika, kojima je dobar pravni savjet u bilo kojoj životnoj situaciji doista zlata vrijedan.

Melita Funda