Završena je akcija prikupljanja potpisa za peticiju „Veće mirovine odmah!“, koju je Sindikat umirovljenika Hrvatske pokrenuo 28. veljače 2024. godine. U manje od dva mjeseca prikupljeno je 33.700 potpisa obespravljenih, siromašnih i poniženih umirovljenika koji su tako iskazali stav i želju da nova hrvatska Vlada konačno počne voditi više brige o njima i poboljša njihov bijedni standard. Riječ je o doista zavidnoj brojci potpisa, pogotovo što su se prikupljali u predizborno vrijeme kada je pažnja cjelokupne javnosti bila usmjerena na političke stranke.
>> https://www.peticijeonline.com/signatures/vece_mirovine_odmah/
Za usporedbu, SUH je prije devet godina također organizirao peticiju i prikupljao potpise za borbu protiv siromaštva starijih osoba, te je tada prikupljeno 26.000 potpisa, koji su bili uručeni tada novoizabranoj Vladi pod rukovodstvom Tihomira Oreškovića, te je ta peticija pomogla da se postignu pomaci u ostvarivanju većih prava umirovljenika. Prikupljene potpise ovogodišnje peticije predstavnici SUH-a uručit će novoj Vladi, koja je već u kampanji najavila prihvaćanje dijela zahtjeva.
Moglo je biti i 50.000
Upravo je okidač za pokretanje ove peticije bilo izbjegavanje Ministarstva rada i mirovinskog sustava da od studenog 2023. godine sazove sjednicu Nacionalnog vijeća za umirovljenike i starije osobe, kako bi se prije izbora definirali rokovi i modeli uvođenja 13. godišnje naknade, odnosno tzv. 13. mirovine, te nove formule usklađivanja mirovina, ali i postigao dogovor oko ostalih SUH-ovih zahtjeva, prije svega povrat duga od 10,5 posto za sve umirovljene nakon 1.1.1999. godine, ukidanja penalizacije pri ispunjavanju uvjeta za starosnu mirovinu, te da se svim umirovljenim majkama omogući dodanih 12 mjeseci staža po djetetu.
Nažalost, unatoč tome što je svih osam zahtjeva iz peticije na prijašnjim sjednicama Nacionalnog vijeća za umirovljenika i starije osobe podržavala i Matica umirovljenika, koja je zajedno sa SUH-om istupala i u javnosti u vezi navedenih zahtjeva, ta je najveća umirovljenička organizacija u zadnji trenutak odustala od peticije, pa čak i upozoravala dio svojih udruga da ju ne potpisuju. Da to nije učinila, broj potpisa bio bi još veći, sigurno preko 50.000. Nažalost, odmah nakon pokretanja peticije reagiralo je i nekoliko udruga iz Matice koje su obećale prikupljati potpise, da bi naknadno, nakon mjesec dana, javile da su „njihovi ljudi ipak odustali od potpisivanja“, jer im je javljeno da Matica ne sudjeluje?!
Potpisa je moglo biti i više da su programske zahtjeve iz SUH-ove peticije u svojim istupima podržale umirovljeničke stranke, no ne da se to nije dogodilo, već su s terena dolazile informacije da je HSU preporučio svom članstvu u Dubrovniku da ne potpisuju, a još gore, blok ‘Umirovljenici zajedno’ kojeg čini Stranka umirovljenika i BUZ javno su napadali peticiju i pozivali svoje članove da nikako ne potpisuju, valjda misleći da bi možda zaradili koji dodatni politički poen prije izbora, iako je SUH nepolitička udruga i radi isključivo u interesu umirovljenika i ne bori se za saborske fotelje. To je utoliko čudnije jer su neki od programskih zahtjeva potpuno isti, npr. HSU također zagovara hitno uvođenje 13. mirovine i poboljšanje modela usklađivanja, dok ‘Umirovljenici zajedno’ predlažu ukidanje penalizacije u dobi od 65 godina.
Volonteri kao rame za plakanje
Ograničavajući faktor svakako su bila i nedovoljna financijska sredstva SUH-a kojima bi se platili štandovi i organizirala akcija diljem Hrvatske, pa se glavnina potpisa prikupljala u šezdesetak gradova i mjesta u kojima SUH ima svoje podružnice i udruge.
A tu su na scenu stupili SUH-ovi volonteri koji su prikupljali potpise po tržnicama, glavnim trgovima, pred domovima zdravlja, dijelili potpisne liste po susjedstvu. Neki volonteri su se doista iskazali pa je tako Podružnica SUH-a iz Labina prikupila preko 2.600 potpisa i po tko zna koji put oduševila svojom organiziranošću i predanošću zajedničkom cilju.
Kako bi se prikupilo što više potpisa, organizirano je i online potpisivanje peticije pa je na taj način prikupljeno gotovo 12.200 potpisa iz više od 200 hrvatskih gradova i općina, a koji su imali opciju ostavljati i komentare, koji su redom bili upečatljivi, a neki i potresni, jer ukazuju na rastuće siromaštvo i nezadovoljstvo hrvatskih umirovljenika, u kojima opisuju u kakvim lošim uvjetima žive, s niskom mirovinom, bolestima, invalidnosti i nemogućnosti da žive život dostojan čovjeka. Nažalost, većina hrvatskih umirovljenika ne zna se koristiti suvremenim tehnologijama, pa mnogi koji su i htjeli potpisati jednostavno nisu to učinili jer ne znaju kako.
Ne treba zaboraviti i one umirovljenike koji su pali u apatiju, pa su SUH-ovi volonteri na štandovima nerijetko mogli čuti od prolaznika da neće potpisati peticiju jer su šanse ionako male da se popravi standard umirovljenika i da ne vjeruju da će Vlada išta promijeniti te bi samo prošli dalje. S takvim stavom sigurno se ništa ne može promijeniti…Tako su volonteri bili i rame za plakanje.
Najviše je potpisa stiglo iz bogatijih regija, poput Zagreba i Istre, dok se, izgleda, sve siromašniji dijelovi Hrvatske osjećaju depresivno i pomireno sa sudbinom, a osobito se to odnosi na stare, koji nerijetko nisu bili spremni niti potpisati peticiju samo zbog nevjerice da će se išta promijeniti na bolje.
Umirovljenici u fokusu kampanje
Predstavnici SUH-a su se u razdoblju prije izbora također sastajali sa čelnicima hrvatskih političkih stranaka, kako bi saznali da li će u svojim programima ili svojim djelovanjima zagovarati politike i mjere koje će se odnositi na poboljšanje standarda umirovljenika. Upravo je jedan od ciljeva peticije bio potaknuti sve političke opcije da posvete punu pozornost na najugroženiju hrvatsku populaciju. Izborna kampanja je pokazala kako je položaj starijih osoba doista i bio u fokusu interesa mnogih stranaka, a broj skupljenih potpisa svakako je pokazatelj da se hrvatski umirovljenici osjećaju poniženima i žele promjene odmah.
U popratnim komentarima potpisnika peticije najviše se tražilo hitno povećanje mirovina za barem 20 posto, ukidanje penalizacije, trinaestu mirovinu, usklađivanje prema rastu inflacije, no neki su tražili da se usklađuju samo niske mirovine ili čak da sve mirovine budu iste. Da svako dijete mora vrijediti jednako, ponavljale su mnoge žene, očekujući da se Plenkovićev prijedlog o 12 mjeseci dodanog staža po djetetu primijeni na sve umirovljene majke. Nerijetko su tražili i da se smanje plaće političara, mirovine zastupnika, da se uvedu „europske mirovine“, vjerojatno misleći na iznose mirovina zapadnoeuropskih zemalja, a svakako su na tapeti bile i mirovine po posebnim propisima, pa čak i braniteljske, ali samo za one koji su ih ostvarili prevarama.
Stoga u ime onih koji su najsiromašniji i najnesretniji u ovoj zemlji prenosimo njihova očekivanja da će nova hrvatska Vlada u većoj mjeri nego prijašnja pokazati socijalnu osjetljivost prema umirovljeničkoj populaciji, i koja će prestati ignorirati zahtjeve iz SUH-ove peticije. Svi prikupljeni potpisi, svo nezadovoljstvo hrvatskih umirovljenika pretočeno u papir i dalje je na čekanju, čeka novu vlast i nadu u bolja vremena.
Igor Knežević
