U Domu zdravlja Zagreb-Istok otvoreno je prvo Savjetovalište za demenciju u našoj zemlji krajem rujna 2023. godine. Liječnici obiteljske medicine, prvenstveno dr. med. Sanja Klajić Grotić i ravnatelj Doma zdravlja Zagreb-Istok, dr. med. Jurica Kravaršćan, prepoznali su potrebu za savjetovalištem toga tipa, pripremili projekt i svu potrebnu dokumentaciju te se prijavili na natječaj koji je raspisao Grad Zagreb. Na obostrano zadovoljstvo zaživjelo je Savjetovalište, a čiji rad financira Grad Zagreb u potpunosti.
Budući da je demencija u porastu i sve češće pogađa građane starije dobi, Savjetovalište je spasonosno rješenje za konkretnu pomoć, otkrivanje najranijih simptoma demencije i upućivanje oboljelih na daljnje liječenje. „Demencija je u porastu, puno više nego prije. Gotovo sve obitelji koje poznajem, imaju barem jednog odoljelog od demencije. To je zbilja enormno“, rekla nam je stručna savjetnica Jasna Badžak, neurologinja u Savjetovalištu. U Republici Hrvatskoj se bilježi oko 90.000 oboljelih od nekog oblika demencije. Voditeljica Savjetovališta Sanja Klajić Grotić, dr.med., vrlo dobro poznaje lice i naličje demencije, kao liječnica i kao njegovateljica vlastite dementne majke, dakle njezino je iskustvo sveobuhvatno i kao takva je zasigurno mjerodavna, profesionalna i empatična u pristupu oboljelima od demencije.
Deset posto potencijalnih žrtava
Što se više o demenciji govori i piše, što je prepoznatljivija, time njezina stigma jače blijedi. Dakle, kad čujemo riječ demencija ili kad čujemo da je netko obolio od demencije, što to točno znači? Demencija je skup simptoma kao što su zaboravljivost, gubitak koncentracije, vremenska i prostorna dezorijentacija, promjene osobnosti i raspoloženja poput depresije, nemira ili agresivnosti. Alzheimerova bolest je kronična progresivna bolest mozga i najčešći je uzrok demencije.
U više od 70 posto slučajeva riječ je o Alzheimerovoj demenciji. Medicinska dijagnostika detektira više vrsta demencije, Alzheimerovu, Parkinsonovu, Lewy body, frontotemporalnu demenciju i mnoge druge oblike. Spomenimo i to da deset posto ljudi starijih od 65 godina oboli od te bolesti. Od postavljanja dijagnoze do smrtnog ishoda prođe uglavnom od osam do jedanaest godina. Bolest ima tri faze: ranu, srednju i kasnu.
Osobe sklone obolijevanju od demencije su osobe starije od 65 godina, i to češće žene; čak dvije trećine oboljelih su žene! Osim neuroloških bolesti, do demencije mogu dovesti i infektivne bolesti, npr. encefalitisi, endokrini poremećaji i organske promjene u mozgu poput tumora. Progresija bolesti je individualna, bitno je da osoba što prije posjeti liječnika kako bi u što ranijoj fazi počela uzimati antidementiv i biti pod terapijskom kontrolom.
Epidemija Alzheimera
Antidementivi su sigurni lijekovi s eventualnim neznatnim nuspojavama. Oni ne liječe bolest, ali usporavaju njezin razvoj i oboljeloj osobi produžuju pet, šest, a nekome i više godina dobrog, odnosno relativno dobrog kognitivnog funkcioniranja.
Primjerice, 82-godišnju Zagrepčanku koja ima mješovit oblik demencije (kombinaciju Alzheimerove i vaskularne demencije), određeni antidementiv je održavao da bude u prvoj fazi bolesti punih šest godina. Pacijentica je imala osjećaj kao da je podvojena, na obiteljskim fotografijama nije prepoznavala članove svoje obitelji i na kraju joj je kći postala skrbnica. U ranoj ili prvoj fazi oboljeli od demencije još uvijek su svjesni da imaju kratkotrajne bljeskove prostorne i vremenske dezorijentiranosti. Potrebna im je pomoć njihovih najbližih da ih podsjećaju koji je dan u tjednu, da zaokružuju aktivnosti u kalendaru, da se pridržavaju podsjetnika, treba im ponavljati imena prijatelja i poznanika, govoriti im o aktualnim događajima i tako ih što duže zadržavati u ovoj stvarnosti. Bitno je da se ne povlače u sebe, da se pridržavaju naučene rutine u svojim domovima, a kad izađu u šetnju da imaju uz sebe blokić u kojemu piše njihovo ime i prezime, adresa stanovanja te da im je skiciran put do kuće u kvartu u kojem stanuju.
U prvoj fazi oboljeli mogu samostalno funkcionirati uz određenu kontrolu, a u drugoj fazi postaju ovisni o drugoj osobi ili skrbniku. Također, u drugoj fazi kad se kod nekih ljudi razviju psihoze, psihijatar ima važnu ulogu u daljnjem liječenju oboljele dementne osobe. Različiti su čimbenici rizika koji dovode do demencije, a to su debljina, dijabetes, pušenje, trauma glave, nedovoljna fizička aktivnost, nedostatak socijalnih kontakata, oslabljen sluh.
Pamte sve pjesme
Muzikoterapija pomaže oboljelima u svim fazama bolesti. Glazba je izvanredan pokretač, potiče izlučivanje neurotransmitera u mozgu te se preporuča slušanje glazbe po cijeli dan. Uključen radio prijemnik u domu oboljelih jedan je od njihovih najboljih prijatelja. Zanimljiv primjer su korisnici jednog doma za starije osobe u Velikoj Britaniji, odnosno članovi mješovitog pjevačkog zbora u tom domu, sastavljenom od zdravih članova obitelji i oboljelih od demencije, i to u drugoj fazi bolesti. Oboljeli bi zaboravljali imena svojoj unučadi, ali nikad nisu zaboravili niti jednu riječ pjesama koje su pjevali i voljeli, osobito onih koje su rado pamtili iz svoje rane mladosti.
Rad u Savjetovalištu za demenciju pokazao je da 50 posto ljudi koji dolaze u Savjetovalište imaju rane simptome demencije, a preostalih 50 posto ima dijagnosticiranu demenciju. Jednostavan test, Mini-Cog test, za otkrivanje demencije može se izvesti u ambulantama obiteljske medicine, traje pet minuta i sastoji se u ponavljanju tri riječi odabranih predmeta i crtanju sata. Naizgled jednostavan zadatak crtanja sata s brojčanikom i kazaljkama koje pokazuju određeno vrijeme vrlo brzo otkrije nečiju „pogubljenost“. U ovakvim situacijama odmah se kreće u dijagnostičku obradu te upućuje pacijenta u neurološku ambulantu za demencije. Neurolog postavlja dijagnozu i daje preporuku za uzimanje antidementiva koji su, nažalost, u RH na dopunskoj B listi, što znači da HZZO pokriva dio iznosa cijene lijeka, a jedan dio, tj. razliku do pune cijene plaća osigurana osoba sama.
Zagrebačko savjetovalište za demenciju u Ivanićgradskoj 38 radi jedan dan u tjednu, utorkom od 15 do 19 sati. Potrebno je najaviti se telefonom (01/2305 690) ili e-mailom (demencija@dzz-istok.hr), primaju narudžbe tri do četiri tjedna unaprijed, otvoreno je za sve građane, besplatno i nije potrebna zdravstvena uputnica. Voditeljica Savjetovališta Sanja Klajić Grotić, dr.med. i njezina kolegica Jasna Badžak, neurologinja KB Dubrava, dvije su stručnjakinje, izuzetno profesionalne i ljubazne, ne nose bijelu liječničku kutu, brišu barijeru pacijent-liječnik, stoje na raspolaganju sa svojim stručnim znanjem. Primaju korisnike na individualno i grupno savjetovanje, potencijalno oboljele, oboljele od demencije te njihove članove obitelji, skrbnike i pratnju.
Melita Funda