Hrvatska stranka umirovljenika (HSU) najstarija je umirovljenička stranka u zemlji, osnovana je 29. travnja 1996. godine, kako su tada naveli, kao odgovor na izostanak empatije ostalih političkih stranaka na probleme umirovljenika i osobito na nezakonito uskraćivanje stečenih umirovljeničkih prava iz 1993. godine, niskih mirovina te nedostatak političke volje da se ta situacija riješi. „Pri izradi Godišnjeg plana rada za 2024. godinu rukovodili smo se činjenicama da je to “super izborna godina”, da Hrvatska stranka umirovljenika mora zadržati parlamentarni status, da nažalost veliki broj umirovljenika živi u zoni siromaštva, da je neophodno izvršiti cjelovitu reformu mirovinskog sustava, da treba povećati mirovine i da u realizaciji zacrtanih planova treba tijesno surađivati s umirovljeničkim udrugama MUH-om i SUH-om, koje okupljaju veliki broj umirovljenika i bore se za njihov dostojanstven život u mirovini“, naglasio je za Glas umirovljenika predsjednik HSU-a Veselko Gabričević.
Nakon registracije stranke, HSU sudjeluje prvi put na lokalnim izborima u proljeće 1997. godine i sa 40-ak izabranih članova ulazi u lokalne strukture vlasti, da bi na izborima održanim 2001. godine broj izabranih vijećnika porastao na 70-ak. Na parlamentarnim izborima 2000. godine dobivamo 53 tisuće glasova, čime ne prelazimo izborni prag, ali osvajamo najviše glasova od svih izvan parlamentarnih stranaka. Na parlamentarnim izborima održanim 2003. godine HSU postaje parlamentarna stranka s tri zastupnika u Saboru. Na izborima za lokalnu, regionalnu i područnu samoupravu 2005. godine HSU postiže zavidne rezultate sa 40 županijskih, 100 gradskih i 106 općinskih vijećnika. Na parlamentarnim izborima održanim 2007. godine HSU ostaje parlamentarna stranka s jednim zastupnikom u Hrvatskom saboru.
Na izborima za lokalnu (regionalnu) samoupravu 2009. godine HSU je postigao izvanredne rezultate, te za skoro 23 % nadmašio rezultate izbora 2005. godine. Osvojeno je ukupno 270 vijećničkih mjesta (38 u županijama, 115 u gradovima i 117 u općinama) i 12 članova HSU-a članovi su izvršne vlasti. Parlamentarni izbori 2011. godine donose novost – HSU na izbore za zastupnike Hrvatskog sabora izlazi zajedno sa Socijaldemokratskom partijom i Hrvatskom narodnom strankom te osvaja tri zastupnička mandata, a zajednička lista odnosi uvjerljivu pobjedu na izborima. Relativni pobjednik izvanrednih izbora u rujnu 2016. bio je HDZ. Birači su u Sabor odabrali dva zastupnika HSU-a, a na izborima 2020. ostaje samo jedan zastupnik – Silvano Hrelja, koji je početkom 2023. godine izbačen iz stranke, te je HSU tako prestao biti parlamentarna stranka.
Primarni cilj – povećanje mirovina
„Hrvatska stranka umirovljenika će u 2024. godini nastaviti političko djelovanje, usmjereno i na brojne druge aktivnosti, ne samo na povećanje mirovina iako je to primarni cilj na državnoj razini, već i u jedinicama lokalne samouprave preko naših vijećnika neprekidno raditi na poboljšanju kvalitete života umirovljenika i osoba starije životne dobi, a jedan od prvih ciljeva je nastaviti parlamentarni status i imati svoje predstavnike u Hrvatskom saboru“, zaključuje Gabričević.
HSU zagovara rast mirovina u sljedećem četverogodišnjem razdoblju od 3-5% godišnje, kako bi se dostigao prosjek mirovina u EU u odnosu na plaću, a koji je blizu 60 posto. Stoga predlažu utvrđivanje i zakonsko reguliranje godišnjeg dodatka na sve mirovine, ali ne kao socijalni dodatak samo za ugrožene. Slično kao umirovljeničke udruge SUH i MUH, te neke stranke, HSU se zalaže da se usklađivanje mirovina vrši prema formuli 100:0, sukladno rastu plaća u RH, i to kvartalno. Zanimljiv je, međutim, pristup da se mirovine usklađuju samo prema stopostotnom rastu plaća, dok umirovljeničke udruge drže da nova formula treba biti sukladna stopostotnom rastu povoljnijeg indeksa – potrošačkih cijena ili plaća, ovisno što bude korisnije umirovljenicima. Kvartalno usklađivanje je svakako poželjno i valja ga pozdraviti.
Ukidanje penalizacije
HSU zagovara i staru ideju Matice umirovljenika o usvajanju Deklaracije o starijim osobama i umirovljenicima od strane Hrvatskog Sabora, koja bi uključivala i ustrojavanje institucije pravobranitelja za starije osobe i umirovljenike. HSU prihvaća dugotrajni prijedlog umirovljeničkih udruga o potrebi ukidanja penalizacije za prijevremene umirovljenike kad napune životnu dob za starosno umirovljenje, ili predlaže njeno svođenje na najviše 5 %. SUH i dalje smatra da je potrebno potpuno ukidanje penalizacije s navršenjem dobi od 65 godina, jer prijevremeni umirovljenici imaju oko 37 godina prosječnog radnog staža, ali bitno niže mirovine od tzv. starosnih umirovljenika koji imaju jedva 32 godine staža. K tome, većina prijevremenih umirovljenika su prinudno, a ne vlastitim izborom, odlazili u prijevremenu mirovinu, nakon propasti poduzeća u hrvatskoj privatizaciji po kunu i tjeranja na zavode za zapošljavanje.
Hrvatska stranka umirovljenika zagovara i otvaranje pilot projekta umirovljeničkih restorana u gradu Zagrebu, a potom i u većim gradovima u RH, što je svakako korisna ideja, ali i donekle ponižavajuća, jer buduće korisnike gura u sferu siromaštva. Svakako je pak dobra ideja o besplatnom prijevozu za sve umirovljenike brodom, željeznicom te subvencioniranje međumjesnog prijevoza autobusima i za 50 %, te uvođenje olakšica za prijevoz osobnih automobila sa kopna na otoke. Besplatan prijevoz željeznicom za umirovljenike upravo je u realizaciji, zahvaljujući upravo zagovaranju HSU-a. Predlažu i uvođenje umirovljeničke kartice za sve umirovljenike, koja bi se koristila za različite pogodnosti, a što već imaju neki gradovi te umirovljeničke udruge SUH i MUH.
A drugi obvezni stup?
Poznata je i stara inicijativa za ugradnju dizala u višekatne stambene zgrade korištenjem sredstava iz europskih fondova, sredstava državnog proračuna, sredstava JLS i pričuve stanara, no taj projekt ide vrlo sporo i vezan je isključivo za urbana područja.
HSU traži i povećanje osobnog odbitka umirovljenicima pri obračunu poreza na mirovine, koji bi k tome bio redovito usklađivan s porastom mirovina, dok SUH i MUH zagovaraju potpuno ukidanje poreza na mirovine, kako je to uvedeno u nekim zemljama u EU.
Iako je HSU održao u 2023. godini javnu tribinu o drugom mirovinskom stupu, nažalost, još nemaju jasno stajalište u vezi tog stupa, dok se umirovljeničke udruge jasno zalažu za transformaciju obveznog drugog stupa u dobrovoljni, kao što je učinila većina europskih zemalja koje su ga bile prinuđene uvesti prije dvadesetak godina pod pritiskom međunarodnih financijskih institucija. K tome, samo u 2023. čak 86 posto svih novoumirovljenih se vratilo u prvi stup, jer im je drugi stup nepovoljan.
Hoće li HSU, kao do sada najjača i najstarija umirovljenička stranka u Hrvatskoj, nakon godina slabljenja svog saborskog statusa konačno uspjeti dobiti više mandata ili ući na liste nekih velikih stranaka, te si tako osigurati parlamentarni status, ostaje otvoreno pitanje.
Jasna A. Petrović